HARMONIZACIJA SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA АКАДЕМИJА НАУКА И УМJЕТНОСТИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Special Editions Volume CLXXXV Systems Research Center Volume 5/1 Miloš Trifković Harmonization of the Science System in Bosnia and Herzegovina SARAJEVO 2020 DOI: 10.5644/PI2020.184.00 AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA АКАДЕМИJА НАУКА И УМJЕТНОСТИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Posebna izdanja Knjiga CLXXXV Centar za sistemska istraživanja Knjiga 5/1 Miloš Trifković Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini SARAJEVO, 2020. Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Izdavač Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Za izdavača Akademik Miloš Trifković Urednik Akademik Muris Čičić Odgovorni istraživač i autor Akademik Miloš Trifković Recenzenti Akademik Miodrag Simović Dopisni član Fikret Čaušević Tehnička urednica Tanja Bašagić Stručna saradnica Dipl. iur. Naida Nišić Lektura Zenaida Karavdić Korektura Sabina Vejzagić Bibliografija Mr. sci. Minela Đelmo DTP Narcis Pozderac, TDP Sarajevo Štampa Dobra knjiga d.o.o. Sarajevo Tiraž 250 Sarajevo, 2020. Indeksirano C.E.E.O.L. EBSCO ISBN 978-9926-410-55-1 5 SADRŽAJ DIO PRVI: TEORIJSKA I METODOLOŠKA OSNOVA ZA HARMONIZACIJU SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI GLAVA PRVA: TEORIJSKA OSNOVA ZA HARMONIZACIJU SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI I. ZNANJE .................................................................................................................. 15 1. Pojam znanja ......................................................................................................... 15 2. Znanje kao ljudski kapital ...................................................................................... 16 II. NAUKA / ZNANOST ........................................................................................... 17 1. Pojam nauke ........................................................................................................... 17 2. Podjela naučnoistraživačkog rada ......................................................................... 18 III. DRUŠTVO ZNANJA ............................................................................................ 20 1. Pojam društva znanja ............................................................................................. 20 2. Stubovi društva znanja .......................................................................................... 20 3. Globalno ili nacionalno društvo znanja.................................................................. 22 4. Finansiranje društva znanja .................................................................................... 23 IV. EKONOMIJA ZASNOVANA NA ZNANJU ..................................................... 26 1. Pojam ekonomije zasnovane na znanju.................................................................. 26 2. Stubovi ekonomije zasnovane na znanju ............................................................... 29 V. SISTEM NAUKE .................................................................................................... 40 1. Pojam sistema nauke .............................................................................................. 40 2. Ljudski resursi ........................................................................................................ 41 3. Institucije ................................................................................................................ 43 4. Regulatorni sistemi................................................................................................. 47 5. Ciljevi sistema nauke ............................................................................................. 53 6. Osobine sistema nauke i njegova harmonizacija u Bosni i Hercegovini ............... 56 GLAVA DRUGA: METODOLOŠKA OSNOVA ZA HARMONIZACIJU SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI I. PROBLEMI U SISTEMU NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI ............... 59 1. Osnovni problem .................................................................................................... 59 2. Problemi nižeg hijerarhijskog reda ........................................................................ 60 6 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 II. CILJEVI ISTRAŽIVANJA .................................................................................... 65 1. Osnovni cilj istraživanja ......................................................................................... 65 2. Hijerarhijski niži ciljevi istraživanja ...................................................................... 65 III. HIPOTEZE ............................................................................................................... 69 1. Osnovna hipoteza ................................................................................................... 69 2. Hijerarhijski niže hipoteze ..................................................................................... 69 3. Odnos hipoteza s problemima i ciljevima .............................................................. 71 IV. PREDMET ISTRAŽIVANJA ............................................................................... 74 1. Opšte određenje predmeta istraživanja .................................................................. 74 2. Obilježja predmeta istraživanja .............................................................................. 75 V. POSEBNE METODE ISTRAŽIVANJA ............................................................. 76 1. Uloga metodološke osnove .................................................................................... 76 2. Pregled posebnih metodoloških postupaka ............................................................ 76 3. Prikupljanje empirijskih podataka.......................................................................... 77 4. Organizacija istraživanja ........................................................................................ 78 VI. FINANSIRANJE PROJEKTA .............................................................................. 79 DIO DRUGI: PRAVNI IZGLED SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI I PREPORUKE ZA NJEGOVU HARMONIZACIJU GLAVA PRVA: NAUKA I SISTEM NAUKE U USTAVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. USTAVNA NADLEŽNOST ZA NAUKU U BOSNI I HERCEGOVINI ...... 83 1. Uvodne napomene .................................................................................................. 83 2. Ustavna distribucija nadležnosti za nauku u Bosni i Hercegovini ......................... 83 II. USTAV ENTITETA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, USTAVI KANTONA I USTAV ENTITETA REPUBLIKA SRPSKA ............................ 86 1. Ustav entiteta Federacija Bosne i Hercegovine ..................................................... 86 2. Ustavi kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine ................................... 87 3. Ustav entiteta Republika Srpska ............................................................................ 90 III. OCJENA USTAVNIH RJEŠENJA U BOSNI I HERCEGOVINI SA STANOVIŠTA HARMONIZACIJE SISTEMA NAUKE U DRŽAVI ........... 92 1. Nepovoljna rješenja ............................................................................................... 92 2. Povoljna rješenja .................................................................................................... 94 7 Sadržaj GLAVA DRUGA: ZAKONSKA REGULATIVA NAUKE NA NIVOU DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE I. OKVIRNI ZAKON O OSNOVAMA NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI I KOORDINACIJI UNUTRAŠNJE I MEĐUNARODNE NAUČNOISTRAŽIVAČKE SARADNJE BOSNE I HERCEGOVINE ....... 95 1. Definicija naučnoistraživačke djelatnosti i njeni principi ...................................... 95 2. Sadržaj Okvirnog zakona ...................................................................................... 98 II. ZAKONI O VISOKOM OBRAZOVANJU NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE .................................................................................................. 103 1. Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini .............................. 103 2. Zakon o visokom obrazovanju u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine ................ 104 GLAVA TREĆA: ZAKONSKA REGULATIVA NAUKE U ENTITETU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE I. STANJE ZAKONODAVSTVA U ENTITETU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE .................................................................................................. 106 1. Legislativna situacija u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine ......................... 106 2. Kantonalno zakonodavstvo .................................................................................... 107 3. Metodološke napomene o upoređivanju kantonalnih zakona ................................ 108 II. UPOREDNI PREGLED RJEŠENJA KANTONALNIH ZAKONA O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI .................................................. 121 1. “Naučnoistraživačka djelatnost” ............................................................................ 121 2. Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti .......................................................... 124 3. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti ........................................................... 127 4. Strategija razvoja inovacionog sistema .................................................................. 131 5. Kantonalni organi i savjet za nauku ....................................................................... 134 6. Nosioci naučnoistraživačke djelatnosti .................................................................. 138 7. Instituti ................................................................................................................... 145 8. Naučna i istraživačka zvanja .................................................................................. 155 9. Nadzor i kazne za prekršaje ................................................................................... 162 10. Zaključne napomene ............................................................................................ 165 II. KANTONALNI ZAKONI O VISOKOM OBRAZOVANJU .......................... 168 1. Odnos državnog i kantonalnih zakona o visokom obrazovanju............................. 168 2. Položaj inovacionog sistema u kantonalnim zakonima o visokom obrazovanju .......................................................................................... 169 GLAVA ČETVRTA: ZAKONSKA REGULATIVA NAUKE U ENTITETU REPUBLIKA SRPSKA I. LEGISLATIVNA SITUACIJA U ENTITETU REPUBLIKA SRPSKA ....... 172 1. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju .......................... 172 8 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 II. PREGLED NAJVAŽNIJIH RJEŠENJA ZAKONA O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI I TEHNOLOŠKOM RAZVOJU REPUBLIKE SRPSKE ..................................................................... 188 1. Naučnoistraživačka djelatnost ................................................................................ 188 2. Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti .......................................................... 190 3. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti ........................................................... 192 4. Strategija razvoja inovacionog sistema .................................................................. 194 5. Republički savjet za nauku i tehnologiju ............................................................... 195 6. Nosioci naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti .............................. 197 7. Instituti ................................................................................................................... 203 8. Naučna i istraživačka zvanja ................................................................................. 206 9. Nadzor .................................................................................................................... 210 III. PREGLED NAJVAŽNIJIH RJEŠENJA O INOVACIONOM SISTEMU U ZAKONU O VISOKOM OBRAZOVANJU REPUBLIKE SRPSKE ....... 213 1. Opšta rješenja ......................................................................................................... 213 2. Naučnoistraživački instituti u visokoškolskim ustanovama .................................. 215 GLAVA PETA: ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZASNOVANI NA PRAVNOJ ANALIZI REGULATIVE INOVACIONOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. ZAKLJUČCI ZASNOVANI NA METODOLOŠKOJ OSNOVI ISTRAŽIVANJA ..................................................................................................... 216 II. MJERE KOJE SE MOGU PREDUZETI NA OSNOVU POSTOJEĆEG ZAKONODAVSTVA ............................................................................................. 221 III. ZBIRNI PREGLED PRIJEDLOGA ZA HARMONIZACIJU ZAKONSKE REGULATIVE NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI U ENTITETU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE .............................. 222 1. “Naučnoistraživačka djelatnost” ............................................................................ 222 2. Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti .......................................................... 223 3. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti ........................................................... 223 4. Strategija razvoja inovacionog sistema .................................................................. 224 5. Kantonalni organi i savjet za nauku ....................................................................... 225 6. Nosioci naučnoistraživačke djelatnosti .................................................................. 226 7. Instituti ................................................................................................................... 227 8. Naučna i istraživačka zvanja .................................................................................. 228 9. Nadzor i kazne za prekršaje ................................................................................... 229 IV. ZBIRNI PREGLED PRIJEDLOGA ZA HARMONIZACIJU KANTONALNE ZAKONSKE REGULATIVE NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI SA ZAKONODAVSTVOM ENTITETA REPUBLIKA SRPSKA ........................................................................................... 231 1. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti ........................................................... 231 9 Sadržaj 2. Strategija razvoja inovacionog sistema .................................................................. 231 3. Nosioci naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti .............................. 231 4. Instituti ................................................................................................................... 232 5. Naučna i istraživačka zvanja ................................................................................. 232 IZVORI I LITERATURA 1. Literatura ..................................................................................................................... 233 2. Zakoni .......................................................................................................................... 237 POPIS SKRAĆENICA, TABELA I SLIKA 1. Popis skraćenica ......................................................................................................... 241 2. Popis tabela i slika ..................................................................................................... 243 11 ZAHVALNOST Dugotrajni istraživački poduhvati mogu imati jednog autora, ali on nikada ne može djelovati sam. To me potiče da navedem sve one koji su značajno doprinijeli izradi projekta Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) pod naslovom „Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini“. Na prvom mjestu moram istaći razumijevanje Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke (FMON), posebno ministrice prof. dr. Elvire Dilberović i njenog pomoćnika za nauku i tehnologije mr. sc. Jasmina Brankovića. FMON je tri uzastopne godine osiguravalo finansijska sredstva za rad na projektu i pružilo aktivnu podršku u diseminaciji njegovih rezultata. ANUBiH je putem Odjeljenja društvenih nauka, Centra za sistemska istraživanja, Odbora za iz- davačku djelatnost i Sekretarijata obezbijedila stimulativnu i kooperativnu sredinu u svim fazama projekta. Poseban doprinos projektu dao je Federalni zavod za statistiku provođenjem empirijskog istraživanja, primarnom obra- dom podataka i objavljivanjem rezultata upitnika dobijenih u sklopu ovog projekta. Akademik Miodrag Simović i dopisni član ANUBiH prof. dr. Fikret Čaušević zadužili su me izuzetno korisnim primjedbama još u toku pisanja završne verzije teksta. Posebno cijenim njihov recenzentski napor. Pored autora, u pripremi i izradi upitnika za empirijsko istraživanje uče- stvovali su: akademik Muris Čičić, dopisni član ANUBiH prof. dr. Fikret Čaušević, prof. dr. Dženana Husremović, dr. sc. Emir Kremić, mr. sc. Amra Avdagić i Ammar Miraščija, MA. Članovi ovog tima dali su doprinos i ra- spravom o nekim relevantnim pitanjima istraživanja. Stručna saradnica na projektu dipl. iur. Naida Nišić pripremila je sva opšta akta i preliminarno popunila tabelu sa uporednim pregledom zakonodavstva o naučnoistraživačkoj djelatnosti u BiH. Sekretarka Sekretarijata ANUBiH mr. sc. Amra Avdagić je, pored rada na upitniku, dala nemjerljiv doprinos u sačinjavanju svih kalkulacija i izvještaja projekta. Bez predanog i akribičnog rada tehničkog sekretara projekta gospođe Tanje Bašagić, sumnjam da bi ko- načni izvještaj o istraživanju ikada ugledao svjetlo dana. Zahvaljujem se svima na saradnji. Akademik Miloš Trifković DIO PRVI: TEORIJSKA I METODOLOŠKA OSNOVA ZA HARMONIZACIJU SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI 15 GLAVA PRVA: TEORIJSKA OSNOVA ZA HARMONIZACIJU SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI I. ZNANJE 1. Pojam znanja 1. Znanje je izuzetno složena pojava individualne, grupne i društvene pro- venijencije koja izmiče preciznom definisanju i opšteprihvaćenom klasifici- ranju. Za potrebe ovog projekta “znanje” se može odrediti kao više ili manje sređen skup informacija i vještina vezanih za neku pojavu, za koje se osno- vano zaključuje da su relativno tačne, pa stoga omogućava razumijevanje pojave i njeno neposredno ili posredno korištenje za jednu ili više određenih namjena.1 Najvažniji načini sticanja znanja su: tradicija, iskustvo, organizo- vano obrazovanje i nauka / znanost.2 Zaključivanje se može odrediti kao sa- mostalan način sticanja znanja ili kao neizbježna komponenta svih prethodno navedenih puteva saznanja. U ovom projektu će akcent biti stavljen na znanje dobijeno naučnim / znanstvenim metodama (know why). 2. Osim po izvoru, znanje može biti sistematizovano i po drugim osnova- ma. Prema odabranom kriteriju, dihotomna podjela ukazuje na različite vrste znanja neophodne za ovo istraživanje: individualno i kolektivno, apriorno 1 Linda Zagzebski: Knowledge and the Motive for Truth, u: Journey into Philosophy: An Introduction with Classic and Contemporary Readings, Routledge, New York 2016, str. 5, definiše znanje kao “epi- stemološki svjesno spoznavanje istine” (“Knowledge is the epistemically conscientious attainment of truth”), vidjeti http://fitelson.org/prosem/zagzebski.pdf (dalje: Zagzebski, ibid.). 2 Dr. Slavo Kukić: Metodologija znanstvenog istraživanja, Sarajevo Publishing, Sarajevo 2015, str. 16, donekle različito formuliše četiri načina spoznaje svijeta: ustrajnost uvjerenja, prepuštanje autoritetima, priklanjanje očiglednim istinama i upotreba znanstvenih metoda koje zahtijevaju da “sve tvrdnje podli- ježu objektivnoj provjeri kroz skupljanje empirijskih činjenica”. Razradu ovih spoznajnih načina vidjeti na str. 102-104 (dalje: Kukić, ibid.); Zagzebski, ibid., str. 3: “…činjenica da identificiramo i analiziramo znanje na nivou razmišljanja, ne znači da znanje postoji jedino na nivou mišljenja” (“But the fact that we identify and analyze knowledge at the reflective level does not mean that knowledge only exists at the reflective level.”) 16 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 i aposteriorno, eksplicitno i implicitno itd. Eksplicitno znanje jasno je for- mulisano i zabilježeno različitim sistemima simbola i različitim tehnikama. Ukoliko je ova vrsta znanja izražena u obliku koji omogućava bilježenje, pri- stup i prijenos telekomunikacijskim i informacionim tehnologijama, ono se naziva kodifikovanim znanjem.3 Akcent u istraživanju će biti na kolektivnom kodifikovanom znanju o sistemu nauke u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da preliminarna ispitivanja indiciraju izuzetno konfuzno stanje predme- ta našeg interesa, implicitno individualno znanje (tacit knowledge) također mora biti uzeto u obzir. 2. Znanje kao ljudski kapital 1. Epistemologija pokazuje da znanje mora postojati najprije u čovjeku kao biću koje je svjesno i sebe i svijeta.4 Ako je makar indirektno povezano s privređivanjem, ono se naziva “ljudskim kapitalom” (human capital). Pored ljudske individue, nosilac znanja može biti grupa ljudi ili organizacija kao poseban subjekt. Istraživanje će se fokusirati upravo na organizacijsko znanje društvenog karaktera koje o sistemu nauke posjeduju različiti nivoi državne organizacije u BiH, ustanove, udruženja i privredni subjekti. 2. Dvostruka priroda znanja omogućava da ono, zavisno od stvaraoca, finansiranja, dostupnosti i načina upotrebe, bude tretirano kao roba ili kao javno dobro. Sistem nauke u modernim društvima obuhvata oba pojavna obli- ka znanja i njihovu interakciju, pa će i ovo istraživanje o tome posebno voditi računa. 3 The Knowledge-Based Economy, OECD, Paris 1996, str. 12-14 (dalje: The Knowledge-Based Eco- nomy). 4 Zagzebski, ibid., str. 1. 17 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini II. NAUKA / ZNANOST 1. Pojam nauke 1. Nauka je provjerljivo, sistematizirano i barem u krajnjoj liniji upotre- bljivo znanje o pojavama prirodnog i društvenog karaktera, do kojeg se došlo egzaktnim naučnim metodama. Nauka se od ostalih vrsta znanja razlikuje po naučnom metodu kojim su stečena nova ili ponovo sistematizovana posto- jeća znanja.5 Upravo zbog toga naučni metod je bitan distinktivni element pojma nauke. Budući da su predmet i metod nauke međusobno uslovljeni, pored opšte naučne metodologije razvio se i sistem posebnih naučnih meto- da prilagođenih specifičnostima pojedinih više ili manje složenih pojava. U cjelini gledano, naučni metod nastoji da objektiviziranim postupcima koji su primjereni predmetu ispitivanja eksperimentalno, statistički ili logički utvrdi zakonitosti kretanja pojava. 2. Važnost naučnog metoda je tolika da je on jedan od najznačajnijih kri- terija podjele nauka.6 U prirodnim naukama (science) dominiraju eksperimen- talne, u društvenim (arts, social sciences) statističke, a u formalnim logičke metode. Utvrđene naučne zakonitosti u principu imaju isti karakter kao i meto- de kojima su dobijene. Zajednička osobina i vrijednost svih naučnih metoda je da pružaju relativno pouzdano i primjenjivo znanje. Složenost i međuzavisnost svih pojava stvarnosti dovodi do multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti kao imperativa svakog naučnog rada.7 Ta zakonitost važi i za izučavanje mo- gućnosti harmonizacije sistema nauke u BiH. Pravna, politička i ekonomska usitnjenost i nekoherentnost elemenata sistema nauke u Bosni i Hercegovini 5 Kukić, ibid., str. 32, kao jednu od osnovnih osobina znanosti navodi “primjenu znanstvene metode u znanstvenom istraživanju”. 6 O ostalim podjelama vidjeti: Dr. sc. Ratko Zelenika, dr. sc. Saša Zelenika: Klasifikacija znanosti u fo- kusu metodologije i tehnologije znanstvenog istraživanja, Pomorski zbornik 44 (2006), 1. https://hrcak. srce.hr/file/79673 (pristupljeno 31. 1. 2018); Damir Peličić, Darijo Bokan, Dragica Dobrović, Dalibor Bokan: Klasifikacija nauke, Sestrinska reč 20 (2016), 73, vidjeti: http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/ pdf/0354-8422/2016/0354-84221673018P.pdf (pristupljeno 31. 1. 2018). 7 Advancing Science as a Global Public Goal – Action Plan 2019–2021, International Science Council, Paris 2019. (DOI: 10.24948/2019.09) na str. 31 insistira na “većoj interdisciplinarnosti i transdiscipli- narnosti” (dalje: ISC Akcioni plan 2019–2021). 18 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 dovodi u pitanje generalnu mogućnost transdisciplinarnog pristupa u ovoj oblasti. Nauka je sistemska individualna ili kolektivna stvaralačka aktivnost za- snovana na naučnim metodama s ciljem utvrđivanja novih ili ponovne si- stematizacije postojećih znanja. Pored povećanja obima i kvaliteta naučnog znanja, naučni rad uvijek mora makar i posredno težiti upotrebljivosti novih saznanja u odgovarajućim oblastima društvenog i privrednog razvoja, uk- ljučujući najšire shvaćene inovacije i nove tehnologije. Zbog opštekorisnih efekata i podizanja civilizacijskog nivoa društva, naučni rad je djelatnost od posebnog društvenog interesa. To svojstvo je jače izraženo kada rezultati naučne djelatnosti imaju svojstvo javnog dobra. Naučni rad se odvija kroz istraživanja. 2. Podjela naučnoistraživačkog rada 1. Naučna istraživanja se prema predmetu i ciljevima mogu podijeliti na različite, ali uvijek međusobno povezane vrste. Najčešće su to dvije klasi- fikacije. Prema dihotomnoj, istraživanja se dijele na naučna / znanstvena i razvojna istraživanja.8 Trihotomna klasifikacija poznaje: osnovna, primije- njena i razvojna istraživanja.9 Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini usvaja trodijelnu podjelu naučnih istraživanja.10 I Upitnik Evropske komisije kroz pitanja o tehnologiji usvaja isti stav.11 Stoga će se trihotomna podjela naučnih istraživanja koristiti i u ovome projektu. Osnovna ili fundamentalna istraživanja obuhvataju sistematski, teorijski i eksperimentalni rad usmjeren ka stvaranju novih naučnih znanja, prven- stveno onih koji vode otkrivanju ili dokazivanju naučnih zakonitosti o struk- 8 Čl. 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, N. n. R. Hrvatske 60/15 – pročišćen tekst (dalje: ZZDVO RH). 9 Čl. 4 Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti, Sl. glasnik R. Srbije 110/05, 50/06 sa ispravkama u Sl. gl. 18/10 i 1 12/15 (dalje: ZND RS); Čl. 5 Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti, Sl. list Crne Gore 80/10, 40/11 i 57/14 (dalje: ZND CG). 10 Čl. 3 Okvirnog zakona o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i među- narodne naučno-istraživačke saradnje Bosne i Hercegovine, Sl. gl. BiH 59/07 i 59/09 (dalje: Okvirni zakon BiH); Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju, Sl. gl. RS 16/12 i 33/14 (dalje: ZNDTR RS); Čl. 7 Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo, Sl. l. KS 26/16 (dalje: ZND KS) 11 Vidjeti Odgovori na Upitnik Evropske komisije na dodatna pitanja – Poglavlje 25. Nauka i istraživanje, dodatna pitanja, Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, str. 2, http:// www.dei.gov.ba/dei/direkcija/sektor_strategija/Upitnik/odgovoriupitnik/Archive.aspx?langTag=bs- BA&template_id=120&pageIndex=1 (posljednji pristup 31. 3. 2018) (dalje: Odgovori na upitnik – Po- glavlje 25 – Nauka i istraživanje). 19 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini turi i kretanju pojava. Primijenjena ili aplikativna istraživanja čini teorijska i/ili eksperimentalna aktivnost zasnovana na naučnim metodama kojom se razrađuju rezultati i produbljuju saznanja dobijena osnovnim istraživanjima s krajnjim ciljem njihove primjene. Odnos između ova dva nivoa istraživanja ni u kom slučaju ne smije u javnoj percepciji i među kreatorima naučne poli- tike biti viđen “kao suprotnost između korisnog i nekorisnog”.12 Napokon, u razvojnim istraživanjima teži se utvrđivanju načina na koji se rezultati osnov- nih i primijenjenih istraživanja uz primjenu naučnih metoda čine konkretno primjenjivim u praksi. Granica između razvojnih i primijenjenih istraživanja u praksi je veoma često zamagljena. Zbog toga ćemo termin “primijenjena istraživanja” ponekad koristiti i kao generički pojam za aplikativne istraži- vačke poduhvate. U razvojnim istraživanjima stricto sensu se nužno koriste i visoko speci- jalizirani stručni metodi. Njihov cilj je stvaranje novog proizvoda, inovacije ili tehnologije. Inovacija se označava kao usavršavanje postojećih radnih pro- cesa ili proizvoda, a pod tehnologijom se podrazumijeva kompleksna primje- na naučnih i stručnih znanja u radnim procesima. Iako razvojna istraživanja nisu pojmovno identična inovacijama i novim tehnologijama, ona po pravilu teže upravo takvom ishodu. Zbog toga Okvirni zakon BiH i drugi relevantni propisi u BiH uključuju razvoj i primjenu tehnologija u pojam naučnoistraži- vačke djelatnosti. 2. Znanje uopšte, a naučno posebno, ljudska je i društvena vrijednost po sebi jer vodi očovječenju ljudskog bića i stvaranju humanijeg društva. Zbog toga u historiji ne postoji ljudsko društvo bez sopstvenog fonda zna- nja.13 Njegova primjena omogućava napredak individue i cijelih zajednica te određuje konkurentski rang svake države u svjetskoj privredi. Danas ova filozofska postavka, jasno formulisana u Epohi prosvijećenosti, važi za cijelo čovječanstvo. Upravo zbog toga svako društvo svjesno teži da stvori ili barem primijeni što veću količinu naučnog znanja u svim procesima koji se unutar njega odvijaju. Ljudske zajednice se od tradicionalnih pretvaraju u društva znanja. 12 Towards Knowledge Societies, UNESCO, UNESCO Publishing 2005, str. 104 (dalje: Towards Knowledge Societies). 13 Towards Knowledge Societies, str. 17. 20 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 III. DRUŠTVO ZNANJA 1. Pojam društva znanja 1. Sintagma “društvo znanja” nastala je krajem šezdesetih godina proš- log vijeka,14 paralelno sa afirmacijom procesa moderne globalizacije. Kao društvo znanja označava se ono u kome su svi društveni procesi relevantni za samoodrživi razvoj konkretne zajednice uspostavljeni, ili teže da budu za- snovani, u skladu sa znanjem koje to društvo posjeduje ili nastoji da stvori, odnosno pribavi. Pojam “znanje” u ovom slučaju obuhvata sve vrste znanja: lokalno, domaće i strano, kodifikovano i prešutno itd.,15 ali je u modernim društvima akcent stavljen upravo na kodifikovano naučno znanje. Zamah društvu znanja dala je treća industrijska revolucija. Ipak, koncepti “informatičko društvo”,16 “umreženo društvo”, “društvo cjeloživotnog uče- nja” i “ekonomija zasnovana na znanju” nisu sinonimi za “društvo znanja”, nego sredstva za njegovo ostvarivanje. Prema UNESCO-u postoje tri stuba društva znanja.17 Iz konteksta je vidljivo da su oni određeni prvenstveno pre- ma stanju u nerazvijenim i zemljama u razvoju. 2. Stubovi društva znanja 1. Prvi stub je “bolji razvoj i vrednovanje postojećih formi znanja u cilju sužavanja ʻjaza u znanjuʼ”. Jaz u znanju je značajna, kvalitativna razlika u vrstama i obimu znanja, uključujući i sposobnosti njegove brze i efikasne primjene, koja postoji između pojedinih zemalja.18 Globalno promatrano jaz znanja se proteže između sjevera i juga planete.19 U ekonomskom pogledu on dijeli privredno razvijene od nerazvijenih država. Za naše istraživanje važno je uočiti da jaz u znanju može postojati između pojedinih regija iste 14 Termin je “skovao” Peter Drucker. Vidjeti Towards Knowledge Societies, str. 20. 15 Ibid., str. 18. 16 Ibid., str. 22: “Closing the digital divide will not suffice to close the knowledge divide…” 17 Ibid., str. 188-190. 18 Ibid., str. 22: “This knowledge divide is rooted in the dynamics inherent to knowledge gaps, be they global inequalities in the distribution of cognitive potential (gaps between forms of knowledge) or the unequal value put in different types of knowledge in the knowledge economies (gaps within different kinds of knowledge).” 19 Ibid., str. 99. 21 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini države, odnosno ekonomije. Da je to slučaj u Bosni i Hercegovini indicira- ju podaci da nove zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti, pored Države BiH, imaju entitet Republika Srpska, Sarajevski, Tuzlanski, Srednjobosanski i Hercegbosanski kanton, na osnovu Aneksa II, Aneksa IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum). Budući da izobičavanje primjene zakona nije pravna nego politička kategorija, u šest kantona FBiH i dalje važi neprimjenljiv Zakon o naučnoistraživačkoj djelat- nosti SR BiH.20 2. Drugi stub je jačanje učestvovanja svih segmenata društva u stvaranju i korištenju društva znanja. Participacija se mora ogledati u dostupnosti, uklju- čivanju, saradnji u stvaranju znanja i korištenju dobrobiti koje ono donosi u svim oblastima ljudske aktivnosti. Ključnu ulogu u izgradnji ovakvog pristu- pa ima politika, posebno politika nauke. Formu participacije određuje sistem nauke čije temelje postavlja pravna regulativa. 3. Bolja integracija politike nauke u sve društvene procese je treći uslov za ostvarivanje društva znanja. Ona se ostvaruje najprije izgradnjom kohe- rentnog sistema istraživanja i inovacija, a potom i usklađivanjem dugoročnih strategija nauke u pojedinim sektorima. U Bosni i Hercegovini ovaj zahtjev se postavlja na najmanje tri nivoa vlasti i pred četrnaest teritorijalno-politič- kih zajednica koje imaju ustavne nadležnosti u ovome domenu. Prvi problem ovog stuba u našoj zemlji je već spomenuto nepostojanje poslijeratne regula- tive sistema i politike nauke u šest kantona FBiH. Druga slabost se manifestu- je kao neujednačenost sistema i politike nauke između političko-teritorijalnih jedinica koje su nakon 1995. god. ovu oblast zakonski uredile. Zbog toga će se naš projekt fokusirati na način harmonizacije sistema nauke i donošenja strategija naučnog i tehnološkog razvoja Ovaj zadatak će biti otežan time što se u Bosni i Hercegovini donose uglavnom srednjoročne strategije, najčešće za petogodišnje periode. 20 Sl. l. SRBiH 38/90. Navedeni Zakon je primjenjiv jer je donesen radi ostvarivanja “poslova od po- sebnog društvenog interesa” za cijelu BiH (čl. 7, st. 1), primjenom dugoročnog programa koji donosi Skupština republike (čl. 7, st. 2) i koji se finansira iz prihoda Republike kroz Republički javni fond za nauku (čl. 28). Sva tri stuba bivšeg sistema danas ne mogu postojati jer bi bili protivni cjelokupnom ustavnom sistemu. 22 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 3. Globalno ili nacionalno društvo znanja 1. Pojava i eksponencijalni razvoj informacionih tehnologija i s njima povezano umrežavanje korisnika doveli su do pitanja da li treba razmatrati pojavu jedinstvenog “društva znanja” na globalnom nivou. Odgovor je za sada negativan! Svako društvo treba prema svojim specifičnim uslovima da kreira svoj model društva znanja.21 Testiranje ove hipoteze u slučaju Bosne i Hercegovine daje dva donekle različita odgovora. Prvi se zasniva na uvidu u: organizaciju i funkcionisanje bosanskohercegovačkog društva, rezultate pre- liminarnog ispitivanja sistema nauke u Bosni i Hercegovini i odgovore BiH na Upitnik Evropske komisije. On indicira da je individualizirani pristup iz- gradnji društva znanja kod nas neophodan. Drugi odgovor počiva na rezulta- tima analize dokumenata o strategiji razvoja nauke na različitim nivoima dr- žavne organizacije. Oni pokazuju da je koncept društva znanja opšteusvojen i da Bosna i Hercegovina barem deklarativno slijedi stavove Evropske unije i svjetske trendove.22 Naše istraživanje će morati da pruži uvjerljiv odgovor i na ovu protivrječnost. 2. Paralelno sa značajem i složenošću znanja rastu i troškovi njegovog stvaranja, prenosa, širenja i primjene.23 Učinjene i potrebne izdatke danas nije moguće procijeniti na globalnom nivou.24 Ubrzani porast obima i vrsta znanja i opasnost širenja jaza znanja između pojedinih država i regiona, otežava i na državnom nivou predviđanje nužnih troškova željenog nivoa društva zna- nja. Zbog toga se za Bosnu i Hercegovinu čini opravdana pretpostavka da su moguća samo orijentaciona predviđanja primarno zasnovana na poređenju procenata BDP koji se odvajaju za nauku kod nas i u izabranim državama okruženja i Evropske unije.25 21 Towards Knowledge Societies, str. 187-188. 22 Vidjeti Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2012–2016, usvojenu na Narodnoj skupštini Republike Srpske od 17. 7. 2012, str. 24 (dalje: Strategija naučnog i tehnološkog razvoja RS); Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2010. godine objavilo Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. godina (nacrt): prilozi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar 2010, ali taj dokument nije razmatran u Parlamentu FBiH (dalje: Strategija FBiH). Strate- gija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2010–2015, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine 2009, prestala je da važi i Parlamentarna skupština je još nije inovirala (dalje: Strategija BiH). 23 The Knowledge-Based Economy, str. 23. 24 Towards Knowledge Societies, str. 186. 25 Tabele iz Priloga 3. i 4. Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje daju uvid u pojedine segmente ovog generalnog pokazatelja. Vidjeti i “Odgovore DEI na dodatna pitanja EU”, tačka 5, str. 16, http://www.dei.gov.ba/dei/direkcija/sektor_strategija/Upitnik/dodatnapitanja/Archive.aspx?langTag=bs- BA&pageIndex=1 (pristupljeno 15. 10. 2019) (dalje: Odgovori DEI na dodatna pitanja EU). 23 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 4. Finansiranje društva znanja 1. Danas dominira stav da dio nauke i njome stvorenog znanja koje do- prinosi opštoj dobrobiti mora biti finansiran javnim sredstvima i dostupan svima,26 tj. biti javno dobro. Javni karakter znanja omogućava da se ono primijeni u svim oblastima ljudskog života. Informatička i druge moderne tehničke revolucije su dale alate kojima se sveopšta upotreba znanja može provesti u praksi. Društvo znanja manifestuje se u različitim oblicima, ali su najvidljiviji oslanjanje na informatičke tehnologije (information society) i na njima zasnovano umrežavanje (network society). Izneseni stavovi o zna- nju kao javnom dobru vrijede i za Bosnu i Hercegovinu. Upoređivanje WEF Globalnog izvještaja o konkurentnosti za 2015/16. i 2017/18. pokazalo je da napredak Bosne i Hercegovine u oblasti internetskih tehnologija varira, što kod nas može da indicira neravnomjerni razvitak društva znanja.27 2. Prateći logiku kapitala, kompanije finansiraju istraživanje i razvoj koji služe unapređenju njihovih djelatnosti i povećanju profita.28 Globalni podaci o korporativnom ulaganju u nauku pokazuju njihov konstantan porast,29 pa je dio znanja sa osobinama robe sve veći i sve značajniji.30 Zbog propasti velikih privrednih sistema u toku rata ili njihovog raspada izazvanog priva- 26 Towards Knowledge Societies, str. 23; The Knowledge-Based Economy, str. 21. 27 Po procentu korisnika Interneta u odnosu na ukupan broj stanovnika BiH je 2015/16. godine zauzi- mala 56, godinu dana kasnije 54. mjesto, a 2018. 66. mjesto među 140 država (str. 109). Pri procjeni posljednjeg podatka treba imati na umu da Global Competitiveness Report 2018, World Economic Forum, Geneva 2018, sadrži Globalni indeks konkurentnosti (dalje: GCI 4.0) i rangira 140 država prema spremnosti za četvrtu industrijsku revoluciju (dalje 4IR). Po broju širokopojasnih korisnika na 100 stanovnika smo 2016. u odnosu na prethodnu godinu popravili svoj plasman za 12 mjesta (sa 55. na 43). Pad konkurentnosti zabilježen je kod mobilnog korištenja širokopojasnih mreža (BiH je sa 93. mjesta pala na 97. poziciju). GCI 4.0 za 2018. pokazuje da se položaj BiH prema indikatoru procenta korisnika Interneta pogoršao jer je naša država zauzela 66. mjesto (vidjeti str. 109). U 2019. BiH je pala za još jedno mjesto (GCI 4.0 za 2019, str. 104). 28 Adil Kurtić, Sabina Đonlić: Determining Key Factors for Knowledge Economy Development in Bo- snia and Herzegovina, u: Proceedings of the Management, Knowledge and Learning International Con- ference, Celje 2012, str. 414, vidjeti: http://issbs.si/press/ISBN/978-961-6813-10-5/papers/ML12_092. pdf (dalje: Kurtić–Đonlić, ibid.). Vidjeti i podatke u The Knowledge-Based Economy, str. 22. 29 ISC Akcioni plan 2019–2021, str. 28, navodi da privatno finansiranje nauke danas “iznosi približno 70% globalnih izdataka za nauku”. 30 The Knowledge-Based Economy, str. 23, Tabela 4. Za Finsku vidjeti: Building Knowledge Econo- mies – Advanced Strategies for Development, WBI Deveolpment Studies, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank, Washington D.C., str. 85, Box 5.3 (dalje: Builiding Knowledge Economies). 24 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 tizacijom, ovaj trend ne važi za Bosnu i Hercegovinu.31 U bivšoj Jugoslaviji krajem osamdesetih godina prošlog vijeka ulaganja privrednih subjekata u nauku iznosila su 0,5% BDP.32 Posljednji zvanični podaci su lošiji. U 2015. godini u FBiH je za nauku izdvajano 0,21% BDP, dok su preduzeća za istra- živačko-tehnološki razvoj (ITR) utrošila svega 0,07% BDP. U RS su isti pro- centi iznosili 0,196 naspram 0,107.33 Podaci agregirani na nivou cijele BiH za 2016. godinu nisu ništa bolji: bruto domaći izdaci za istraživanje i tehnološki razvoj iznosili su 0,21% BDP, od čega je na privredne subjekte otpalo 0,07% iste osnovice.34 Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u narednim godinama se situacija popravlja. Godine 2017. iz budžeta FBiH je za nauku i istraživanje izdvojeno 10.511.000 KM ili 0,56 BDP-a!?35 U 2018. godini, bruto izdaci za nauku i istraživanje iz budžeta FBiH iznosili su 34.175.000 KM, od čega je 55,68% pripalo visokom obrazovanju.36 Podaci Agencije za statistiku BiH za 2017–2018. ne uključuju izdatke kantona za istraživanje i razvoj,37 ali su ipak indikativni. Četiri posmatrana subjekta su 2017. godine izdvojili za istraživanje i razvoj nešto manje od 14 miliona KM, a naredne godine 15,5 miliona KM. Oslanjanje na direktna strana ulaganja kao faktor pokretanja istraživanja i razvoja također se nisu ostvarila.38 Bez obzira na vrstu i količinu, dio znanja stvoren u privrednim subjektima najčešće je zaštićen pravom intelektualne svojine (patenti, autorsko pravo na novom dizajnu integriranih kola) ili pravnim režimom poslovne tajne (know- how). U prvom slučaju znanje nastalo u privredi daje stvaraocu apsolutno pravo,39 a u drugom apsolutnu i legalnu faktičku moć da iskorištava konkret- 31 Prema Western Balkans Regional R&D Strategy for Innovation – Country Paper Series: Bosnia and Herzegovina, World Bank Technical Assisteance Project (P123211), World Bank, October 2013, str. 5-6, ulaganja u R&D su sa predratnih 1,5% BDP pala na 0,3 BDP u periodu iz 2008. godine (dalje: WB Country Paper Series – Bosnia and Herzegovina). 32 Božidar Matić: Model održivog financiranja naučnoistraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, u: Strategija FBiH, str. 137. 33 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, Prilog 3, tabela 7 za FBiH; Prilog 4 za RS. Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 17, pokazuju da se stanje nije značajno promijenilo. 34 Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 16, tabele broj 1 i 4. 35 Podatak se nalazi u Izvještaju o razvoju Federacije BiH – 2017, Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo, septembar 2018, str. 41, Grafikon 48. Prema Grafikonu 47 iz istog izvora, u periodu 2012–2017. iz budžeta FBiH je za nauku i istraživanje izdvajano prosječno 0,5% BDP-a. 36 Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku, god. IV, br. 26.1, Sarajevo 10. 9. 2019. 37 Vidjeti Priopćenje / First Release AS BiH, god. IV, br. 1, Sarajevo 3. 12. 2018, str. 4, podnaslov: Izvori i metode prikupljanja podataka. 38 Prema Prilogu 3, tabela 5 Odgovora na upitnik – Poglavlje 25, bruto strana ulaganja u istraživačko- tehnološki razvoj (ITR) iznosila su svega 0,04 BDP. U 2016. godini taj procent je iznosio 0,06% BDP BiH. (Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 17) 39 Institut za intelektualno vlasništvo BiH uspostavljen je Zakonom o osnivanju Instituta za intelektual- no vlasništvo (Sl. gl. BiH 43/04). U 2016. godini je primio prijave za 45 nacionalnih pronalazaka i 354 25 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini no znanje. Zbog toga ovakvo znanje ima karakter robe. Pa i tada se smatra da nije u pitanju “obična za prodaju podobna roba”.40 Ovaj stav smatramo opravdanim na osnovu činjenice da je “korporativno” znanje nastalo i uz ko- rištenje znanja kao javnog dobra, da su korporacije veoma često metodama javno-privatnog partnerstva uključene u društveni sistem nauke, da državni regulatori u kritičnim oblastima štite javnost od rizika inovacija u privatnom sektoru 41 i da postoje posebni interesi društva ili države koji dozvoljavaju ukidanje ili ograničenje zaštite koju privrednim subjektima pruža pravo inte- lektualnog vlasništva.42 Naučna istraživanja, uključujući razvojna i inovacije (R&D), po pravilu su neizvjesna, dugotrajna i skupa. Prihvatanje rezultata nauke u društvu i na tržištu nije ničim garantovano. U takvim uslovima povrat javnih i privatnih investicija, reinvestiranje u nauku i unapređenje struke su mogući samo na osnovu ekonomske eksploatacije dobijenih rezultata. Ova činjenica od ekono- mije zasnovane na znanju čini vitalni dio i pokretačku snagu društva znanja. evropskih patenata. Priznato je ukupno 297 patenata (navedeno prema Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 15; vidjeti i Tabelu 4 na str. 25). Zabrinjava podatak da je u 2016. godini Institut za intelektualno vlasništvo BiH priznao svega 13 patenata, od čega nijedan nije dodijeljen do- maćim fizičkim ili pravnim licima (Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 3, Tabela 1). 40 Towards Knowledge Societies, str. 23. 41 ISC Akcioni plan 2019–2021, str. 28. Kao rizici koje nosi korporativno znanje, na istoj stranici se na- vode: potencijalni nedostatak recenziranja rezultata R&D, različite norme transparentnosti, ograničen pristup informacijama, nejasna uloga sponzora itd. 42 ISC Akcioni plan 2019–2021, str. 31, pored promjena u sistemu nauke uopšte, ističe i “potrebu refor- mi” naučnih normi u privatnom sektoru. 26 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 IV. EKONOMIJA ZASNOVANA NA ZNANJU 1. Pojam ekonomije zasnovane na znanju 1. Ekonomija zasnovana na znanju ili “ekonomija znanja”43 smatra se “no- vom teorijom rasta”44 i modernom paradigmom konkurentnosti nacionalnih privreda.45 Ovaj model privređivanja nastao je nakon Drugog svjetskog rata,46 približno u isto vrijeme u kome se javlja koncept društva znanja i počinje moderna globalizacija.47 Od tada se ove tri pojave prepliću do mjere koja od njih čini elemente istog procesa.48 Ekonomska teorija daje brojne definicije društva zasnovanog na znanju, ali se one razlikuju više akcentiranjem pojedinih elementa ove pojave i sti- lom, nego suštinom. Zbog toga je dovoljno navesti dvije. Prema OECD-u49 ekonomije zasnovane na znanju su “ekonomije koje su direktno utemeljene na stvaranju, distribuciji i upotrebi znanja i informacija”. Powell i Snellman određuju “ekonomiju znanja” kao “proizvodnju i usluge zasnovane na zna- njem intenzivnim aktivnostima koje doprinose ubrzanom tehnološkom i na- učnom napretku i njegovom ubrzanom zastarijevanju”.50 2. Znanje i informacije su “uvijek bili bitna snaga ekonomskog razvoja”.51 Zbog toga određivanje ekonomije zasnovane na znanju kao kvalitativno nove 43 WBI u Building Knowledge Economies i Walter W. Powell, Kaisa Snellman: The Knowledge Eco- nomy, Annu. Rev. Sociol. 30 (2004), str. 199, koriste ovaj izraz (dalje: Powel–Snellman, ibid.). 44 The Knowledge-Based Economy, str. 27. 45 Izlaganja o ekonomiji znanja dijelom su preuzeta iz dr. Miloš Trifković: Odnos STEM obrazovanja i ekonomije zasnovane na znanju sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, ENABLE BiH projekt, Save the Children, Sarajevo 2018. (dalje: Trifković, Odnos STEM obrazovanja) 46 Powel–Snellman, ibid., str. 199. 47 Miloš Trifković: Globalizacija prava ili globalno pravo?, u: Zbornik radova sa IX tradicionalnog međunarodnog naučnog skupa “Pravnički dani Prof. Dr. Slavko Carić” pod naslovom “Savremene tendencije razvoja pravnih sistema država u regionu”, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Novi Sad 2012, str. 41-43. 48 Vidjeti Miloš Trifković: The Impact of Globalization on Bilateral Investment Treaties and Their Mo- dels – The Case of Bosnia and Herzegovina, u: Montenegrin Academy of Sciences and Arts Internatio- nal Conference “Transition to a New Society”, Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica 2014, str. 191-195. 49 The Knowledge-Based Economy, str. 7. 50 Powel–Snellman, ibid., str. 201. 51 Building Knowledge Economies, str. IX. 27 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini pojave i tehničkog termina zahtijeva dodatne napomene. Zadržaćemo se na onim preciziranjima koja su važna za istraživanje sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Prva napomena je samo prividno semantičke prirode: “u ekonomiji zasno- vanoj na znanju, razlikovanje između bazičnih i primijenjenih istraživanja i između nauke i tehnologije postalo je donekle zamagljeno”.52 Suštinski razlo- zi za ovu pojavu su dublji. U ekonomiji znanja, znanje je specifična roba koja treba da se direktno ili preko proizvoda valorizuje na tržištu. Zbog toga se ci- jeli proces stvaranja znanja i na njemu koncipiranih proizvoda posmatra i pro- cjenjuje retrospektivno: od (finansijskog) rezultata ka procesu stvaranja, a ne obratno. Drugo, pri istoj vrsti i količini znanja, klasične ekonomije su mogle rasti povećanim korištenjem materijalnih, opipljivih resursa (tangibles) kao što su kapital, sirovine, radna snaga i nova tržišta ili povećanjem efikasnosti njihove upotrebe. U ekonomiji znanja to nije više moguće. Opstanak i razvoj zavise od povećanja obima prvenstveno naučnog znanja koje je moguće pla- sirati na tržištu direktno (intangibles) ili materijalizacijom u robi.53 Otuda je vitalan problem ekonomije znanja kako naučna otkrića učiniti korisnim u in- terakciji sa ekonomskim sistemom države i globaliziranim tržištem. Odgovor je jasan: javno ili korporativno ulaganje u znanje ne smije biti tretirano kao trošak, nego kao investicija. Treće, ekonomska teorija i praksa odavno znaju za “moralnu smrt” mašina. Posljedica brzog unapređivanja znanja i u ovoj oblasti stvara novi kvalitet: zastarijevanje postaje sve brže54 i odnosi se na cijele tehnološke sisteme, uključujući i one koji su još potpuno funkcionalni. Ova opasnost ne zahtijeva samo povećana ulaganja u istraživanje i razvoj nego i povećane stope amortizacije bez postojanja čvrste garancije da će zamjenska tehnologija dovesti do veće produktivnosti rada55 i do socijalne, pa i tržišne prihvaćenosti novih tehnoloških rješenja i njihovih proizvoda.56 Četvrto, zbog prirode znanja “ljudski kapital” bio je i sve više postaje ključni element ekonomije zasnovane na znanju. Ova činjenica proizvodi značajne promjene ne samo u dobnoj i kvalifikacionoj strukturi radne snage,57 karak- 52 The Knowledge-Based Economy, str. 21. Ovaj zaključak potvrđuje i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje. 53 The Knowledge-Based Economy, str. 9: krajem XX vijeka “više od 50% Bruto Nacionalnog Proizvo- da (BDP) u najvažnijim OECD ekonomijama je zasnovano na znanju”. 54 Powel–Snellman, ibid., str. 201. 55 O ovome problemu vidjeti: Powel–Snellman, ibid., str. 206-209: Technology and Productivity. 56 O ovome vidjeti Momir Đurović: The Future Has No History, Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Podgorica 2017, Chapter 4: Technology and Society, posebno str. 107-110 (dalje: Đurović, ibid.). 57 Vidjeti Powel–Snellman, ibid., naročito str. 213. 28 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 teru radnih mjesta i platama nego i u geografskoj lokaciji high-tech firmi.58 Važnost ljudskog kapitala direktan je uzrok i pojave STEM pristupa obra- zovanju i njegovog pretvaranja u opšti društveni pokret.59 Peto, ekonomija zasnovana na znanju snažno povratno utiče na društvo unutar koga postoji i na socijalne prilike u drugim državama.60 Recepcija ovih uticaja ne zavisi jedino od njihove snage nego i od socio-kulturnog statusa svakog pojedi- nog društva. Zahvaljujući procesu globalizacije najvažnije ekonomije znanja utiču i na cjelokupno čovječanstvo.61 Šesto, ekonomija zasnovana na znanju mora obezbijediti održiv razvoj globalnog društva i njegovo preživljavanje u uslovima ograničenih resursa planete.62 Napokon, sedmo, ekonomiju znanja je teorijski lakše odrediti, nego egzaktno izmjeriti i dokazati na nivou predu- zeća ili društva.63 3. Sistem nauke u Evropskoj uniji64 i stepen razvijenosti njenih članica pokazuju da je ova zajednica prihvatila i ostvarila ekonomiju zasnovanu na znanju. Postojanje čak i značajnih razlika između pojedinih država članica u pogledu vrste, obima, proizvodnje i plasmana proizvoda naučnog i inova- torskog tehnološkog rada, ne utiče na opšti zaključak.65 Preko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)66 politika razvoja ekonomije zasnovane na znanju pravno je prihvaćena i u Bosni i Hercegovini.67 Analiza stanja u svakom od četiri stuba na kojima se zasniva ekonomija znanja pokazuje da u ovoj oblasti između politike i prava s jedne i prakse s druge strane u Bosni i Hercegovini postoji velika razlika.68 Neostvarivanje ciljeva u ovoj oblasti 58 Ibid., str. 215. 59 O STEM osnovnom i srednjem obrazovanju i o njegovom odnosu sa ekonomijom zasnovanom na znanju vidjeti Trifković: Odnos STEM obrazovanja, podnaslov: STEM obrazovanje. 60 Đurović, ibid., str. 109, smatra da je uloga tehnologija u konvergenciji društava nedovoljno izvjesna. 61 Ibid., str. 67-75, Chapter 3.1: Globalization. 62 Ibid., str. 175. 63 The Knowledge-Based Economy, str. 29-42, posvećuje odsjek III indikatorima razvijenosti ekonomije bazirane na znanju. Iz istog razloga većina citiranih radova ima izražen metodološki karakter. 64 Dovoljno je navesti najvažnije organizacije i mreže koje ga čine: Komesar za istraživanje i inovacije, Generalni direktorat za istraživanje i inovacije, Evropski istraživački savjet (IRC), Euroatom, Unija za inovacije i Savjet za inovacije, Opservatorij za istraživanje i razvoj (RIO), Vijeće za podršku politici Horizont 2020, Evropski istraživački prostor (ERA) itd. 65 Prema The Global Competitiveness Report 2017–2018, World Economic Forum, Geneva 2017, str. 320 (dalje: WEF GCR 2017–2018), u grupi država čiju privredu pokreće efikasnost sa Bosnom i Her- cegovinom se od članica EU nalazi samo Bugarska. Sedam članica EU se nalazi u fazi prelaska od ekonomije efikasnosti ka ekonomiji znanja, dok ih je 19 već svrstano u “ekonomije znanja”. 66 http://eur-lex.europa.eu/homepage.html 67 Vidjeti Preambulu i članove 1, 19 i 109 naročito. 68 Vidjeti dijagnozu bosanskohercegovačke ekonomije zasnovane na znanju u WB Country Paper Series – Bosnia and Herzegovina, str. 3-16. Na tačnost našeg zaključka upućuju i Odgovori na upitnik – Po- 29 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini dovodi do postepenog, ali konstantnog nazadovanja BiH na listi globalne konkurentnosti.69 2. Stubovi ekonomije zasnovane na znanju 1. Prvi od četiri stuba na kojima počiva ekonomija zasnovana na znanju su ljudski resursi – “radna snaga sastavljena od obrazovanih i vještih radnika”70 ili “ljudski kapital” (human capital stock). Ljudski kapital je izuzetno slo- žena pojava,71 čije najvažnije komponente čine zdravlje te sve vrste znanja, sposobnosti – uključujući talente,72 vještine i lične osobine koje doprinose povećanju efikasnosti privređivanja. U periodu SFRJ, ljudski kapital u Bosni i Hercegovini je doživio značajan rast. Ratovi 1992–1995. godine su doveli do strahovitih gubitaka u ljudskoj supstanci, ali nisu potpuno uništili ljudski kapital u BiH. Na toj osnovi je bio je moguć i njegov djelomični oporavak u tranziciji.73 Ljudski kapital se formira iz svih izvora znanja, ali je organizovano obra- zovanje danas među njima najvažnije. Svaki od pet oblika obrazovanja74 ima svoju precizno određenu ulogu i prioritete u izgradnji ekonomije zasnovane na znanju.75 Podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine pokazuju glavlje 25 – Nauka i istraživanje. 69 Global Competitiveness Index 4.0 (dalje: GCI 4.0), koji je uveden u The Global Competitiveness Report 2018, World Economic Forum, Geneva 2018. (dalje: WEF GCR 2018), ne daje osnova za vje- rovanje da je BiH napredovala na putu ka ekonomiji znanja. Prema skupu parametara kojima se mjeri sposobnost za ekonomski uspjeh zasnovan na rezultatima 4IR, BiH je zauzela 91. mjesto među 140 posmatranih država. R. Bugarska, sa kojom smo upoređivani u prethodnom izvještaju, sada se nalazi na 51. mjestu liste (WEF GCR 2018, str. XI). GCI za 2019, urađen na donekle promijenjenim indikato- rima, daje još lošiju opštu sliku; prema svim parametrima BiH se nalazi na 92. mjestu od 142. zemlje, The Global Competitiveness Report 2019, World Economic Forum, Geneva 2019, str. 102 (dalje: WEF GCR 2019). Moldavija je pretposljednja zemlja iz regiona Evrope i plasirana je na 86. mjesto – šest mjesta bolje od BiH (WEF GCR 2019, str. XIII). 70 Building Knowledge Economies, str. 23. 71 Vidjeti Mario Bogdanović: Prilog teoriji ljudskog kapitala: koja svojstva radne snage treba smatrati bitnim sastavnicama ljudskog kapitala?, Ekonomija/Economiccs 15 (2008), 1, str. 45-82, vidjeti: www. rinf.com prema www.rinf.com/root/tekstovi/casopis_pdf/ek_ec-563.pdf (posljednji pristup 21. 12. 2019). Prema ovom autoru, ljudski kapital ima individualnu sastavnicu u koju ulazi sedam podvrsta kapitala i kolektivnu / socijalnu sastavnicu sa tri komponente. 72 Za ekonomiju znanja su bitne mentalne sposobnosti. Budući da se sposobnosti smatraju preduslovom sticanja vještina, njima se nećemo posebno baviti. 73 Fikret Čaušević: Ekonomski položaj zemalja zapadnog Balkana u procesu finansijske globalizacije 2000–2016, u: Alaudin Brkić (ur.) Ekonomski izazovi zemalja u tranziciji, Zbornik radova 8. među- narodne naučno-stručne konferencije “Razvoj poslovanja 2018”, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica 2018, ISSN 2490-2314, str. 54 (dalje: Čaušević: Ekonomski položaj zemalja). 74 To su: predškolsko obrazovanje, primarno i sekundarno školstvo, stručne obuke, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje. 75 Building Knowledge Economies, str. 117-122. 30 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 da je stanje ovog stuba u Bosni i Hercegovini nezadovoljavajuće.76 Među licima starijim od 10 godina nalazi se 2,8% nepismenih,77 a od 2.987.440 gra- đana starijih od 15 godina, njih 4,9% nema nikakvo obrazovanje, 9,2% ima nepotpuno osnovno obrazovanje, osnovnu školu završilo je 21,4%, a srednju školu samo 51,05%.78 Višu školu i prvi stepen fakulteta ima 3,1%, a visokoš- kolsko obrazovanje 9,6% stanovništva.79 Zbog 13% populacije u najvišem nivou obrazovanja, bosanskohercegovački univerziteti su važan element si- stema nauke i kada je njihov istraživački doprinos relativno mali. U znanju kao elementu ljudskog kapitala posebno zabrinjavaju loši podaci o obrazo- vanju iz matematike i prirodnih nauka. Prema mjerilu “Kvalitet naobrazbe iz matematike i prirodnih nauka” BiH je u WEF GCR za 2015–2016. godinu zauzimala 92. mjesto, a godinu dana kasnije njena pozicija bila je lošija za pet mjesta. Najnoviji rezultati PISA testiranja za 2019. godinu ne daju mjesta za optimizam. Funkcionalnost, a time i kvalitet obrazovanja iz tri oblasti ključne za ekonomiju znanja nije zadovoljavajući. Bosni i Hercegovini je pripalo tek 62. mjesto u skupu od 79 država.80 Pored obrazovanja, drugi ključni faktor “ljudskog kapitala” su vještine. Njihov nivo u BiH je prema WEF Indeksu globalne konkurentnosti 4.0 za 2018. godinu apsolutno nezadovoljavajući. Od devet posmatranih indikatora u čak pet njih zauzimamo mjesto iznad 129. pozicije.81 Stanje se nije promije- nilo ni u 2019. godini: među šest korištenih indikatora vještina trenutne radne snage najbolji je “Digitalne vještine stanovništva” prema kome se nalazimo na 102. mjestu.82 Ovi i neki drugi navedeni podaci daju osnova za strah da će u dogledno vrijeme ljudski resursi u BiH biti dovoljno spremni da ovladaju najnovijim istraživačkim metodama i da razvijaju nove tehnologije. Samim 76 Adila Pašalić-Kreso: Obrazovanost stanovništva u Bosni i Hercegovini – Bosna i Hercegovina iz- među najviše stope nepismenosti i najnižeg nivoa obrazovanosti, u: Demokratske i etničke promjene u BiH, ANUBiH – Odjeljenje društvenih nauka, Sarajevo 2017, str. 93-124 (dalje: Pašalić-Kreso, ibid.). 77 Prema popisu iz 2013. godine, kompjuterski je nepismeno 38,7% populacije, djelomično je pismeno 23,9%, dok je kompjuterski pismenih 36,2% stanovništva. Detaljnije vidjeti kod Pašalić-Kreso, ibid., str. 119-121. 78 Ibid., str. 101 i 110. 79 Ibid., str. 110-111. 80 Vidjeti: https://www.oecd.org/pisa/PISA%202018%20Insights%20and%20Interpretations%20 FINAL%20PDF.pdf (posljednji pristup: 10. 12. 2019). 81 To su: obim treninga zaposlenih (133), kvalitet obuke za radno mjesto (129), osposobljenost diplo- miranih za rad (133), lakoća nalaženja stručne radne snage (130) i razvijanje kritičkog mišljenja u obrazovanju (130). Za relativno dobar ukupan skor ovoga stuba osposobljenosti u odnosu na generalni plasman BiH treba zahvaliti pokazateljima koji se tiču trajanja školovanja i odnosa broja nastavnika prema broju učenika. 82 Vidjeti WEF GCR 2019, str. 104. Prema grupi indikatora koji određuju “vještine trenutne radne sna- ge” nalazimo se čak na 134. mjestu od 142 posmatrane zemlje (WEF GCR 2019, str. 104). https://www.oecd.org/pisa/PISA%202018%20Insights%20and%20Interpretations%20FINAL%20PDF.pdf https://www.oecd.org/pisa/PISA%202018%20Insights%20and%20Interpretations%20FINAL%20PDF.pdf 31 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini time će biti ograničena i njihova sposobnost da kreativno koriste nova naučna otkrića na fleksibilnim radnim mjestima.83 Na osnovu ciljeva, djelatnosti i funkcija naučnoistraživačke djelatnosti osnovano je pretpostaviti da se u njoj nalazi najveća koncentracija elemenata ljudskog kapitala. Zbog toga ćemo se osvrnuti na kadrovsku situaciju koja postoji u ovome sektoru. Polazeći od generalnog stanja ne začuđuju raniji po- daci da je u 2010. godini u entitetu Republika Srpska bilo svega 682 istraživa- ča. Njih 82,7% radilo je u visokom obrazovanju, 11,3% u poslovnom sektoru, a 5,9% u državnim institucijama.84 Najnoviji zvanični podaci daju još lošiju sliku.85 U 2010. godini je u RS bilo ukupno 1.053 zaposlenih na poslovima istraživanja, a na zadacima istraživanja i razvoja direktno je radilo 481 za- posleno lice. Pet godina kasnije broj zaposlenih se smanjio na 884, a broj istraživača prepolovio i iznosi 228. FBiH nema podatke o stanju naučnoistra- živačkog kadra u 2010. godini. Pet godina kasnije u FBiH je u istraživanju i razvoju bilo zaposleno ukupno 2.110 lica, od čega s punim radnim vremenom 631 istraživač. Prema kriteriju ekvivalenta pune zaposlenosti u istraživanju, navedena cifra je veća i iznosi 1442,80 istraživača.86 Od tog broja, njih 1.035 radi u visokom obrazovanju.87 Zajednički statistički podaci o broju stvarno aktivnih istraživača za cijelu BiH se nalaze Dopunskim odgovorima DEI na pitanja EU.88 Budući da ih ne možemo prezentirati kao neprotivrječnu cjelinu, zadovoljićemo se navođenjem onih koji su za ovo istraživanje najvažniji. U 2016. godini u BiH je bilo 1942 lica zaposlena na poslovima istraživača. U radnom odnosu na puno ili radno vrijeme kraće od punog angažirano je 1367 istraživača. Na osnovu ugovora o djelu ili autorskih ugovora u istraživanje je bilo uključeno još 445 lica, od kojih su 267 imali titulu doktora, a 60 ma- gistra nauka. Bez obzira na diskutabilnost prethodnih statističkih podataka, dva zaključka se nameću sama. Najprije, centar nauke u FBiH nalazi se na univerzitetima. Drugo, naučnoistraživačka djelatnost van univerziteta zavisi od honorarnog rada univerzitetskog osoblja. 83 Zaključak Svjetske banke je sličan. Vidjeti WB Country Paper Series – Bosnia and Herzegovina, str. 7-8. Kao osnovni razlozi utvrđeni su: neatraktivnost zapošljavanja u nauci, brain drain i nedostatno finansiranje naročito dugoročnih projekata i dugoročne pokretljivosti istraživača. 84 Prema Strategija naučnog i tehnološkog razvoja RS, str. 24. 85 Vidjeti Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, Prilog 7: Ljudski resursi u RS, Tabela 1. 86 Ibid., Prilog 6, Tabela 1. 87 WB Country Paper Series – Bosnia and Herzegovina, str. 7, navodi da je na milion stanovnika 2010. godine u BiH bilo zaposleno s punim radnim vremenom samo 197 istraživača. Prosjek za Zapadni Balkan je u isto vrijeme bio 787, a za EU 3.166 istraživača. 88 Vidjeti Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 17, tabele 1-4. 32 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Nezadovoljavajuću sliku stanja društvenog kapitala u Bosni i Hercegovini osporavaju istraživanja bazirana isključivo na objektivnim pokazateljima kom- pleksnosti izvoznih proizvoda i nacionalnih ekonomija.89 Prema Economic Complexity Index (ECI),90 Bosna i Hercegovina je 2010. bila plasirana na 39. mjesto od 133 države i tu je poziciju do 2017. godine popravila za tri mjesta.91 Tada je među 133 države zauzela 36. poziciju. Plasiranjem na 44. mjesto BiH je u 2018. godini pogoršala svoj ECI rejting. Stav o relativno dobrom stanju “ljudskog kapitala” potvrđuje i UNDP Human Development Report 2019. U njemu je Bosna i Hercegovina zauzela 75. mjesto među 150 država.92 To našu zemlju svrstava među države sa “visokim razvitkom ljudskog kapitala” (high human development).93 Iste godine je u WEF GCI 4.0 naša država rangira- na na 91. mjesto od 140 zemalja. Stabilnost dobrog plasmana prema ECI i konstantno loše mjesto prema WEF izvještajima o globalnoj konkurentnosti (GCR) i spremnosti za četvrtu industrijsku revoluciju (GCI 4.0) otvorili su najprije problem pouzdanosti i upotrebljivosti dobijenih podataka, a potom i pitanje kako se navedena protivrječnost položaja BiH može objasniti. Prvi odgovor se nalazi na metodološkoj ravni. ECI se zasniva isključivo na objek- tivnim podacima, dok WEF indeksi nastaju mješavinom objektivnih i subjek- tivnih, dakle relativno tačnih podataka. Drugo, dva indeksa su usmjerena na različite ciljeve: spoljnotrgovinsku konkurentnost izvoznih proizvoda nasu- prot konkurentskom položaju nacionalnih privreda kao cjeline. I treće, su- štinsko objašnjenje za Bosnu i Hercegovinu može se zasnovati na suprotnosti između još uvijek relativno dobrog stanja društvenog kapitala i nepovoljnog sistemskog okvira u kome on djeluje. Taj okvir je, prema Čauševiću, posljedi- ca političkih rješenja međunarodnih i lokalnih političkih aktera. Budući da se ona direktno nepovoljno odražavaju i na sistem nauke u Bosni i Hercegovini, mora se postaviti i pitanje do kada će naslijeđeni društveni kapital uspjeti da pozitivno djeluje kao faktor bosanskohercegovačke ekonomije znanja? 89 Cesar A. Hidalgo, Ricardo Hausmann: The building block of economic complexity, Proceedings of the National Academy of Sciences 106 (2009), 26: 10570-5, vidjeti: www.pnas.org/cg/doi/10.1073/ pnas.0900943106. Na str. 10574 se navodi kao dokazano da “…diversificiranije zemlje proizvode kom- pleksnije proizvode, u smislu da oni zahtijevaju širu kombinaciju ljudskih sposobnosti…” (“…more diversified countries indeed produce more complex products, in the sense that they require a wider combination of human capabilities…”). 90 http://atlas.cid.harvard.edu/rankings/2010?country=Bosnia 91 Od 2010. godine kada je zauzela 39. mjesto, Bosna i Hercegovina se zaključno sa 2017. godinom plasirala kako slijedi: 37 – 40 – 36 – 36 – 38 – 36 – 36. 92 Human Development Report 2019, UNDP, New York, 2019, str. 351. 93 Ibid., str. 301 i dalje. http://www.pnas.org/cg/doi/10.1073/pnas.0900943106 http://www.pnas.org/cg/doi/10.1073/pnas.0900943106 33 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Drugi stub čini moderna i adekvatna informatička infrastruktura. Ona je neophodna za brzi prenos i transfer kodifikovanog znanja. U ovom pogledu podaci za BiH su bolji od opšte slike obrazovanosti radne snage. Prema izjaš- njavanjima popisanika starijih od 10 godina, kompjuterski je pismeno 36,2%, dok se njih 23,9% izjasnilo kao djelomično kompjuterski pismene osobe. Dalje, WEF Globalni izvještaj o konkurentnosti za 2015–2016. pokazuje da su u stubu 9: “Tehnološka spremnost” najbolje rangirani oni segmenti koji se odnose na informacione tehnologije.94 Ipak, detaljnije istraživanje indicira da ni u ovom stubu situacija nije potpuno zadovoljavajuća.95 U WEF Globalnom izvještaju o konkurentnosti za 2017–2018. godinu BiH je bitno poboljšala svoju generalnu poziciju dospjevši sa 103. pozicije među 140 država na 69. mjesto od 137 zemalja. Pažljivije ispitivanje ocjena pojedinih faktora ovog stuba ipak ukazuje na značajne disproporcije između njih. Relativno dobro stanje ovog stuba u BiH potvrđeno je i u GCI 2018. Prema usvajanju infor- maciono-komunikacionih tehnologija BiH se nalazi na 86. mjestu, što je za pet mjesta bolje od generalnog plasmana države u ovom sistemu mjerenja. Korištenje standardne (103. mjesto) i širokopojasne mobilne telefonije (104. mjesto) ponovo su najslabiji indikatori u ovome stubu. 3. Treći stub je efektivan inovacioni sistem. U širem smislu određujemo ga kao funkcionalnu cjelinu svih javnih i privatnih subjekata i institucija koje neposredno učestvuju u stvaraju novog znanja fundamentalnim, primijenje- nim i razvojnim istraživanjima, inovativnom primjenom postojećih znanja i tehnologija te olakšavanjem njihovog transfera unutar države i u međunarod- noj razmjeni. Ovako shvaćen inovacioni sistem je jednak pojmu sistema nau- ke. U užem smislu, inovacioni sistem obuhvata subjekte i regulatorne sisteme koji su orijentisani na oblast razvojnih istraživanja u oblastima postojećih tehnologija, procesa, postupaka, robe i usluga sa prvenstvenim ciljem bolje 94 Prema ukupnom rangiranju 140 država, BiH zauzima 111. mjesto. Po zbirnoj tehnološkoj spremnosti naša zemlja je zauzela 103. mjesto. No, kada se uzme u obzir broj korisnika interneta, nalazimo se na 56. mjestu. Kriterij korisnika fiksnog širokopojasnog interneta na 100 stanovnika svrstava nas na 55. mjesto, a mjerilo propusnosti interneta na 60. poziciju. (Materijali za Okrugli sto “Izvještaj o konkuren- tnosti 2015–2016: refleksije na Reformsku agendu” (radni materijal), ANUBiH – Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2016) 95 Vidjeti Zijada Rahimić, Amra Kožo: Building and Development of the Knowledge Based Economy in Bosnia and Herzegovina, Journal of Inerdisciplinary Management Research, Vol. V, January 2009, str. 116 i 119, Tabela 9, vidjeti: http://www.efos.unios.hr/repec/osi/journl/PDF/InterdisciplinaryManage- mentResearchV/IMR5a10.pdf (dalje: Rahimić–Kožo, ibid.). http://www.efos.unios.hr/repec/osi/journl/PDF/InterdisciplinaryManagementResearchV/IMR5a10.pdf http://www.efos.unios.hr/repec/osi/journl/PDF/InterdisciplinaryManagementResearchV/IMR5a10.pdf 34 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 komercijalizacije rezultata rada na tržištu.96 U državi BiH ovaj stub je jedan od najslabijih oslonaca ekonomije zasnovane na znanju. Dokazi o nedostatnostima inovacionog sistema u širem smislu (sistem na- uke) u BiH su brojni. Prema rezultatima WEF Globalnog izvještaja o konku- rentnosti za 2015–2016. godinu BiH se od 140 država nalazila na 134. mjestu, dok je 2017–2018. zauzela 123. mjesto od 137 zemalja. Novi WEF GCI 4.0 je rađen na osnovu stubova i njihovih indikatora koji su prilagođeni ciljevima istraživanja. Zbog toga je i dobijeni rezultat za 2018. godinu donekle različit. Prema poslovnom dinamizmu kao elementu “inovacionog eko-sistema” BiH se nalazi na 106. poziciji, a prema inovacionoj sposobnosti na 114. mjestu među 140 država.97 Različite metodologije su ipak dale suštinski isti rezultat: po efektivnosti inovacionog sistema BiH se nalazi među 20% država koje su u ovom pogledu najslabije plasirane. Razlozi postojećeg stanja su brojni i djeluju sinergijski. Na prvom mje- stu nalaze se ustavne pretpostavke nadležnosti u korist nižih razina državne vlasti.98 Drugo, u entitetu Federacija BiH, kantoni nisu dio nadležnosti koje im pripadaju prenijeli na viši nivo niti su organizovali njihovo zajedničko vršenje.99 Time je ignorisana i odredba državnog Okvirnog zakona da u Bosni i Hercegovini postoji “posebni interes u oblasti nauke i tehnologije”.100 Treće, regulativa subjekata koji ulaze u treći stub društva znanja je neujednačena. Entitet RS ima svoj Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju.101 U drugom entitetu uređivanje ove materije je primarno zadatak kantona. Samo su četiri kantona donijela svoje zakone, dok u ostalim još važi Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti koji je 1990. godine usvojila SR Bosna i Hercegovina. Statističko praćenje naučnoistraživačke djelatnosti nije ujednačeno, tako da je veoma teško dobiti pouzdane podatke za cijelu drža- vu.102 Zahvaljujući projektu EU Jačanje kapaciteta ljudskih resursa u Bosni i Hercegovini sada se istom metodologijom provodi i sveobuhvatno praćenje visokog obrazovanja za cijelu državu, uključujući i nauku.103 96 Čl. 3 Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju R. Srpske (Sl. gl. RS 6/12 i 33/14); Čl. 2 ZNID KS razvoj i primjenu tehnologije uključuje u pojam naučnoistraživačke djelatnosti. Vidjeti i čl. 2, 3 i 8 Zakona o inovativnoj djelatnosti Crne gore (Sl. l. CG 42/16). 97 Vidjeti GCI 4.0, str. 618. 98 Član III. 3 Ustava BiH; čl. III. 4 Ustava FBiH. 99 Presuda Ustavnog suda Federacije BiH, U-29/09 od 28. septembra 2010 godine, objavljena u Sl. n. FBiH 80/10. 100 Čl. 1 Okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i među- narodne naučnoistraživačke saradnje u Bosni i Hercegovini (Sl. gl. BiH 59/07 i 59/09). 101 Sl. gl. RS 6/12 i 33/14. 102 WB Country Paper Series – Bosnia and Herzegovina, str. 4. 103 Podaci dobiveni na zahtjev od Statističkog zavoda FBiH 20. 3. 2018. godine. 35 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Registri naučnoistraživačkih institucija vode se na nivou entiteta RS i kantona u FBiH.104 Ministarstvo civilnih poslova BiH (dalje: MCP BiH) obja- vilo je mehanički agregiranu listu koja sadrži 139 naučnoistraživačkih orga- nizacija.105 Četiri napomene uz ovu listu su nužne. Na nivou države Bosne i Hercegovine postoji samo jedna naučnoistraživačka institucija – Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Entitet RS ima 30 naučnoistraživač- kih institucija, a entitet FBiH 108. Pri ocjeni iznesenih podataka treba imati u vidu da su shvatanje i status naučnoistraživačkih institucija u dva entite- ta različiti. U RS nisu kao naučne institucije tretirani fakulteti, nego samo instituti, dok su u FBiH i visokoškolske institucije uvrštene u ovaj spisak. Nadalje, samo četiri kantona iz FBiH dala su podatke,106 dok ih je šest odgo- vorilo da na svom području nemaju naučnoistraživačkih institucija. Izuzetak čine javni univerziteti čija se aktivnost najpotpunije prati. Prema Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje107 u “Federaciji BiH djeluje oko 20 instituta u sklopu univerziteta/fakulteta i desetak samostalnih instituta”. Stilizacija citirane rečenice jasno pokazuje sve nedostatke postojanja jedin- stvenog registra naučnih institucija u FBiH. Isti izvor navodi da u entitetu Republika Srpska postoji ukupno 31 naučni institut. Sve opisane slabosti inovacionog sistema potencirane su apsolutno nedo- voljnim sredstvima za njegovo funkcionisanje. Finansiranje nauke sa svih ni- voa vlasti se od 2008. godine konstantno smanjuje. Prema Strategiji naučnog i tehnološkog razvoja RS,108 izdvajanja za naučnoistraživačku djelatnost su 2008. godine iznosila 0,07% BDP, a 2012. godine 0,04% BDP. Sličan trend je postojao i u FBiH.109 Nakon 2014. budžetski transferi FBiH za oblast nauke i za institucije nauke konstantno padaju sa 3.165.000 KM u 2014. na 2.350.000 KM u 2018. godini. Suma izdvojena za nauku u 2018. godini predstavlja 1164-ti dio budžeta110 ili u procentima 0,00855 ukupnog iznosa budžeta. U odnosu na BDP, ovaj procent je još manji. Detaljne zvanične informacije o finansiranju šire shvaćenog inovacionog sistema daju Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje.111 Budući da vremenske serije za dva 104 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 15, sadrži formulaciju koja se može protumačiti kao da i FBiH vodi evidenciju istraživačkih institucija. 105 Spisak je objavljen 22. 5. 2017. godine. 106 To su: Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Sarajevski i Hercegovačko-neretvanski kanton. 107 Vidjeti str. 15. 108 Vidjeti str. 30. 109 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, Prilog 3, Tabela 3, pokazuje da su državni izdaci za istraživanje i razvoj u 2015. godini iznosili tačno 0,04 BDP-a. 110 Ukupan iznos budžeta FBiH za 2018. godinu je 2.747.628.075 KM. 111 Podaci za entitet FBiH se nalaze u osam tabela Priloga 3, a za entitet RS u Prilogu 4. 36 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 entiteta nisu iste, zadovoljićemo se samo posljednjim podacima, onim za 2015. godinu. Te je godine FBiH izdvojila za istraživanje i tehnološki razvoj ukupno 0,21% svoga BDP-a, RS 0,196 BDP-a stvorenog u ovom entitetu.112 Interesantno je da od tih iznosa izdaci visokoobrazovnih institucija za istraži- vanje i tehnološki razvoj iznose oko polovine svih troškova za ove namjene: u FBiH 0,10%, a u RS 0,057% BDP-a odgovarajućeg entiteta. Podaci za cijelu državu agregirani su u Odgovorima DEI na dopunska pitanja EU.113 Oni ne odstupaju od slike dobijene na nivou entiteta. U 2016. godini za istraživanje i tehnološki razvoj je izdvojeno 0,21% BDP.114 Od toga na budžete otpada samo 0,03% BDP-a, na domaću privredu 0,07% bruto državnih izdataka za ove svrhe, a na strane izvore 0,05%. Izdaci visokoškolskih ustanova za naučni rad i tehnološki razvoj iznose 0,10% BDP-a. Budući da se istraživanja na uni- verzitetima lavovskim dijelom alimentiraju iz budžeta, može se zaključiti da je država sa učešćem od 0,13% BDP dominantan finansijer sistema nauke.115 Izložena statusna situacija kombinirana sa oskudnim budžetskim finan- siranjem i odsustvom vojnih istraživanja116 objašnjava zašto broj funda men- talnih istraživanja u visokom obrazovanju entiteta Federacija BiH rapid no pada: 2013. godine – 180, 2014. godine –147, 2015 godine – 71. Značajno za funkcionisanje ovoga stuba društva znanja je da u istom periodu broj primije- njenih istraživanja varira: 136 – 565 – 320, dok broj razvojnih istraživanja u posmatranim godinama raste: 62 – 113 – 130.117 Agencija za statistiku BiH je za 2016. godinu dala tabelu sa podacima agregiranim za oba entiteta.118 Oni se baziraju na objavljenim istraživačkim radovima prema sektorima. Odnosi su sljedeći: fundamentalna istraživanja – 256 ili 29,39%, primijenjena – 469 112 Poređenja radi, 2015. godine R. Slovenija je za istraživanje i razvoj po glavi stanovnika investirala u istraživanje i razvoj 24 puta ili 2.400% više nego Bosna i Hercegovina, vidjeti UNESCO Science Report: Towards 2030, UNESCO Publishing, Paris 2015, str. 277 (dalje: UNESCO Science Report). 113 Vidjeti tabele 1–5 na str. 16-17 koje daju petogodišnju seriju od 2012. do 2016. 114 Prema ovom indikatoru stuba “Inovaciona sposobnost” BiH je u GCI rangirana na 91. mjesto među 140 posmatranih država. 115 Poređenja radi, Crna Gora je 2017. iz sopstvenih sredstava utrošila za istraživanja 0,37% BDP ili 15.744.651 EUR, vidjeti: Saopštenje o statistici istraživanja i razvoja za 2017. godinu, Ministar- stvo nauke, Crna Gora, Podgorica 2019, str. 1, vidjeti: http://www.mna.gov.me/rubrike/Statistika_ istrazivanja_i_razvoja/208357/Saopstenje-o-statistici-istrazivanja-i-razvoja-za-2017-godinu.html (da- lje: Saopštenje MNA CG 2017). 116 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 15. 117 Izvor: podaci dobijeni 2017. godine na zahtjev od Zavoda za statistiku FBiH. 118 Podaci se daju prema publikaciji Bosna i Hercegovina – Izvještaj o razvoju BiH – Godišnji izvještaj 2017, Vijeće ministara BiH – Direkcija za ekonomsko planiranje, Sarajevo septembar/rujan 2018, str. 21-22, Tabela 3. 37 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini ili 53,84% i razvojna – 146 ili 16,76%.119 Iz priložene Tabele 3 mogu se izvući neki interesantni zaključci. Prvo, visoko obrazovanje je ubjedljivo najveći “proizvođač” naučnog znanja u BiH. Na njega otpada ukupno 77,72% svih istraživanja. Drugo, iz poslovnog sektora je objavljeno ukupno 106 istraživa- nja ili 12,16% od ukupnog broja. Iznenađuje da su primijenjena istraživanja zastupljenija od razvojnih: 60 : 43. I treće, u državnom sektoru veći broj istra- živanja otpada na fundamentalna, nego na primijenjena istraživanja – 36 : 23. Ovakvo stanje je dijelom i rezultat pretežno budžetskog načina finansiranja nauke. Izloženi podaci dodatno objašnjavaju zašto je u WEF Globalnom izvješta- ju o konkurentnosti za 2015–2016. godinu od 140 rangiranih država Bosna i Hercegovina po kriteriju dostupnosti najnovijih tehnologija svrstana na 103, po FDI transferu tehnologije na 135, a prema kapacitetu za inovacije na 134. mjesto. U istom izvještaju za 2017–2018. godinu, koji obuhvata 137 zemalja, BiH se prema identičnim mjerilima nalazi na 82, 107. i 132. mjestu. Stubovi i indikatori u WEF GCI 4.0 iz 2018 godine nisu potpuno identični onima iz WEF Competitiveness Report zaključno sa izvještajem za 2017–2018. go- dinu. Tu činjenicu treba imati na umu kada se ocjenjuje 114. pozicija BiH u pogledu inovacione sposobnosti. Uže određen inovacioni sistem ulazi u predmet našeg istraživanja, pa će naknadno biti i posebno razmotren. 4. Po terminologiji World Bank Institute četvrti stub je “institucionalni režim”, odnosno javno-pravni, makroekonomski i poslovni okvir kojim dr- žava (de)stimuliše razvoj ekonomije zasnovane na znanju. On je u Bosni i Hercegovini “visoko decentraliziran i pretjerano podijeljen između raznih ministarstava”.120 Neki elementi ovog stuba ekonomije znanja već su razmo- treni prilikom ispitivanja prethodne komponente ekonomije znanja. Nega tivne nalaze potvrđuje uporedna analiza BiH sa okruženjem.121 Posljednja dva WEF Globalna izvještaja o konkurentnosti ponovo konstatuju loše rezultate dobi- jene ranijim istraživanjima. U njihovom stubu 4. “Makroekonomsko okru- ženje” 2015–2016. najbolji rang je 70, a najgori 123, dok je za 2017–2018. godinu taj odnos 15 (odnos Vladinih budžeta i procenta BDP): 119 (odnos ukupne štednje procenta BDP-a). U stubu 6. “Efikasnost tržišta roba” samo se po ukupnoj poreskoj stopi profita nalazimo na 21, odnosno 19. mjestu u 119 Kao osnovica za izračunavanje procenata uzet je ukupan broj istraživanja od 871, a ne 862, kao u materijalu. 120 WB Country Paper Series – Bosnia and Herzegovina, str. 17. Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 15. 121 Vidjeti Rahimić-Kožo, ibid., str. 116-117, Tabela 6: Governance. 38 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 rangiranju za 2017–2018, dok po “Uticaju biznisa na regulativu FDI” BiH drži 128, odnosno 122. poziciju. Pokazatelji efikasnosti tržišta rada također su katastrofalni za razvoj ekonomije znanja u državi. Prema njima se čini da produktivnost i plate kod nas ne stoje u korelaciji jer smo na samom dnu ljestvice, na 132. mjestu u 2015–2016. godini, odnosno na 127. mjestu u Indeksu za 2017–2018. WEF GCI 4.0 potvrđuje ove nalaze; indikator odnosa plaćanja i produktivnosti rada pozicionira BiH na 129. mjesto u skupini od 140 država.122 Po sposobnosti da zadrži talente BiH se u 2015–2016. godini nalazila na 136. poziciji, a po sposobnosti da ih privuče čak na 137. mjestu.123 Naredno mjerenje WEF-a je ovo stanje popravilo za jedno mjesto, uglavnom zahvaljujući manjem broju ispitivanih zemalja. Dakle, BiH je po odnosu pre- ma najvažnijem resursu društva i ekonomije znanja – prema talentima – po- novo na samom dnu ljestvice. Ovo je logičan ishod činjenice da “ne postoji sistemska politika za direktno rješavanje ovog problema”.124 Sporadične mje- re poput evidentiranja naših naučnika u dijaspori ili podrške međunarodnoj razmjeni profesora univerziteta, premda pohvalne, ne mogu da riješe ovaj problem.125 WEF GCI 4.0 za ispitivanje stuba “Institucije” koristi uglavnom makroindikatore.126 Zbog toga su podaci dobijeni ovim istraživanjem teško uporedivi sa prethodnim. Ipak, zabrinjavajuće je da BiH među 140 zemalja u ovom stubu zauzima 111. mjesto.127 5. U praksi, sva četiri stuba su povezana. Tek sagledavanjem njihovog zajedničkog učinka na ukupan socijalni kontekst konkretnog društva može se donijeti relativno tačan sud o dostignutom nivou ekonomije zasnovane na znanju. Istraživanja su pokazala da interakcija faktora pojedinih stubova u Bosni i Hercegovini djeluje kao circulus vitiosus,128 tj. da umjesto pozitivnih daje ne- gativne efekte na većinu pokazatelja ekonomije zasnovane na znanju. Shodno tome “znanje nije primarni stimulativni i razvojni faktor u BiH”.129 Zaključak: 122 WEF GCR 2018, str. 109. 123 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 66-68, navode nekoliko polovičnih mjera za zadržavanje mladih stručnjaka, dok o njihovom privlačenju iz inostranstva nema ni spomena. 124 Ibid., str. 66. 125 Ibid., str. 66-67. 126 Npr.: organizovani kriminal, sudsku nezavisnost, efikasnost pravnog okvira u preispitivanju regula- tive, buduću orijentaciju Vlade (BiH se nalazi na 137. mjestu!), kvalitet administracije, vlasnička prava itd. 127 WEF GCR 2018, str. 109. 128 Rahimić-Kožo, ibid., str. 120: “vicious circle”. Vidjeti i zaključak na str. 116. 129 Ibid., str. 120. 39 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Rasprostranjenost znanja po sektorima i njegov udio u društvenom proizvodu nisu toliki da bi se moglo govoriti o našoj privredi kao ekonomiji znanja. Naš nalaz potvrđuje klasifikacija zemalja prema stepenu razvijenosti koju na osnovu Globalnog izvještaja o konkurentnosti 2017–2018. godine daje WEF. Osnovna podjela država izvršena je prema glavnom pokretaču razvoja na one kod kojih su to: privredni resursi (35), efikasnost (31) i inovacije (36). Ovome su dodate dvije skupine država: one čije se ekonomije nalaze u tranzi- ciji između prve i druge (15) i druge i treće grupe (20).130 Bosna i Hercegovina spada u drugu osnovnu grupu zemalja, dakle nije ni stupila na put koji vodi ka ekonomiji znanja.131 Korak u pravcu saniranja situacije učinilo je Vijeće mini- stara BiH usvajanjem Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu 2015–2018, iako se u njoj izričito ne spominju “društvo znanja” i “ekonomija zasnovana na znanju”. Ipak, kao cilj Agende postavlja se ostvarivanje “sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se održala makroekonomska stabilnost i pospješili rast i konkurentnost”.132 Ove reforme moraju se odnositi i na sistem nauke kako bi se započeo i što brže odvijao prijelaz Bosne i Hercegovine ka društvu i ekonomiji znanja. 130 Brojevi u zagradama označavaju broj država koje spadaju u pojedinu grupu. 131 The Global Competitiveness Report 2017–2018, str. 320. 132 Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu, tačka 4. 40 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 V. SISTEM NAUKE 1. Pojam sistema nauke 1. Sistem nauke je različitim socijalnim normama stvoren i/ili uređen skup veza između subjekata koji učestvuju u stvaranju, primjeni, distribuciji i diseminaciji naučno zasnovanih znanja, radi ostvarivanja ciljeva koje druš- tvo postavlja. Ovako određen pojam sistema nauke obuhvata značajan broj elemenata sva tri stuba društva znanja i četiri stuba ekonomije zasnovane na znanju. Ipak i u toj strukturi se naročito ističu djelomična podudarnost i funkcionalna komplementarnost između sistema nauke s jedne strane te uže shvaćenog inovacionog sistema i institucionalnog režima ekonomije znanja s druge strane Na osnovu sličnosti se u savremenoj literaturi termini “ino- vacioni sistem” i sistem nauke koriste i kao sinonimi.133 Tako ćemo ih i mi upotrebljavati u daljem tekstu. 2. Sistem nauke se sastoji od niza podsistema. Njihov broj, elemente i veze određuje prvenstveno konkretizirani cilj, odnosno skup potciljeva koje sistem nauke treba da ostvari. Pored toga, broj i izgled podsistema zavise od historije, tradicije i kulture pojedine zemlje. Bez obzira na sve specifičnosti, uporedni pregled pokazuje da sistem nauke ne može biti efikasan bez podsi- stema, naročito u sljedećim oblastima: politika, pravna regulativa, finansira- nje, visoko obrazovanje, institucionalno uređenje, upravljanje ljudskim resur- sima, organizacija, etika i međunarodna saradnja. Unutar svakog podsistema postoji sektorska politika koja bi trebalo da konkretizuje opštu politiku nauke i doprinese harmoničnom funkcionisanju i pojedinog podsistema i sistema nauke kao cjeline. 3. Generalni cilj svakog sistema nauke je povećanje naučnog znanja. Radi njegovog ostvarivanja se u praksi i teoriji formirao skup opštih, međusob- 133 Vidjeti, na primjer, The Knowledge-Based Economy, str. 15, 16, 24; Towards Knowledge Societies, str. 99, 102, 103. International Science Council (ISC) u svom Akcionom planu 2019–2021, str. 8. uk- ljučuje primjenu rezultata nauke u svoj program rada. Vjekoslav Domljan: Put u zaposlenost, Ekonom- ski institut Sarajevo, Sarajevo 2014, str. 333 navodi: “Stoga je općenito potrebno, a u BiH posebice, integrirati univerzitete i institute u upravljanje inovacionim sistemom zemlje i čvršće ga funkcionalno povezati s privredom.” 41 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini no povezanih dijelova, koje svaki funkcionalan sistem nauke treba da ima. Postojanje tih elemenata konstatuje teorija,134 a u veoma sličnom obliku ih uređuju nacionalni pravni poreci.135 Opšti elementi sistema nauke se mogu svrstati u tri osnovne skupine: ljudski resursi, institucije i regulatorni sistemi. 2. Ljudski resursi 1. Prvi element sistema nauke čine ljudi uključeni u naučnu djelatnost – ljudski resursi. U ljudskim resursima koncentrisani su bitni faktori za razvoj nauke i sistema nauke. To su naročito: znanje – uključujući i prešutno (tacit), metodološka osposobljenost, kreativnost i vještine.136 U savremenom svijetu sve te osobine mogu doći do punog izražaja samo unutar nekog organizacio- nog oblika i u interakciji sa ostalim elementima sistema nauke. 2. Uporedno posmatrano, struktura ljudskih resursa je u nauci relativno ujednačena. U nju ulaze najprije naučnici-istraživači: univerzitetski nastavni- ci i saradnici, postdiplomski studenti – najčešće doktorandi,137 nosioci insti- tutskih naučnih zvanja, nosioci naučnih zvanja koji u privrednim subjektima i široko shvaćenim organima uprave obavljaju naučne ili najsloženije stručne poslove. Drugu grupu čine stručni saradnici. U trećoj skupini se nalaze ka- drovi koji obavljaju infrastrukturne poslove neophodne za svaku naučnu dje- latnost (tehničko osoblje, bibliotekari, informatičari, laboranti itd.). Četvrtu grupu čini ostalo osoblje nužno za funkcionisanje istraživačkih institucija kao posebnih subjekata. U sistemu nauke u BiH u 2016. godini djelovalo je u radnom odnosu ukupno 2807 osoba, a po osnovu ugovora još 654.138 To znači da je u domaćoj naučnoistraživačkoj djelatnosti te godine učestvovalo 0,09% stanovništva BiH obuhvaćenog popisom 2011. godine. Izloženo nabrajanje zvanja obuhvata najčešće i najrasprostranjenije kate- gorije ljudi koji se bave naukom. Ono ne isključuje izuzetne pojedince koji se samostalno bave naučnoistraživačkom djelatnošću. Ne uvrštavamo ih u 134 Vidjeti prethodno izlaganje o inovacionom sistemu kao stubu ekonomije znanja. 135 Vidjeti citirane zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini, Republici Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Pitanja iz Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje su još jedna potvrda ove teze. Kao primjer vidjeti formulaciju pitanja br. 5. 136 O ostalim poželjnim svojstvima znanstvenika vidjeti: Kukić, ibid., str. 33-35. 137 Ovo rješenje usvojeno je u čl. 21 ZZDVO RH. 138 Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 17, Tabele 1 i 2. Poređenja radi, u Crnoj gori je 2017. godine bilo angažirano ukupno 2234 osobe, dok je prema ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) taj broj iznosio 695 osoba, vidjeti Saopštenje MNA CG 2017, str. 1. Detalji se nalaze na tablama sačinjenim prema različitim kriterijima (vidjeti str. 2-8). 42 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 sistem iz tri razloga. Najprije, inokosno bavljenje naukom u današnjim uslo- vima je rijetkost. Drugo, ovakvi pojedinci prije ili kasnije bivaju uključeni u sistem nauke. I treće, ovim istraživanjem ih je nemoguće identifikovati i posmatrati kao posebnu kategoriju. 3. Stanje ljudskih resursa kao elementa sistema nauke u Bosni i Hercegovini već je opisano prilikom razmatranja prvog stuba ekonomije zasnovane na znanju. Stoga se ovdje možemo zadržati samo na nekim dodatnim konstata- cijama. Najprije, naučni radnici nisu dovoljno zastupljeni u strukturi radne snage. Od broja ukupno zaposlenih u 2015. godini oni čine: 0,47% u FBiH, 0,36% u RS, odnosno 0,43% u cijeloj Državi.139 S obzirom na načine vođenja statistike u entitetima, ove podatke će biti potrebno provjeriti u daljim istra- živanjima. U entitetu FBiH je 2015. godine bilo ukupno 1797 istraživača. Od toga je po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru bilo angažovano 430, a u radnom odnosu različitog trajanja se nalazilo 1334 istraživača.140 Istovremeno u entitetu RS je na poslovima istraživanja i razvoja bilo zaposleno 228 na- učnika. Njihovo segmentiranje prema osnovu angažovanja i trajanju radnog vremena nije izvršeno.141 Podaci za cijelu BiH su izloženi u Odgovorima DEI na dopunska pitanja EU.142 U 2016. država je imala ukupno 1942 istraživača. Iz tabela se može zaključiti da ovome broju treba dodati i 445 istraživača angažovanih po osnovu ugovora. Među istraživačima apsolutno dominiraju doktori nauka. Od ukupno 1942 istraživača u radnom odnosu doktorat nau- ka ima 1367. Od 445 istraživača po osnovu ugovora, doktorat ima njih 267. Jedna pojava je zajednička za Državu i oba entiteta: naučnoistraživački radni- ci nisu dovoljno zastupljeni u strukturi zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja. Prema Agenciji za statistiku BiH, taj procent je za cijelu državu 58, za entitet FBiH on je 56, a u entitetu RS on iznosi 26. 143 Drugu skupinu čine stručni saradnici. Prema Odgovorima DEI na dodatna pitanja EU144 njih je 2016. godine u BiH bilo 282 u radnom odnosu, te još 162 angažiranih na bazi ugovora. U ukupnom broju stručnih saradnika dominiraju magistri nauka, čak 78,82% Ovaj podatak je povoljan! Ono što zabrinjava je 139 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 60 140 Ibid., Prilog 5, Tabele 1 i 3. 141 Ibid., Prilog 7, Tabela 1. 142 Vidjeti str. 17-18 i tamo prikazane tabele. Vidjeti i izlaganja o prvom stubu ekonomije znanja u ovom materijalu. 143 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, Prilog 6, Tabela 1 za FBiH i Prilog 7, Tabela 1 za RS. 144 Odgovori DEI na dodatna pitanja EU, str. 17, Tabele 1 i 2. 43 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini relativno mali broj stručnih saradnika u odnosu na istraživače. Među stalno zaposlenim na 7 istraživača dolazi jedan stručni saradnik. Kod osoblja anga- žovanog po ugovoru odnos istraživača i saradnika je 3 : 1. Kada se zanemari radno-pravni status, jedan saradnik dolazi na svakih pet istraživača. Pored toga što dobijeni rezultat pokazuje da je naučnoistraživačka piramida postav- ljena naopačke, oni ukazuju i na nedostatak složenih istraživačkih projekata koji zahtijevaju timski rad. Osnovanost iznesene hipoteze potvrđuje i izuzet- no mali broj tehničkog osoblja: 259 u svim vrstama radno-pravnog statusa. 3. Institucije 1. Drugi opšti element sistema nauke ima institucionalni karakter. U ovoj skupini prvo mjesto zauzimaju akademije nauka. Njihov karakter i uloga u sistemima nauke pojedinih država nisu jednoobrazni. Oni se kreću od čisto reprezentativne, preko tradicionalne,145 do administrativne – kada akademija nauka de iure ili de facto, u cjelini i djelomično preuzima ulogu ministar- stva za nauku i tehnologiju.146 Ukoliko u zemlji postoji veći broj akademija, država često određuje jednu koja će učestvovati u koncipiranju i provođe- nju politike razvoja nauke.147 Zakon o Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine148 tu ulogu daje ANUBiH. Organizacija, članstvo i djelova- nje ANUBiH prilagođeni su zadacima koje ona ima. Ostale akademije u BiH imaju regionalni, čisto nacionalni ili regionalno-nacionalni karakter.149 Upravo zbog toga je netačan odgovor na Upitnik EK po kome u “BiH postoje tri krovne naučnoistraživačke institucije” – ANUBiH, ANURS i HAZU.150 2. Iako su formalno na drugom mjestu, univerziteti i fakulteti najvažni- je su institucije sistema nauke u državama čije privrede primarno pokreće 145 Towards Knowledge Societies, str. 106: “Većina država ima akademije nauka, ali njihova uloga ostaje primarno vezana za tradicionalne forme naučne razmjene na državnom i međunarodnom nivou. Nji- hova misija nije difuzija strateških informacija; šta više one često ostaju udaljene od sfera u kojima se donose odluke.” 146 Npr. akademije nauka Mađarske i Moldavije. Ovu ulogu dijelom ima i Akademija nauka i umjetnosti Bugarske. 147 Npr. “Leopoldina” u SR Njemačkoj. 148 Sl. l. SRBiH 22/66 i 4/72; Sl. l. RBiH 40/75 i 33/81; Aneks III, tačka 4, Aneksa IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. 149 Vidjeti “Strategija djelovanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u periodu 2015– 2020 godina”, ANUBiH, Sarajevo 2016, glavni istraživač i urednik Miloš Trifković, str. 64-68. 150 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 15, pitanje broj 5. Treba zapaziti da odgovor DEI na ovo pitanje nije uz HAZU označio njenu bosanskohercegovačku pripadnost. 44 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 efikasnost ili se nalaze na prelazu iz ove skupine u ekonomije znanja.151 U državama čije privrede spadaju u ekonomije znanja, mjesto univerziteta u sistemu nauke postepeno preuzimaju privredni subjekti, korporacije. Kao primjer navodimo podatke iz citirane Tabele 10.6. UNESCO Science Report prema kojima je 2013. godine u bosanskohercegovačkim preduzećima ra- dilo 12,2%, a u slovenačkim čak 53,6% svih zaposlenih naučnika. Izloženi trend je u razvijenim društvima doveo do preispitivanja uloge univerziteta, njihove postepene polarizacije na “naučne” i “nastavne”, do povezivanja sa korporacijama i stvaranja modela ubrzanog transfera naučnih otkrića stvore- nih na univerzitetima u tržišni proizvod.152 Sve ovo je od univerziteta načinilo “globalne igrače”153 izložene konkurenciji iz cijelog svijeta. Sintetički izraz uspjeha svakog pojedinog univerziteta u ovoj “utakmici” je njegova pozicija na sve brojnijim i sofisticiranijim rang-listama svjetskih univerziteta. Odgovori na Upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje daju statističku sliku univerziteta u BiH kao elemenata sistema nauke. U Državi postoji osam javnih univerziteta. Od toga broja se 6 nalazi u entitetu FBiH. Njihova sjedi- šta su u pet kantona. U entitetu RS postoje dva javna sa sjedištem u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu i centrima u većem broju drugih gradova.154 Svi ovi univerziteti se bave naučnoistraživačkom djelatnošću.155 Privatnih univerzite- ta ima ukupno 18, od čega sedam u entitetu RS, dva u Brčko distriktu i devet u FBiH. Ovome treba dodati i ukupno 16 samostalnih fakulteta i visokih škola u privatnom vlasništvu.156 Nema podataka o tome u kojoj mjeri se bave nauč- nim radom. Nijedan javni ili privatni univerzitet nema u svom sastavu jedini- ce koje su proglašene centrima izvrsnosti.157 Povezanost (javnih) univerziteta s privredom je u cijelom regionu, pa i u BiH, ocijenjena kao nedovoljna.158 3. Treću grupu čine naučni instituti kao samostalni pravni subjekti. Njiho- va osnovna djelatnost je bavljenje naučnoistraživačkim i/ili istraživačko- raz vojnim radom. Ako osnovni kapital daje država direktno iz budžeta ili preko svojih javnih fondova, pretpostavlja se da su posvećeni prvenstveno fundamentalnim istraživanjima. U tom slučaju instituti se po pravilu nalaze 151 Vidjeti UNESCO Science Report, str. 282, Tabela 10.6. 152 Raspravu vidjeti u The Knowledge-Based Economy, str. 25-26. 153 Patrick Aebisher: Universities: increasingly global players, UNESCO Science Report, Paris 2015, str. 3. 154 Vidjeti Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, Prilog 1. 155 Ibid., str. 16. 156 Vidjeti Ibid., Prilog 2. 157 Vidjeti Ibid., str. 22. 158 UNESCO Science Report, str. 44. 45 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini u statusu javne ustanove. Ukoliko su osnivači korporacije ili njihove asocija- cije, težište rada instituta se u dominantnom broju slučajeva nalazi u oblasti razvojnih i primijenjenih istraživanja. Zbog toga oni najčešće imaju status ili privatnih ustanova ili privrednog društva. Ako postoje, instituti konstituisani kao privredna društva mogu biti svrstani i u narednu, četvrtu grupu institucija sistema nauke. U entitetu FBiH u sklopu javnih univerziteta djeluje 20 instituta, a u en- titetu RS njih 13. Privatni univerziteti u BiH su osnovali 8 instituta. Deset instituta djeluju kao samostalne institucije.159 Podataka o institutima koje su osnovali privredni subjekti nema. Također nedostaje odgovor na pitanje o broju stalno zaposlenih u institutima, posebno naučnoistraživačkih kadrova. Način vođenja statističkih podataka o ljudskim resursima kao elementu siste- ma nauke za sada ne dozvoljava ni posredno zaključivanje o ovom problemu. Nijedan institut nema status centra izvrsnosti.160 4. Ukoliko ne osnivaju institute, privredni subjekti kojima je bavljenje naukom osnovna ili jedna od registrovanih djelatnosti ulaze u sistem nauke kao četvrta grupa subjekata. U drugom slučaju kompanije osnivaju relativno samostalne organizacione dijelove sa pravom samostalnog nastupa na tržištu ili bez tog prava. Stanje u Bosni i Hercegovini zahtijeva da se u ovu grupu uključe i javna preduzeća kada je njihova djelatnost vezana za bavljenje na- ukom i istraživanjima. Odgovori na Upitnik EK ne daju podatke o ovoj vrsti subjekata. Zbog toga će oni biti predmet posebnog istraživanja. Da li će naučni inkubatori, inovacioni centri, tehnološki parkovi i slične organizacije spadati u ovu grupu ili u ustanove, zavisi od njihovog pravnog statusa. On nije precizno određen u odgovorima na Upitnik EK.161 Zbog toga se ovdje mogu navesti samo osnovni podaci. U entitetu FBiH postoje četiri tehnološka parka locirana u Zenici, Mostaru, Tuzli i Sarajevu. U entitetu RS četiri tehnološka parka imaju sjedište u Banjoj Luci i jedan u Gradišci. 162 5. Petu skupinu čine predstavnički, izvršnopolitički i upravni organi svih nivoa državne organizacije u čiju nadležnost spada bavljenje pitanjima nauč- ne djelatnosti. Uloga svakog od tih organa zavisi od njegove vrste i prirode poslova za koje je nadležan. U jedinstvenu cjelinu, podsistem, državne orga- 159 Uporediti Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 15 sa Prilogom 1. Vidjeti i str. 18-19. 160 Ibid., str. 22. 161 Ibid., str. 25-26 za FBiH i 26-27 za RS. 162 Vidjeti Ibid., str. 26-27. 46 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 ne vezuje zajedničko djelovanje na uspostavljanju, regulisanju, finansiranju, održavanju i funkcionisanju sistema nauke u konkretnom društvu. Osnovni zadaci ove skupine subjekata su: kreiranje i modificiranje sistema nauke, određivanje ciljeva, najčešće putem donošenja i praćenja realizacije strategi- ja, te obezbjeđenje finansiranja za onaj dio djelatnosti koji privredni subjekti ne mogu ili ne žele da obavljaju. Detaljan pregled ove vrste subjekata za cijelu BiH dat je u odgovoru na pitanje broj 1. iz Upitnika EK.163 Budući da je ova grupa subjekata regulisana prinudnim propisima, biće iscrpno analizirana prilikom davanja pravne slike sistema nauke u BiH. 6. Šesta kategorija subjekata obuhvata društvene, nedržavne organizaci- je koji na osnovu zakona vrše određene funkcije u sistemu nauke. Oni su primarno odgovorni za količinu, kvalitet i primjenu znanja kao javnog do- bra, a potom i ukupnog znanja kojim jedno društvo raspolaže. Zbog toga se pri modernoj upravi formiraju nevladini savjeti za opšta ili pojedina pitanja nauke. Tako u Republici Hrvatskoj postoje: Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Savjet za financiranje znanstvene dje- latnosti i visoko obrazovanje i Agencija za znanost i visoko obrazovanje.164 U Republici Srbiji je sistem ovih tijela čak složeniji: Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj, Odbor za akreditaciju naučnoistraživačkih organizacija, Komisija za sticanje naučnih zvanja, matični naučni odbori i Zajednica insti- tuta Srbije.165 Republika Crna Gora ima jedino Savjet za nauku i tehnologi- ju.166 U Bosni i Hercegovini rješenja u ovoj grupi nisu potpuno ujednačena. Na nivou Države BiH postoji samo Vijeće za nauku kao savjetodavno i struč- no tijelo MCP BiH.167 U entitetu Republika Srpska formirano je slično tijelo, s tim da njegova nadležnost obuhvata i pitanja tehnologije.168 Zakonodavstvo Kantona Sarajevo predvidjelo je postojanje isključivo Savjeta za nauku.169 U ostalim kantonima i entitetu FBiH170 i ostalim kantonima ne postoji savjeto- davno tijelo za pitanja nauke. 163 Vidjeti Ibid., str. 2-7. 164 Vidjeti čl. 6–16 ZZDVO RH. 165 Vidjeti čl. 11–26 ZND RS. 166 Vidjeti čl. 15–18 ZND CG. 167 Čl. 9–12 Okvirnog zakona BiH. Vidjeti i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 7-8. 168 ČL. 21–28 ZNDTR RS. Vidjeti Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 8-9. 169 Čl. 11–14 ZND KS. 170 Vidjeti Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 40, gdje se spominje Savjet za nauku FBiH kao tijelo koje “razmatra i verificira” rezultate naučnih istraživanja! 47 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 7. Sedmu institucionalnu kategoriju čine nevladine organizacije ili orga- nizacije civilnog društva koje se na neprofitnoj bazi bave pretežno pitanjima nauke: udruženja građana, naučna društva itd. Izgleda da važnost ove grupe subjekata raste sa stepenom razvijenosti društva i blagonaklonim odnosom fiskalnog sistema prema donacijama kao poreskim olakšicama.171 4. Regulatorni sistemi 1. Treći opšti element sistema nauke je normativan po prirodi, dinamičan po karakteru i integrirajući po funkciji. Njega čine sistemi različitih društve- nih pravila kojima se postavljaju ciljevi sistema nauke, definišu njegovi ele- menti i uspostavljaju veze između njih. Norme koje spadaju u ovu grupu su heterogene, pa stoga djeluju po sopstvenim zakonitostima i relativno samo- stalno. Ta činjenica zahtijeva njihovo funkcionalno objedinjavanje, a veoma često istovremenu ili sukcesivnu primjenu. 2. Znanje je najvećim dijelom javno dobro, a nauka djelatnost od poseb- nog društvenog interesa. Budući da se društvo i ekonomija znanja izgrađuju ili postoje u državnim zajednicama, pravni sistem ima osnovnu ulogu u uspo- stavljanju i određivanju načina djelovanja sistema nauke. Subjekti naučnog sistema uspostavljeni su zakonom ili na osnovu njega. Ta lica mogu postu- pati pored ili dalje od zahtjeva pravnog poretka (praeter legem), ali, barem u teoriji, ne bi smjeli djelovati protiv pravnih normi (contra legem). Zahtjevi vladavine prava, odnosno pravne države, vrijede i u ovoj oblasti! Oni su ista- knuti naročito u pravu intelektualne svojine.172 Pravni sistem u Bosni i Hercegovini veoma je složen, što neminovno vodi decentralizaciji sistema nauke.173 Postoji 13 ustava kojima se može pridodati i Statut Brčko distrikta. Zakonodavstvo na nivou Države BiH ima okvirni karakter.174 Zakonska ovlaštenja državnih organa, MCP BiH, prije svega, su: proglašavanje posebnog interesa u oblasti nauke i tehnologije, utvrđivanje načela, uspostavljanje metoda koordinacije uključujući i informacioni sistem, 171 UNESCO Science Report, str. 282, Tabela 10.6, pokazuje da je u 2013. godini među osam posmatra- nih država privatno neprofitno ulaganje u nauku postojalo jedino u Crnoj Gori, i to u procentu od 1,9 od ukupnih ulaganja u nauku. 172 Towards Knowledge Societies, str. 105. Na str. 106 se posebno ukazuje na problem zaštite pronala- zaka koji nastaju na univerzitetima. 173 Vidjeti Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 2. 174 Okvirni zakon o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutarnje i međunarodne naučno-istraživačke saradnje Bosne i Hercegovine (Sl. gl. BiH 59/07 i 59/03); Okvirni zakon o viso- kom obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. gl. BiH 59/07). 48 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 formiranje Vijeća za nauku te ostvarivanje međunarodne naučnoistraživačke saradnje i naučnoistraživačke saradnje unutar BiH. U suštini, jedina aktivnost u kojoj postoji mogućnost samostalnog odlučivanja MCP BiH je međuna- rodna saradnja. Entitet FBiH nema svoj zakon čiji bi jedini predmet bio si- stem nauke, odnosno samostalna uloga Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Iako šire tumačenje Ustava FBiH dopušta tu mogućnost, kantoni su se opredijelili za to da budu isključivo nadležni za naučnoistraživačku dje- latnost, uključujući i kreiranje sistema nauke na svome području. Do sada su donesena četiri kantonalna zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti,175 entitet Republika Srpska donio je svoj Zakon o naučnoistraživačkoj djelatno- sti i tehnološkom razvoju.176 O primjeni ovih zakona brinu se odgovarajuća ministarstva koja djeluju u skladu s važećim zakonima o upravi i upravnim postupcima.177 3. Drugi sistem normi čine one političkog karaktera. Njihov prvenstveni zadatak je određivanje strateških ciljeva i prioriteta sistema nauke te sredsta- va za njihovo ostvarivanje. Naše ispitivanje odnosa različitih nivoa bosansko- hercegovačke države prema strategijama izgradnje društva znanja pokazalo je da politika nije jasno i harmonizirano odredila ciljeve sistema nauke. To potvrđuju i međunarodne analize.178 Na osnovu istih izvora može se zaključiti da u BiH nijedna vrsta sredstva, posebno finansijska, nije adekvatno obezbi- jeđena.179 Ovakav nalaz potvrđuje i ocjena Evropske komisije.180 Politika ima još tri izuzetno važna zadatka u oblasti sistema nauke. Prvi je dugoročnost planiranja. Iskustva najuspješnijih zemalja, Južne Koreje na primjer, pokazuju da su plodotvorne samo one strategije čije se trajanje mjeri decenijama. Drugi je usaglašenost između politike nauke i politike obrazova- 175 Zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti imaju Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Hercegbosanski i Kan- ton Sarajevo. 176 Sl. gl. RS 6z/12 i 33/14. 177 Opis pravne regulative sistema nauke u BiH vidjeti u Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 2-7. 178 UNESCO Science Report, str. 285, ističe da tri strategije razvoja koje su napisane u Bosni i Hercego- vini od 2009. godine predlažu “ciljeve koji se sukobljavaju” (“conflicting targets”). 179 Ukupna izdvajanja za nauku u budžetima Bosne i Hercegovine se u periodu 2003–2013. godine kre- ću između 0,22 i 0,33% bruto nacionalnog dohotka (vidjeti UNESCO Science Report, str. 285, Tabela 10.1). U budžetu Federacije Bosne i Hercegovine je u 2018. godini za nauku izdvojeno 2.325.000 KM ili 1164 dio budžeta. Vidjeti i podnaslov “Finansiranje društva znanja” u ovome radu. 180 Communication from the Commission to the European Parliament and the Council – Commission opinion on Bosnia and Herzegovina’s a application for membership of the European Union (SWD (2019) 222 final), European Commission, Brussels, 29. 5. 2019, COM (2019)261 final, str. 11: Spen- ding on research and development is law. 49 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini nja. Iako većina statističkih podataka obuhvata samo tercijarno – univerzitet- sko obrazovanje, osnovno i srednje školstvo nisu ništa manje važni. STEM pokret je snažan argument u prilog ovoj tezi. Napokon, sistem i politika nauke moraju biti integrirani sa industrijskim i privrednim sistemom, posebno sa strategijama i politikama koje su za njih donesene.181 Strategija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2010–2015. donesena je 2009. godine, a revidirana septembra 2016. godine. Nakon aktualiziranja za period 2017–2022. godina, ova Strategija je kao “Revidirani okvirni do- kument” stupila na snagu 2018. godine.182 Oba teksta održavaju ustavne i zakonske nadležnosti i način djelovanja Države u oblasti nauke. Zbog toga oni imaju gotovo iste ciljeve: uspostavljanje zakonske regulative,183 razvoj i cirkulaciju kadrova, unapređenje infrastrukture naučnoistraživačkog rada, poboljšanje međunarodne saradnje, povezivanje nauke i privrede, iniciranje povećanog finansiranja naučnoistraživačke djelatnosti i primjenu međuna- rodnih statističkih standarda.184 Značajno je da originalna i važeća revidirana Strategija razvoja nauke BiH sadrže opšte prioritete i prioritete u pojedinim oblastima. Time se stvara minimalan zajednički okvir strateškog planiranja u državi, posebno važan u oskudici finansijskih sredstava za ove namjene. U entitetu Federacija BiH, ovaj okvir nije iskorišten. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke objavilo je 2010. godine nacrt dokumenta Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. go- dina, koji je urađen u okviru ANUBiH, ali nije usvojen. Strategiju razvoja nauke nemaju Brčko distrikt i devet kantona.185 Kanton Sarajevo je 2016. godine usvojio Strategiju razvoja naučnoistraživačkog/umjetničkoistraži- vačkog rada. Transfer naučnog znanja u razvoj Kantona Sarajevo za period 2017–2022. godine. U njemu je utvrđeno šest strateških ciljeva sa indikato- 181 Towards Knowledge Societies, str. 106. Ovaj zadatak je izričito postavljen u Strategiji naučnog i tehnološkog razvoja RS, str. 8: “…glavni cilj i svrha ove strategije jeste stvaranje naučnoistraživačkog i tehnološko-razvojnog sistema koji slijedi ciljeve i modele prihvaćene u Evropskoj uniji, ali i domaće potrebe i prioritete…”. Vidjeti i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 13. 182 Službeni glasnik BiH 22/18. 183 Treba zapaziti da se ne insistira na harmoniziranoj regulativi. 184 Vidjeti Strategiju BiH, str. 34-69, naročito i Strategiju razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2017– 2022. (Revidirani dokument), Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2016, str. 28-64. Na sličnost dvije verzije Državne strategije ukazuju i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Na- uka i istraživanje, str. 11. 185 Pojedini univerziteti sa sjedištem u kantonima bez strategije razvoja nauke imaju svoje srednjoročne strategije razvoja, uključujući i nauku. Dobar primjer je “Strategija razvoja Univerziteta u Zenici za period 2015–2020. godina”, UNZE, Zenica 2015, str. 19-26 naročito. 50 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 rima uspjeha njihovog ostvarenja.186 Entitet RS je donio Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2012–2016. godine u julu 2012. Nacrt nove Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2017–2022. godine – “Znanje za razvoj” urađen je aprila 2017 godine i nastavlja se na prethodnu.187 Detaljne analize ostvarivanja donesenih strategija nisu dostu- pne.188 Obim alociranja sredstava za ostvarivanje strategija razvoja nauke radi ostvarivanja društva i ekonomije znanja već su izloženi. Značajno je da Strategija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2017 – 2022. godina – Revidirani dokument predviđa postepeno povećanje izdvajanja za nauku sa sadašnjih 0,2% na 0,8 BDP u 2022. godini.189 Time je u načelu prihvaćen zahtjev 2. Zajedničke konferencije nauke u okviru Procesa za Zapadni Balkan da zemlje ovog regiona kao cilj postave izdvajanje “3% nacionalnog BDP-a za investicije u istraživanje i razvoj (I&R)” i da “najmanje 1/3 izdataka za I&R mora da se finansira iz nacionalnih budžeta”.190 Finansiranja nauke u BiH, vidjeli smo, lavovskim dijelom vrši se iz budžeta različitih nivoa vlasti, bilo da se dodjeljuju budžetske tranše, posebni grantovi ili se sredstva daju na osnovu javnih poziva nadležnih ministarstava (projektno finansiranje).191 Osim carinskih olakšica za pojedine vrste robe namijenjene istraživanjima, druge fiskalne olakšice i poticaji ne postoje ni za naučnoistraživačke ustano- ve, ni za privredne subjekte.192 Dakle, ulaganje u nauku i razvoj tehnologije kao javno dobro tretira se kao i svaka druga investicija. Za stav politike pre- ma nauci značajno je da samostalni društveni fondovi za nauku ne postoje u 186 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 13 nisu obuhvatili ovu kantonalnu strategiju. 187 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 13. 188 U Strategiji naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2017–2022. godine – “Znanje za ra- zvoj”, Vlada Republike Srpske, april 2017, na str. 7-8 postoji sumarna analiza ostvarivanja prethodne strategije. 189 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 9-10. 190 Final Declaration by the Chair of the Paris Western Balkans Summit, 4. July 2016, Sekcija III, str. 4 (dalje: Final Declaration). Prihvatanje se odnosi na Zajedničku deklaraciju “Korak naprijed: Smjernice za unapređenje sistema nauke”, 2. Zajednička konferencije nauke, Proces za Zapadni Balkan / Berlinski proces, Beč, Austrija, od 22. do 24. maja 2016, str. 2: Nauka u politici društva (dalje: Korak naprijed). 191 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 32 i 56 192 Ibid., str. 35. U materijalu Odgovori DEI na dodatna pitanja EU se na str. 14. navodi da “Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u praksi nije imala uvoza robe po osnovu EU fondova za istraživanje”. Iz daljih informacija na str. 15. se vidi da IPA II kao instrument pretpristupne pomoći ne može da se koristi za plaćanje uvozne carine, PDV-a i drugih direktnih ili indirektnih nameta i troškova. A to znači da ih snosi domaći korisnik sredstava EU. Destimulativno! 51 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Bosni i Hercegovini, iako je naša država takvo rješenje načelno prihvatila kao sudionik u “Procesu za Zapadni Balkan / Berlinskom procesu”.193 4. Treću regulatornu komponentu čine opšta pravila naučne etike.194 Etika koja vlada u sistemu nauke podsistem je opšte društvene etike; specifičan odraz društvenih shvaćanja o dobrom i lošem, bolnom i prijatnom, korisnom i štetnom, u sferi naučnih istraživanja bilo koje vrste. Zbog toga naučna etika ima primijenjen karakter. O znanju kao javnom dobru mora se razmišljati i odlučivati na moralan način,195 pozitivno ocjenjujući i podržavajući samo one naučne postupke i rezultate koji poštuju integritet ljudske ličnosti i dugoročno doprinose napretku cijele društvene zajednice i čovječanstva. Pojedinac ne može postojati, formirati se i djelovati izvan društva. Zbog toga su svi, pa i moralni stavovi individue dijelom rezultat njegove ličnosti, a dijelom društvenih uticaja. Ta činjenica dozvoljava samo uslovno razdva- janje individualne i socijalne komponente morala, uključujući i naučni. Ipak, biološki i društveno nejednake i neponovljive individue na različit način fil- triraju društvene okolnosti i stavove, uključujući i one o nauci i naučnom mo- ralu. Zbog toga smatramo da je naučni moral najprije endogen i autonoman. Grupni uticaji se manfestuju naročito u modernim timskim istraživanjima. Značaj nauke za razvoj i dobrobit zajednice naveo je svako društvo da i u ovoj oblasti formira svoj generalni sistem vrijednosti i moralna pravila koji- ma se ona ostvaruju. Sankcije za postupke protiv individualnog sistema mo- ralnih normi o ponašanju u naučnim istraživanja su autonomne i manifestuju se prvenstveno kao griža savjesti ili osjećaj nelagode. Istraživački timovi koji su razvili svoj grupni moral mogu na autonomne dodati i neke grupne mjere s karakterom sankcije – npr. smanjenje komunikacije sa prekršiocem moralne norme. Povreda društvenih pravila naučnog morala može biti sankcionisana 193 Final Declaration, Sekcija III, str. 4. Prihvatanje se odnosi na Korak naprijed. Ovaj dokument na str. 3, podnaslov Finansiranje istraživanja, izričito traži da “finansiranje istraživanja – tj. izbor zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava – mora da bude zasnovan na principu akademskog samoupravljanja bez ometanja od strane politike. Mi stoga tražimo formiranje nezavisnih institucija za finansiranje istraživa- nja u zemljama ZB kao što su Nacionalna istraživačka vijeća ili Naučne fondacije.” 194 Pod etikom podrazumijevamo filozofsku disciplinu koja se bavi izučavanjem kategorija, strukture, sadržaja, smisla i ciljeva moralnih normi. Moral je, u osnovi, sistem individualnih i/ili društvenih sta- vova, principa i pravila o tome šta je dobro, a šta loše. Moralni sistem ima normativni karakter. Za izu- čavanje svakog moralnog sistema značajna je kompleksnost moralne norme i cijelog sistema: “Moral je istovremeno i pravilo o ponašanju i vrijednosni sud o istom ponašanju i autonoman i heteronoman, i individualan i grupni i društveni, i samostalan poredak i poredak povezan sa drugim sistemima društve- nih normi” (Miloš Trifković: Nelojalna utakmica, Svjetlost, Sarajevo 1990, str. 102). 195 Zagzebski, ibid., str. 8, smatra da je uloga vrline pojedinca, a time i moralne vrline, u svjesnom upravljanju epistemološkim, značajna za postizanje znanja. 52 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 difuzno – od strane kolega i javnosti, ili organizovano – posredstvom institu- cije u kojoj se naučni proces odvija ili eksterne instance koja je za to posebno ovlaštena. Ove institucije po pravilu imaju etički kodeks po kome djeluju. Za Bosnu i Hercegovinu karakteristično je da se pojedine moralne norme u oblasti naučnoistraživačkog rada nalaze inkorporirane u kodekse nastavničke etike koje donose visokoškolske institucije.196 Nepostojanje kodifikacije op- štih moralnih normi za naučnoistraživačku djelatnost se dijelom kompenzira primjenom međunarodnih etičkih standarda i dokumenata.197 Grupne i insti- tucionalne moralne sankcije imaju eksterni karakter.198 Njihov stvarni izgled u BiH nije poznat, budući da “ne postoje posebni programi za finansiranje istraživanja ili promovisanja etičkog, pravnog i socijalnog aspekta nauke.”199 Moralni sistem obuhvata širi krug društvenih odnosa od pravnog. Ova konstatacija vrijedi i u naučnoj djelatnosti. Ipak, važnost nauke i difuzan karakter moralnih sankcija naveli su politiku da najvažnije moralne norme sistema nauke zaštiti i pravno, da im pridruži i državnu sankciju. Prethodna analiza nekih pravnih poredaka pokazuje da je to učinjeno na dva nivoa sa različitim intenzitetom zaštite. Bosna i Hercegovina, kao i većina država iz njenog susjedstva, insistira na “etičnosti naučnika i istraživača”.200 Pravna obaveza poštovanja pravila etike nauke i sankcije za prekršaje postoje naj- prije na individualnom nivou. Jedina pravna sankcija za nepoštovanje normi naučnog morala koja se može izreći prema naučnicima istraživačima je odu- zimanje zvanja.201 Na institucionalnom nivou vrste i stepeni pravne zaštite pravila naučne etike su različiti. U Bosni i Hercegovini pravna institucionalizacija etičkog sistema nauke i državna zaštita najvažnijih pravila naučne etike ne posto- je. Savjeti ili odbori za etiku u nauci i obaveza donošenja etičkih kodeksa u 196 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 29-30. 197 Na primjer, ANUBiH je u svoj Pravilnik o naučnoistraživačkim i istraživačkorazvojnim projektima od 5. 6. 2017. godine u čl. 7. unijela obavezu pridržavanja “Evropskog kodeksa ponašanja za istraži- vački integritet” (ALLEA, Berlin 2017). 198 O institucijama i kodeksima etičkog sistema vidjeti analizu odnosa prava i morala u analiziranim državnim porecima. 199 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 29. 200 Član 3, st. 2, alineja f) Okvirnog zakona BiH; Član 4, st. 1, alineja f); Čl. 6, st. 1 Alineja g) ZNDTR RS insistira na “etičnosti i odgovornosti naučnika i istraživača”; Član 4, st. 1, alineja f) ZND KS ima istu formulaciju kao i Okvirni zakon BiH; Članak 2 ZZDVO RH utvrđuje princip “etičnosti znanstve- nika”; Čl. 4, st. 1 alineja 7 također spominje samo etiku i odgovornost “lica koja se bave naučnoistra- živačkim radom”. 201 Čl. 85 ZNDTR RS; Član 21 ZN KS. Interesantno je da Okvirni zakon BiH i ZNID CG ne sadrže ni- kakve sankcije za prekršaj moralnih normi koje su ujedno i pravne. To svaki od njih čini lex imperfecta. Shodno članku 37 NDVO RH i čl. 88 ZND RS moguće je iz istih razloga oduzeti istraživačko zvanje. 53 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini oblasti nauke nisu uneseni u relevantne bosanskohercegovačke zakone. Ista je situacija i u Republici Crnoj Gori. Druge dvije susjedne zemlje usvojile su drukčiji političko-pravni pristup. U Republici Srbiji postoji državni Odbor za etiku u nauci čijih 12 članova imenuje nadležni ministar. Ovo tijelo djeluje pre- ma Kodeksu ponašanja u naučnoistraživačkom radu koji donosi Nacionalni sa- vet za naučni i tehnološki razvoj. U slučaju prekršaja Kodeksa, Odbor za etiku u nauci može predložiti mjere koje izriče mjerodavno ministarstvo, što im daje pravni karakter.202 Sličan sistem postoji i u Republici Hrvatskoj. Prva za nas značajna razlika u odnosu na Republiku Srbiju je to što u Republici Hrvatskoj Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju imenuje Sabor na prijedlog Vlade.203 Drugo, Odbor i donosi i primjenjuje etički kodeks. I treće, jedina prav- na sankcija je pokretanje postupka za oduzimanje znanstvenog zvanja.204 5. Zahvaljujući univerzalnom karakteru nauke, postojanju planetarno do- stupnog kodificiranog znanja, proširenju članstva međunarodnih organizacija u oblasti nauke, razvijenoj međunarodnoj naučnoj saradnji te širenju međuna- rodnih ekonomskih i političkih organizacija, etička pravila brže gube nacio- nalni karakter u nauci nego u nekim drugim djelatnostima društva. Slobodnije rečeno, moral u nauci se globalizuje brže nego u drugim oblastima.205 The European Federation of Academies of Sciences and Humanities – ALLEA, čija članica je i ANUBiH, participira u ovom procesu.206 Dostignuti stepen integracije savremenog svijeta opravdava i pitanje: da li međunarodna etička pravila postaju četvrta regulatorna komponenta nacionalnih sistema nauke? 5. Ciljevi sistema nauke 1. Povećanje naučnog znanja kao opšti cilj konkretnog sistema nauke mora biti prilagođeno potrebama i mogućnostima pojedinog društva. Isti princip važi i za hijerarhijski niže ciljeve, one koji su zadati pojedinim elementima i podsistemima sistema nauke. Određivanje opštih ciljeva sistema nauke vrši se 202 Vidjeti članove 12–15 (za Nacionalni savet), 88a i 88b (za Odbor za etiku u nauci) ZND RS. 203 Čl. 112. ZZDVO RH. 204 Čl. 37, stavak 2, alineja 3 ZZDVO RH. 205 Vidjeti na primjer: Inter Academy Partnership: Doing Global Science: A Guide to Responsible Con- duct in the Global Research Enterprise, Princeton University Press, New Jersey – Woodstock – Beijing 2016, http://interacademycouncil.net/24026/29429.aspx (posljednji pristup 28. 2. 2018); Singapore Statement on Research Integrity, World Conference on Research Integrity 2010, www.singaporestate- ment.org/statement.html (posljednji pristup 28. 2. 2018). 206 The European Code of Conduct for Research Integrity – Revised Edition, ALLEA, Berlin 2017. 54 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 u zakonima o naučnoj djelatnosti na tri načina: izričitim nabrajanjem,207 uklju- čivanjem ciljeva u definiciju posebnog društvenog interesa208 i određivanjem ciljeva kroz načela zakona.209 Bliže određivanje opštih ciljeva uvijek se vrši strategijom naučnog i tehnološkog razvoja. Pravni režim donošenja strate gija se daje ili u opštim zakonima o naučnoistraživačkoj djelatnosti210 ili u po seb nim propisima koji uređuju rad mjerodavnog ministarstva. 2. Utvrđivanje mjera za ostvarenje ciljeva sistema nauke za određene pe- riode vrši se strategijama. Strategije najprije konkretizuju opšti, a potom utvr- đuju uže, posebne ciljeve. Operacionalizacija strategija se vrši kroz posebne programe. U njima su posebno razrađeni ciljevi pojedinih podsistema koji su vitalni za ostvarivanje opšteg interesa u pojedinim podsistemima: usmje- ravanje fundamentalnih istraživanja i njihovi prioriteti, upravljanje ljudskim resursima i njihovo usavršavanje, podjela rada unutar sistema nauke između države, privrede i nevladinog sektora, način i obim finansiranja, materijal- no opremanje naučnoistraživačkih institucija, međunarodna saradnja itd. Na koncu, svaka strategija urađena u skladu sa principima dobre prakse ima i set najvažnijih indikatora čijim se ostvarenjem mjeri uspješnost realizacije stra- tegije u pojedinim oblastima. Sve tri trenutno važeće strategije razvoja nauke različitih nivoa političko-teritorijalne organizacije u BiH urađene su prema opšteprihvaćenoj metodologiji. Za ocjenu realizacije strategije je najprije meritoran organ koji je stra- tegiju predložio, a potom i organ koji ju je usvojio. Uporedno posmatrano, predlagač je najčešće posebno ministarstvo nadležno za nauku i tehnologiju, ali se pojavljuju i druga ministarstva. Zavisno od pravnog sistema, strategiju usvaja ili vlada ili parlament. Izbor ministarstva koje nije specijalizirano samo za nauku i tehnologi- ju kao predlagača strategije je i indikator generalnog shvatanje funkcije nauke u jednoj državi. U Državi Bosni i Hercegovini se za nauku ne brine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, nego Ministarstvo civil- nih poslova. U Brčko distriktu ne postoje ni organ, ni zakon iz ove oblasti.211 Na nivou entiteta FBiH za sistem nauke, uključujući tehnologiju i uže shva- 207 Čl. 4 ZZNDTR RS navodi šest ciljeva koje ovaj (pod)sistem treba da ostvari. Čl. 6 ZND RS sadrži sedam ciljeva naučnoistraživačke djelatnosti. 208 Čl. 7 Okvirnog zakona BiH. 209 Čl. 4 ZND CG. 210 Čl. 8 Okvirnog zakona BiH, čl. 9 i 10 ZND KS, čl. 8 i 9 ZND RS, čl. 9 ZND CG na primjer. 211 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 4. 55 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini ćene inovacije, zaduženo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.212 Pored njega, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta je izričito proglašeno nadležnim za “davanje potpore za primjenu inovacija i uvođenje suvremenih tehnologija u oblasti poduzetništva i obrta”.213 Iz zadataka ostalih ministarstava jasno je da bi i ona morala brinuti o stanju nauke i primjeni teh- nologije u svojim oblastima, ukoliko žele da djeluju uspješno. Ipak, izričite odredbe takvog sadržaja ne postoje u mjerodavnom zakonu. Strategiju razvo- ja naučne djelatnosti donosi Vlada Federacije BiH i u krajnjoj liniji odgovara Parlamentu za njeno ostvarenje. U kantonima entiteta FBiH, nadležnost za nauku je uglavnom jednoobrazno postavljena. U osam kantona o njoj se sta- raju ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport/šport. U Bosansko- podrinjskom i Kantonu Sarajevo ovim nadležnostima je pridodata i briga za mlade. Nepostojanje novih zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti u šest kantona najrječitije govori o lošim stranama spajanja nadležnosti za nauku, tehnologiju i inovacije sa drugim socijalno i politički urgentnijim oblastima života.214 Entitet Republika Srpska ima posebno Ministarstvo za naučnoteh- nološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo posvećeno isklju- čivo ovoj materiji.215 Zadaci ministarstva su detaljno navedeni, a među njima se nalaze i oni koji se tiču strategije tehnološkog i naučnog razvoja.216 Za razliku od Federacije BiH, u entitetu RS strategiju donosi njegova Narodna skupština. 3. Za objedinjavanje svih elemenata sistema nauke i svih podsistema u jedinstvenu i funkcionalnu cjelinu nije dovoljno kao cilj postaviti generalno “unapređenje nauke”. Isto važi i za druge uopštene formulacije kao što su “izgradnja društva znanja” ili “stvaranje ekonomije zasnovane na znanju”. Ni navođenje najvažnijih sektorskih ciljeva nije dostatno, jer oni po svojoj prirodi imaju niži hijerarhijski položaj. Na osnovu toga i rezultata GCI 4.0 za 212 Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. n. FBiH 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06). 213 Čl. 20 Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. n. FBiH 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06). 214 Na problem odlaganja rješavanja pitanja sistema nauke i inovacija radi bavljenja urgentnim ekonom- skim i političkim teškoćama ukazuje i UNESCO (vidjeti: UNESCO Science Report, str. 293). 215 Čl. 28 Zakona o republičkoj upravi (Sl. gl. RS 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12, 121/12 i 57/16, 115/18). 216 Pored citiranog čl. 37 Zakona o republičkoj upravi RS vidjeti i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 3-4. 56 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 2018.217 i 2019.218 godinu smatramo da opšti strategijski cilj sistema nauke u našoj državi mora biti poboljšanje indikatora konkurentnosti nacionalne pri- vrede do nivoa koji će omogućiti prijelaz bosanskohercegovačke ekonomije iz grupe privreda koje se zasnivaju na efikasnosti u grupu zemalja koje streme ekonomiji i društvu znanja. U narednoj fazi opšti cilj sistema nauke u Bosni i Hercegovini mora biti takvo unapređenje indikatora konkurentnosti koje će našu ekonomiju svrstati u one zasnovane na znanju. Paralelno sa ovim treba postaviti i ciljeve kojima će se napredak u ekonomiji znanja prenijeti i u ne- privredne sfere društva, u društvo znanja. 6. Osobine sistema nauke i njegova harmonizacija u Bosni i Hercegovini 1. Da bi sistem nauke u jednom društvu mogao da ostvari postavljene ra- zvojne zadatke, on mora imati niz osobina. Najvažnije su: ciljna orijentisanost, jedinstvenost ili barem usklađenost dijelova, dugotrajnost,219 otvorenost,220 prilagođenost uslovima konkretnog društva,221 stabilnost finansiranja, funk- cionalnost, usmjerenost na razvoj kapaciteta i kognitivnih sposobnosti,222 efikasnost, društvena ekonomičnost i uključenost u međunarodne procese.223 Većinu traženih karakteristika već smo analizirali na teorijskom nivou i kon- kretno – na razini Bosne i Hercegovine. Zbog toga ćemo se ovdje zadržati samo na problemu jedinstvenosti sistema nauke u našoj Državi. 2. U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven sistem nauke. Umjesto njega egzistira najprije sistem međunarodne saradnje u oblasti nauke koji je jednim dijelom u nadležnosti Države BiH. Obaveze i prava MCP da koordini- ra međunarodnu naučnu saradnju ne isključuju pravo drugih državnih i nevla- 217 Prema navedenom Indeksu (str. XI), BiH u opštem rangiranju zauzima 91. mjesto i uvjerljivo zaostaje za ostalim državama slijednicama bivše SFRJ. To dokazuje plasman ostalih bivših republika zajedničke drža- ve: Slovenija (35. mjesto), Srbija (65), Hrvatska (68), Crna Gora (71) i Makedonija (84). Vrijedi navesti i rang nekih drugih država iz regiona: Bugarska (51), Rumunija (52), Albanija (76) i Moldova (88). 218 U CGI 4.0 za 2019. godinu, str. 102, generalni plasman BiH je pogoršan za jedno mjesto: sa 91. spali smo na 92. mjesto među 142. analizirane države. 219 The Knowledge-Based Economy, str. 104. 220 ISC Akcioni plan 2019–2021, str. 34, navodi da je “paradigma ʻotvorene naukeʼ zasnovana na tri stuba: otvoreni podaci, otvoren pristup objavljivanju i otvoreno angažiranje nauke u društvu”. Moramo primijetiti da se zahtjevi sva tri navedena “stuba” različito manifestuju u nauci koja je (globalno) javno dobro i u nauci čiji su rezultati tretirani kao roba. 221 The Knowledge-Based Economy, str. 106 222 Ibid., str. 105 223 Ibid., str. 102: za sistem nauke “nacionalni okvir nije više apsolutna referenca”. 57 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini dinih subjekata da se samostalno angažuju u odnosima sa stranim subjektima. Distrikt Brčko nije ni počeo izgradnju svog sistema nauke. Zbog ustavnih ograničenja i neriješenih političkih pitanja Entitet FBiH nije oblast nauke uredio posebnim zakonom, nego putem organizacionog zakona o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima uprave. Zbog toga Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke kao subjekt sistema nauke djeluje niskim intenzitetom, uglavnom na faktičkoj i finansijskoj osnovi. Usprkos takvoj situaciji, samo su četiri od deset kantona novim zakonima stvorili svoje (pod)sisteme nauke. U ostalim još uvijek važe propisi bivše Jugoslavije i SR BiH oslonjeni na sada nepostojeće društvene ciljeve i javne fondove za nauku. Situacija je drukčija u entitetu RS koji ima svoj poseban Zakon o naučno-tehnološkom razvoju, vi- sokom obrazovanju i informacionom društvu, te specijalizirano Ministarstvo i druge organe zadužene za primjenu ovog akta. Razlike koje postoje unutar relativno samostalnih sistema nauke u Bosni i Hercegovini se održavaju i na podsisteme svakog od njih. 3. Kako je moguće ublažiti postojeći partikularizam sistema nauke u BiH je najvažniji problem kojim će se i ovo istraživanje baviti. U postojećoj ustavnoj arhitekturi naše države, unifikacija kao pristup i kodifikacija kao nomotehnička metoda nisu mogući.224 Jedno od mogućih rješenja je jačanje koordinacione uloge MCP.225 Drugo, sveobuhvatnije, leži u harmonizaciji više relativno samostalnih sistema nauke koji postoje na pojedinim nivoima političko-teritorijalne organizacije. Izneseni stav obavezuje na radno defini- sanje pojma “harmonizacija”. Osim izvornog muzikološkog, harmonizacija ima više izvedenih znače- nja: preplitanje različitih struktura u jedinstveno usmjerenu pojavu, omogu- ćavanje funkcioniranja različitih sistema bez njihovih međusobnih sukoba, približavanje sistema ili podsistema, usklađivanje različitih potpuno ili rela- tivno samostalnih cjelina u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu itd. Za potrebe ovog istraživanja pojmu “harmonizacija” ćemo dati sljedeći smisao: usklađi- vanje elemenata različitih relativno samostalnih sistema ili podsistema radi njihovog što efikasnijeg funkcionisanja i optimalnog ostvarivanja posebnih i zajedničkih ciljeva. 224 O unifikaciji i kodifikaciji vidjeti Sava Aksić: Značenje pojmova unifikacije, kodifikacije i harmoni- zacije pravnih propisa, u: Zbornik radova međunarodnog naučnog skupa “Harmonizacija građanskog prava u regionu”, urednica Dijana Marković-Bajalović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu – Pravni fa- kultet, Istočno Sarajevo 2013, str. 205-215. (dalje: Aksić, ibid.). 225 Vidjeti čl. 14. Okvirnog zakona o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučno-istraživačke saradnje Bosne i Hercegovine (Sl. gl. BiH 59/07 i 59/09). 58 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Harmonizacija pravnih (pod)sistema ne znači ujednačavanje ili usklađi- vanje principa (relativno) samostalnih pravnih (pod)sistema “samo u delu materijalne izvornosti prava”226 nego i njihovom normativnom izrazu – u za- konima i drugim opštim pravnim aktima. Izvorni cilj koji bi u pravnom ure- đenju sistema nauke u BiH trebalo ostvariti harmonizacijom zakonodavstva je ubrzano kretanje svih političko-teritorijalnih zajednica sa legislativnim ovlaštenjima ka ostvarivanju ekonomije i društva znanja. Najvažnija obilježja ovako shvaćene harmonizacije pravnog uređenja sistema nauke su sljedeća. Prvo, harmonizacija se vrši u okviru postojeće ustavne strukture u Bosni i Hercegovini. Sva ustavna ovlaštenja za uređenje sistema nauke ostaju na sna- zi. Drugo, harmonizacijom sistema nauke se ne dira u postojanje samostalnih podsistema u ovoj oblasti. Kantoni, entitet(i) i Država samostalno odlučuju da li će i eventualno na koji način pristupiti harmonizaciji regulative sistema nauke. Treće, svaka ustavno nadležna političko-teritorijalna jedinica odluču- je o principima i normativnom izrazu harmonizacije “svoga” (pod)sistema nauke. Na toj osnovi se mogu zadržati ili posebno urediti zakonska rješenja koja iskazuju specifične potrebe konkretne političko-teritorijalne jedinice. Četvrto, harmonizacija zakonodavstva o naučnoistraživačkoj djelatnosti je dobrovoljna. Ona, stoga, ne znači ni unifikaciju, ni kodifikaciju sistema na- uke u BiH. Peto, harmonizacija ciljeva i zakonske regulative sistema nauke će biti svrsishodna samo ako bude značila i ujednačavanje pravnih odnosa, tj. praktičnog funkcionisanja svih podsistema nauke u Bosni i Hercegovini. 226 Aksić, ibid., str. 213. 59 GLAVA DRUGA: METODOLOŠKA OSNOVA ZA HARMONIZACIJU SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI I. PROBLEMI U SISTEMU NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Osnovni problem 1. Prema ustavnom sistemu u Bosni i Hercegovini 14 teritorijalno-poli- tičkih zajednica nadležno je za politiku, regulisanje, finansiranje i praćenje naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti. Zbog toga ne čudi što su iskustvo, dosadašnji projekti ANUBiH u oblasti organizacije naučnog rada227 i “Teorijska osnova” za ovo istraživanje pokazali da u svakom od ele- menata sistema nauke postoje brojne praznine ili značajno različita rješenja. Nekoherentnosti se nalaze u politici i obuhvatnosti regulative, shvatanju nad- ležnosti za ovu materiju samo kao prava, a ne kao prava i obaveze istovre- meno, značenju kategorije naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada, odnosu prema tehnologiji i inovacijama kao komponentama naučne djelatno- sti, različitom pristupu ljudskim resursima, nejednakom poimanju istovrsnih institucija kao subjekata sistema nauke, neujednačenoj praksi i odgovornosti za finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti itd. Negativni efekti neharmoni- ziranog sistema nauke su multiplicirani apsolutno nedovoljnim finansiranjem naučnoistraživačke djelatnosti. 2. Unutar postojećeg ustavnog sistema Bosne i Hercegovine i u sadašnjim političkim uslovima nije realno očekivati radikalnu promjenu sistema nauke u državi, ma koliko urgentna ona bila. Zbog toga se kao osnovni problem 227 To su naročito: Strategija FBiH, koja je urađena u Centru za sistemska istraživanja ANUBiH; Plat- forma za zajedničko djelovanje ANUBiH sa univerzitetima u Bosni i Hercegovini, ANUBiH, Saraje- vo 2015; Strategija djelovanja ANUBiH za period 2015–2020, ANUBiH, Sarajevo 2016; i Prednacrt Zakona o sistemu i politici naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, ANUBiH, Sarajevo 2017. 60 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 postavlja pitanje: da li je harmonizacijom sistema nauke moguće povećati efikasnost njegove cjeline i dijelova radi stvaranja ekonomije i društva znanja s ciljem pristupanja Evropskoj uniji i sticanja povoljnijeg položaja Bosne i Hercegovine u globalnoj konkurenciji? Ovaj kompleksni osnovni problem može se pratiti kroz niz hijerarhijski nižih problema koji prožimaju ovu oblast. Navešćemo najvažnije. 2. Problemi nižeg hijerarhijskog reda 1. Podjela ustavnih nadležnosti i zakonodavna šarolikost u regulisanju na- uke prouzrokuju neujednačenosti unutar pojedinih regulatornih mehanizama. Vrste i sadržaj evidencija naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada u različitim političko-teritorijalnim jedinicama nisu identični. Registri naučno- istraživačkih organizacija vode se na nivou Distrikta Brčko, entiteta RS i kan- tona u FBiH, a u državnom Ministarstvu civilnih poslova samo se mehanički agregiraju. Pored toga, statistički podaci se na različit način prikupljaju u RS i FBiH, dok je objedinjavanje na nivou Države upitno. Ove slabosti odražavaju se i na statističko praćenje elemenata sistema nauke u Bosni i Hercegovini i na različite izvještaje koje podnose državni organi. U otklanjanju neujednačenosti različitih regulatornih mehanizama uopšte, a upravnih evidencija posebno, probleme uzrokuju politička filozofija, admi- nistrativna inercija i neefikasnost koordinacionih mehanizama. Prepreka dobi- janju vjerodostojnih i uporedivih statističkih podataka o sistemu nauke je ne- ujednačenost statističkih metoda praćenja nauke između entiteta. Rješavanje ovog problema zavisi od tijesne saradnje sva tri statistička zavoda u BiH. S obzirom na težnju naše države da stekne status kandidata u EU, izgleda da će se problem najlakše rješavati primjenom metodologija EUROSTAT-a. 2. Ustavna nadležnost za pravno uređenje sistema nauke podijeljena je ver- tikalno (država – entiteti) i horizontalno (entitet – entitet i kanton – kanton). Ovakvo stanje dovelo je do praznina u regulativi ili do brojnih neujednačenosti pravnih rješenja za istu vrstu odnosa (npr. u RS je u sistem nauke uključen i tehnološki razvoj, dok to u FBiH nije slučaj). Vidjeli smo da su na nivou nekih konkretnih rješenja razlike između pojedinih nivoa vlasti još veće. Da bi situ- acija bila gora, pojedine razlike ponekad postoje radi sebe samih. Višestruka nadležnost za isto pitanje stvara problem pravnih praznina i nepotrebnih ili nefunkcionalnih razlika između pojedinih dijelova pravnog sistema. Na taj način pravni partikularizam zamagljuje normativni izgled i 61 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini realno stanje sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Ovaj problem može biti ublažen, premda ne i otklonjen, juridičkim metodom harmonizacije. To je zadatak prava kao regulatornog mehanizma sistema nauke. 3. Za regulisanje sistema nauke i u pravnom poretku BiH i u praksi postoji pretpostavka nadležnosti u korist nižih nivoa vlasti. Tako je država BiH samo okvirno zadužena za “politiku nauke” u međunarodnim kontaktima i koordi- naciju unutar zemlje, dok je cijeli proces implementacije ostavljen entitetu RS, odnosno kantonima u FBiH. Zbog toga u našoj državi postoji ukupno šest novih zakona posvećenih nauci i više različitih dokumenata o politici nauke. Među njima su i tri trenutno važeće strategije razvoja nauke i inovacija. Izloženo stanje dovelo je do nekoliko problematičnih posljedica. Najprije, naučnoistraživački i istraživačkorazvojni rad je adekvatno regulisan samo u jednom entitetu i u polovini kantona drugog entiteta. Drugo, pravne praznine i jurdički partikularizam otežavaju, ako ne i onemogućavaju uspješnu integra- ciju bosanskohercegovačke nauke u evropske228 i svjetske tokove. Navedeni propusti jasno dolaze do izražaja i u stubu nauke kao jednom od nosilaca integracije BiH u Evropsku uniju. I treće, postojeća koordinaciona uloga Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine u oblasti nauke može da ima samo ograničen domet. Za rješavanje ovih problema podjednako je važ- no korištenje političkih i pravnih regulatornih mehanizama. 4. Podaci o broju naučnoistraživačkih radnika u pojedinim institucijama sistema nauke su dvosmisleni.229 Posebno je nejasno u kojoj mjeri se prekla- paju brojevi naučnoistraživačkih radnika u samostalnim institutima i instituti- ma pri univerzitetima sa brojem nastavnika i saradnika koji su primarno, ako ne i isključivo, zaduženi za nastavu. Precizan broj naučnoistraživačkih radni- ka u privredi, koji se bave isključivo istraživanjem i razvojem, nije zvanično poznat. Informacije iz različitih međunarodnih studija i izvještaja mogu samo djelomično popuniti ovu prazninu. Naročito je izražen problem nedovoljnog i nesistematičnog praćenja razvoja mladih naučnika (do 35 godina). Izložena situacija stvara najprije problem utvrđivanja naučnog potencijala ljudskih resursa uključenih u sistem nauke u BiH. Drugi problem je sagleda- vanje efektivnog angažmana univerzitetskih nastavnika i saradnika u naučno- istraživačkom i istraživačkorazvojnom radu. Treći problem je nepostojanje 228 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje ilustruju tačnost našeg zaključka. 229 Vidjeti razlike u Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, Prilozi: 5 (BiH), 6 (FBiH) 7 i 9 (RS). 62 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 stvarnog uvida u istraživački i razvojni kapacitet ljudskih resursa u naučnim institutima, posebno onim koji nisu u sastavu univerziteta. Četvrto, postoje- ći podaci ne mogu pružiti solidan osnov za određivanje omjera nastavnog i istraživačkog rada naših univerziteta. Peti problem je činjenica da se budžet- ski izdaci za nauku iskazuju zajedno sa sredstvima za nastavu i za održavanje radne spremnosti fakulteta i univerziteta. I šesto, broj naučnih radnika anga- žovanih isključivo u privrednim subjektima, kao jedno od mjerila dostignu- tog stepena ekonomije znanja, nije dovoljno poznat. 5. Opšti je stav da je društveni položaj nauke nezadovoljavajući i nea- traktivan, naročito za mlađe talentovane pojedince. Međunarodna ran gi ranja država, relevantna za društvo i ekonomiju znanja, pokazuju da je generalna percepcija o neatraktivnosti naučnog poziva u BiH tačna. Posredan indikator o postojanju ovog problema jeste broj mladih ljudi koji je otišao ili namjerava napustiti Bosnu i Hercegovinu.230 Raspoloživi podaci ni u ovoj oblasti nisu dovoljni za utvrđivanje tačnog stanja i predlaganje konkretnih mjera naučne politike u oblasti ljudskih resursa. Prvi poseban problem u elementu ljudskih resursa je “odliv mozgova”.231 Ovo pitanje postepeno dolazi u fokus javnosti i politike, ali mora biti istra- ženo i sa stanovišta sistema nauke. Drugi problem je nepostojanje sistem- skog situiranja procesa cirkulacije kadrova, bez kojeg nije moguće iskoristiti postojeće mehanizme EU i dogovorene šeme koje nudi Zapadnobalkanski proces. Napokon, kao pripremu za budućnost nužno je uspostaviti politiku i mehanizme privlačenja naučnika iz inostranstva u BiH. 6. Sistem nauke je dio ukupnog društvenog sistema jedne zemlje. Zbog toga su njegovi subjekti i veze sa drugim socijalnim agentima izuzetno brojni. U “Teorijskoj osnovi” već je identifikovano šest osnovnih grupa lica koja čine institucionalnu okosnicu sistema nauke. Svaka od tih skupina nosi svoje sopstvene probleme i probleme koji nastaju iz interakcije sa drugim subjekti- ma sistema nauke i društvom kao cjelinom. U grupi “akademije nauka” postoji primarno politički problem priznava- nja državnog karaktera ANUBiH. U njemu se magnum in parvo presijecaju shvatanja o karakteru Države BiH i zato se ovo pitanje trenutno rješava pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Drugo, javni univerziteti, kao najvaž- 230 Vidjeti Studija o migracijama – Bosna i Hercegovina, urednik Muris Čičić, ANUBiH, Sarajevo 2019, str. 50-53. 231 Ibid., str. 40-46. 63 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini nija grupa institucija sistema nauke u BiH, opterećeni su brojnim problemima: odnos nastavnog i naučnog rada univerzitetskih nastavnika, efikasnost naučnih istraživanja na univerzitetu, uključivanje studenata u naučnoistraživački i istra- živačkorazvojni rad, odnos univerziteta i fakulteta sa sopstvenim institutima, opremljenost fakulteta i instituta za naučnoistraživačku djelatnost, cirkulacija kadrova i drugi vidovi međunarodne saradnje i na kraju način i obim finansira- nja nauke kao relativno samostalne komponente rada univerziteta. Kod samo- stalnih instituta kao treće grupe subjekata sistema nauke također se sreću brojni problemi: obim bavljenja fundamentalnim istraživanjima, način finansiranja i struktura prihoda, broj naučnika koji radi isključivo u institutima, opremljenost, saradnja sa privredom, međunarodna saradnja i mjerljivost rezultata kroz broj indeksiranih radova, patenata, djela zaštićenih autorskim pravom i inovacija. U modificiranom obliku ovi problemi postoje i kod instituta čiji su osnivači privredna društva. Četvrto, učešće privrednih društava u nacionalnim rezultati- ma istraživanja i razvoja je jedan od važnih indikatora ostvarivanja ekonomije znanja. Zbog toga je u Bosni i Hercegovini najprije potrebno utvrditi broj i aktivnosti posebno registriranih radnih jedinica koje obavljaju naučnoistraži- vačku djelatnost. Druga nepoznanica u ovoj grupi subjekata je uloga javnih preduzeća u istraživanju i razvoju. Petu skupinu čine državni organi nadležni za različita pitanja nauke. Problemi zakonodavnih tijela razmotriće se kroz ana- lizu prava i politike kao regulatornih mehanizama sistema nauke. Zbog toga će akcent istraživanja biti na djelovanju upravnih organa u ovoj oblasti: koliko se administrativnih resursa odvaja za nauku u sklopu brige za obrazovanje i tehno- loški razvoj, koje evidencije se vode i da li su ažurne, zašto se sredstva za nauku konstantno smanjuju počevši od 2008. godine, kako se distribuiraju sredstva za projekte, kako se prate i kome prosljeđuju rezultati budžetski finansiranog na- učnoistraživačkog rada. Napokon, šestu grupu čine nedržavni subjekti. Njihov prvi segment je pridodat državnoj strukturi koja je nadležna za nauku. U Bosni i Hercegovini to su savjeti za nauku pri pojedinim ministarstvima. Unapređenje njegove uloge i važnosti zaslužuje posebnu pažnju. Drugu podgrupu čine udruženja nevladinog sektora koja finansiraju naučnoistraživačke projekte ili ih provode. U posljednjoj skupini posebno je važno utvrditi načine finansira- nja i obezbjeđenja ljudskih istraživačkih kapaciteta te diseminaciju rezultata. 7. Sadašnje stanje u nauci, usitnjenost njenog finansiranja, način admi- nistrativnog i statističkog praćenja izdataka za nauku i netransparentnost podataka onemogućavaju izračunavanje tačnog procenta BDP koji se u BiH 64 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 izdvaja za nauku. Iz istog razloga je teško utvrditi način utroška i društvene efekte sredstava koja su unesena u sistem nauke. U oblasti finansiranja sistema nauke prvi problem je utvrđivanje društvene i ekonomske opravdanosti alokacije javnih sredstava putem budžetskih tranši i grantova institucijama ili javnih poziva za finansiranje projekata. Dok se ne dobiju odgovori na ova pitanja, mora se odložiti opredjeljivanje “za” ili “pro- tiv” društvenih fondova za nauku preko kojih bi se i naučni radnici uključili u odlučivanje o politici finansiranja nauke. Drugi problem je nemogućnost preci- znog utvrđivanja stope izdvajanja BDP za nauku. Posebne teškoće postoje kada se istražuje učešće privrede u finansiranju istraživanja i razvoja. Posljedice nerješavanja ovog problema su dalekosežne s obzirom na tendenciju EU da privredni sektor finansira i do 80% svih istraživanja. Bez davanja odgovora na navedena pitanja biće izuzetno teško pratiti ostvarivanje zahtjeva Strategije razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2017–2022. – Revidirani dokument da se do kraja ovog perioda ostvari ulaganje u nauku u iznosu od 0,80% BDP-a na nivou Države.232 Treći problem je nedovoljno poznato stvarno trošenje sredsta- va izdvojenih za sistem nauke. Zbog toga, na primjer, u ispitanim dokumentima nema informacija o stvarnoj opremljenosti instituta i drugih institucija nauke, uključujući i istraživačkorazvojne i tehnološke centre u privredi. 8. Svi do sada nabrojani problemi sintetski se izražavaju kroz strategi- je razvoja naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada različitih nivoa državne organizacije. Uvid u strategije različitih društveno-političkih zajed- nica čiji je rok istekao pokazuje niz slabosti. Najvažnijim se mogu smatrati: nedovoljna činjenična podloga, zanemarivanje stavova Državne strategije ili pomanjkanje veza sa tom strategijom, relativna samostalnost strategija nižih političko-teritorijalnih nivoa vlasti u odnosu na opšte strategije društvenog razvitka, orijentacioni planovi implementacije i nedovoljno praćenje ostvari- vanja postavljenih strategijskih ciljeva. Autori tri trenutno važeće strategije nauke sanirali su većinu metodološ- kih nedostataka strateškog planiranja u ovoj oblasti. U takvim okolnostima kao problemi ostaju: sadržinska usklađenost svih strategija sa osnovnim cilje- vima razvoja društva i pristupanja Evropskoj uniji, međusobna harmonizacija strategija političko-teritorijalnih jedinica različitih nivoa državne strukture i usklađenost opštih strategija razvoja nauke sa sektorskim strategijama na istom nivou državne organizacije i na razini države kao cjeline. 232 Vidjeti str. 62 citiranog dokumenta. Tabela VII – 2 na istoj stranici prikazuje željeno povećanje iz- dvajanja za nauku između 2017. i 2022. godine. 65 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini II. CILJEVI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovni cilj istraživanja 1. Osnovni cilj istraživanja je davanje prijedloga za dobrovoljno i koordi- nirano usklađivanje normativnih i stvarnih razlika između pojedinih politič- ko-teritorijalnih i strukturnih podsistema nauke radi stvaranja harmoničnog i efikasnog sistema nauke u Bosni i Hercegovini, usmjerenog na optimalno ostvarivanje zajedničkih i posebnih funkcija naučnoistraživačke djelatnosti u izgradnji društva i ekonomije koji su zasnovani na znanju. 2. Izloženi cilj ima kompleksan sadržaj i najvišu hijerarhijsku vrijednost. Moguće ga je zadovoljiti samo ostvarivanjem nižih, također složenih, hijerar- hijskih ciljeva. 2. Hijerarhijski niži ciljevi istraživanja 1. Prvi hijerarhijski niži cilj je utvrđivanje stvarnog stanja svih evidencija i baza podataka u Bosni i Hercegovini koje prikupljaju činjenice o elementima sistema nauke. Ove evidencije imaju najprije administrativni karakter, a vode ih ministarstva nadležna za nauku i za visoko obrazovanje. U ovom domenu treba utvrditi vrste evidencija, podatke koji se prikupljaju i sređuju te ažurnost vođenja evidencija. Sličnosti i razlike koje se konstatuju neće biti samo gra- đa za harmonizaciju nego i indikator provođenja politike nauke u pojedinim političko-teritorijalnim i strukturalnim podsistemima sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Postojanje Odgovora na pitanja iz poglavlja 25 Upitnika EU do- zvoljava da se kao sljedeći zadatak postavi prikupljanje statističkih podataka o naučnoistraživačkoj djelatnosti za period 2016–2019. godina. Pored toga, razlike u statističkoj metodologiji praćenja nauke u entitetima zahtijevaće da se u okviru ovog cilja daju prijedlozi za njihovo dalje međusobno harmoni- ziranje i ujednačavanje sa EUROSTAT-om. Napokon, nužno je ispitati da li i kakve evidencije o istraživanju i razvoju vode privredni subjekti i njihove asocijacije. Tek na bazi rezultata dobijenih ostvarivanjem ovog kompleksnog cilja moguće je dati relativno tačnu sliku: o stvarnom izgledu sistema nauke u Bosni i Hercegovini, mogućnostima njegove harmonizacije i odnosima sa 66 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 međunarodnim okruženjem te koncipiranju politike razvoja naučnoistraži- vačkog i istraživačkorazvojnog rada u skladu sa osnovnim ciljem našeg har- moniziranog sistema nauke. 2. Drugi hijerarhijski niži cilj je sticanje što tačnijeg uvida u stvarno stanje sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Teorijska osnova za ovo istraživanje je tek početni korak u njegovom ostvarivanju. Sljedeća faza je analiza rješenja koja diktira pravo kao prvi regulatorni mehanizam sistema nauke. Budući da normativna slika po definiciji ne odražava stvarnost potpuno, treći korak se mora sastojati od ispitivanja faktičkih odnosa u sistemu nauke i realnog načina njegovog funkcionisanja. Tome će služiti primjena socioloških, orga- nizacionih, ekonomskih i finansijskih metoda. Tek nakon ovoga se može pri- stupiti politološkom utvrđivanju uzroka i posljedica konstatovane situacije. Ukupna analiza realnog stanja i funkcionisanja sistema nauke u Bosni i Hercegovini posebno mora da ukaže na tri njegova aspekta: opštu sliku si- stema, osnovna područja sličnosti i glavne razlike između političko-teritori- jalnih podsistema nauke. Samim time će se dobiti i relativno tačna slika (ne) podudarnosti pojedinih strukturnih podsistema unutar Bosne i Hercegovine (rad nadležnih ministarstava, savjeti za nauku, načini vrednovanja naučnoi- straživačkog rada, uloga univerziteta, odnos prema istraživanjima i razvoju u privredi, politika i metodi alokacije sredstava za nauku, mehanizmi koordi- nacije itd.). 3. Utvrđivanje izvora podataka i stvarnog stanja sistema nauke vodi ka trećem hijerarhijski nižem cilju ovog istraživanja: ustanovljavanju norma- tivne i stvarne uloge mehanizma koordinacije sa subjektima iz međunarod- nog okruženja i unutar države. U tu svrhu treba najprije utvrditi ostvarenje nadležnosti MCP BiH u međunarodnoj saradnji i ulogu koju u tom procesu imaju ostali subjekti sistema nauke. S obzirom na razuđenost sistema nauke u Bosni i Hercegovini ne manje važan potcilj je utvrđivanje metoda i efekata “domaće” koordinacije, tj. efekata primjene Okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne na- učnoistraživačke saradnje Bosne i Hercegovine. Rezultati i iskustva u ovom domenu će sigurno biti od koristi u procesima harmonizacije cjelokupnog sistema nauke kod nas. 4. Čije aktivnosti treba harmonizirati i koordinirati? Odgovor na pitanja o stvarnom broju, strukturi, statusu, rasporedu, angažmanima u drugim in- 67 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini stitucijama, načinu rada i drugim obilježjima ljudskih resursa sistema nauke četvrti je hijerarhijski niži cilj ovog istraživanja. Na univerzitetima, stanje se mora dati za nastavnike i saradnike, a na institutima za naučna i istraživačka zvanja. Poseban potcilj je utvrditi cirkulaciju nastavnog i saradničkog osoblja između univerziteta i instituta. Time će se steći i bolji uvid u omjer nastavnog i naučnog rada naših javnih univerziteta i adekvatnost finansiranja nauke na univerzitetu. Napokon, cilj je utvrditi broj naučnika angažovanih u privred- nim subjektima i njihov radno-pravni i finansijski tretman. 5. Peti hijerarhijski niži cilj je utvrditi direktne razloge zbog kojih naš sistem nauke i inovacija nije dovoljno atraktivan ne samo za najtalentova- nije mlade naučnike nego i za druge stručne kadrove u ovoj djelatnosti, te predložiti mjere za postepenu promjenu utvrđenog stanja. Tri pitanja moraju biti posebno obrađena: “odliv mozgova”, sprečavanje da sistem cirkulacije naučnog kadra postane kanal za odlazak naučnika i stručnjaka iz zemlje i identifikacija sistemskih pretpostavki veće atraktivnosti Bosne i Hercegovine za strane naučnike. 6. Naučne institucije su društvene tvorevine koje naučnoistraživačkoj djelatnosti daju specijaliziranu trajnu platformu za sinergijsko djelovanje an- gažovanih ljudskih i materijalnih resursa. Zbog toga institucije u suštini odre- đuju pravac i dinamiku kojom će se sistem nauke kretati. Postojanje čak šest bitnih grupa institucija pokazuje da se ovdje kao jedinstven, šesti hijerarhijski niži cilj može postaviti jedino zahtjev za racionalnim i ekonomičnim siste- mom naučnih institucija koji usklađeno i efikasno djeluje u pravcu prelaska Bosne i Hercegovine u skupine država čija su društva i ekonomije u manjoj ili većoj mjeri zasnovani na znanju. Potciljevi za svaku skupinu institucija dije- lom su u značajnoj mjeri već istaknuti, a dijelom će biti postavljeni prilikom izrade posebne metodologije za pojedine segmente istraživanja. 7. Podsistem finansiranja naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada je “rak-rana” cijelog sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Njegove osnovne osobine su: usitnjenost, kratkoročnost i nedovoljnost. Te činjenice određuju bitne potciljeve u ovome sektoru. Na prvom mjestu je utvrđiva- nje izgleda, prednosti i nedostataka postojećeg sistema finansiranja u kome dominiraju budžetska sredstva i administrativni metodi alokacije. Drugo, na rezultatima kritike postojećeg stanja treba ispitati mogućnost uvođenja i mo- dalitete finansiranja naučne djelatnosti putem fondova za nauku koji bi se 68 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 punili iz budžeta i drugih izvora. Treće, bez obzira na izabrani model finan- siranja, potrebno je predložiti mehanizme povezivanja distributera budžet- skog i drugog novca kako bi se povećale sume namijenjene barem društveno najvažnijim projektima. Četvrti potcilj je konstantno povećanje dijela BDP koji se izdvaja za sistem nauke. Pri tome, prvi zadatak mora biti iznalaženje rješenja kojima će se ostvariti planirano povećanje na 0,8% BDP u 2022. go- dini, a potom i povećanje ovog izdvajanja na najmanje 1% BDP godišnje. Bez ovoga će se teško ostvariti ekonomski racionalno pristupanje EU do 2025. ili drugog, nešto dužeg roka. Drugi zadatak odnosi se na stvaranje sistema kojim će se udio privrednih subjekata u finansiranju nauke povećavati brže od udjela koji se alocira iz budžeta. Peti potcilj je racionalizacija svih elemenata sistema nauke, poboljšanje njegovih mjerljivih rezultata i ubrzana primjena u praksi. I na kraju, šesti potcilj mora biti preispitivanje sistema kontrole utroš- ka društvenih sredstava za nauku. On mora uključiti i indikatore primjenjivo- sti rezultata naučne djelatnosti. 8. Osnovni cilj i do sada razrađeni potciljevi moraju u strategijama razvo- ja nauke biti operacionalizirani i ispunjeni zajednički. Da bi efekti primjene strategija bili optimalni, prvi zadatak jeste usklađivanje opštih političko-teri- torijalnih strategija razvoja nauke sa državnom i međusobno. Ostvarenje ovog potcilja podrazumijeva i usklađivanje opštih strategija različitih političko-te- ritorijalnih nivoa sa strateškim dokumentima razvoja nauke u Evropskoj uni- ji. Nadalje, opšte strategije moraju stvarati platformu za sektorske dokumente ovog karaktera i biti barem načelno kompatibilne sa njima. Dijelovi važećih strategija posvećeni ostvarivanju prethodnih strategija iste vrste pokazuju da je indikatorima i metodologiji praćenja ostvarivanja strategija i u ovom istra- živanju nužno posvetiti posebnu pažnju. Bez toga se ne može ocijeniti funkci- onalnost bilo koje strategije čiji je cilj promjena temeljne paradigme razvoja bosanskohercegovačkog društva i privrede – od efikasnosti ka znanju. 69 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini III. HIPOTEZE 1. Osnovna hipoteza 1. Iz “Teorijske osnove”, problema i ciljeva ovoga istraživanja jasno se vidi da u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven ili harmonizovan i efika- san sistem nauke, primjeren društvenim potrebama. Ustavni sistem i politička konstelacija su takvi da nije realno očekivati skoru i jednokratnu rekonstruk- ciju cjelokupne naučne djelatnosti zakonodavnim putem. Zbog toga se stanje mora mijenjati na osnovu inicijative nadležnih političko-teritorijalnih jedini- ca, evolutivno, po pojedinim sektorima i uz punu međusobnu koordinaciju. 2. U iznesenim uslovima, osnovna hipoteza glasi: potrebe razvoja druš- tva i privrede zasnovanih na znanju i uslovi pridruživanja Evropskoj uniji omogućavaju u postojećoj ustavnoj arhitekturi dobrovoljnu i koordiniranu harmonizaciju političko-teritorijalnih i strukturalnih podsistema nauke u BiH u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu koja značajno ublažava nedostatke posto- jećeg partikularizma u ovoj oblasti. Osnovna hipoteza je izuzetno složena. Ona mora biti operacionalizirana hijerarhijski nižim hipotezama. Njihovo postojanje ne isključuje ni potrebu ni mogućnost postavljanja podsistema pomoćnih hipoteza za rješavanje po- jedinih problema. 2. Hijerarhijski niže hipoteze 1. Usitnjenost državne strukture dovodi ne samo do pravnog partikula- rizma nego i do neujednačenosti administrativnih, statističkih i privrednih podatka o sistemu nauke. “Teorijska osnova”, Odgovori na Upitnik Evropske komisije – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje i Odgovori na dopunska pita- nja na Upitnik Evropske komisije – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje jasno pokazuju da je slika sistema nauke u Bosni i Hercegovini zamagljena. Zbog toga prva hijerarhijski niža hipoteza mora da glasi: samoinicijativno usaglašavanje načina vođenja evidencija i baza podataka o sistemu nauke te ujednačavanje statističkih metodologija osnovi su za stvaranje pouzdane či- njenične osnove za harmonizaciju cijelog sistema nauke u BiH. 70 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 2. Druga hijerarhijski niža hipoteza uslovljena je ostvarivanjem prethod- ne, tj. dobijanjem tačnog uvida u postojeće stanje. Dok se to ne desi, objektiv- na slika sistema nauke moraće se stvarati iz postojećih evidencija i podataka dobijenih istraživanjem. U iznesenim okolnostima ova niža hipoteza glasi: na objektivnoj i je- dinstveno utvrđenoj činjeničnoj osnovi mogu se utvrditi sličnosti i razlike pojedinih podsistema nauke u BiH koje značajno utiču na efikasnost cijelog sistema nauke u BiH. 3. Nedostaci i slabosti podjela nadležnosti za nauku, evidencija i stati- stičke metodologije zahtijevaju da se treća hijerarhijski niža hipoteza postavi na sljedeći način: najpogodniji i već postojeći mehanizam za prevazilaženje problema nastalih pravnim prazninama i partikularizmom je koordinirano djelovanje nadležnih kantonalnih i entitetskih ministarstava sa MCP BiH. 4. Ljudski resursi ili “ljudski kapital” su najvažniji element sistema nauke. Njegovo stanje daje posredne odgovore i na brojna druga pitanja koja se tiču sistema nauke i njenog položaja: odnos prema društvu i privredi koji se za- snivaju na znanju, istraživački ili nastavni karakter univerziteta, dominantne koncepcije donatorstva itd. Bez obzira na sve to, Bosna i Hercegovina ipak nema jasnu sliku svoga kadrovskog potencijala u nauci. Shodno navedenom, četvrta hijerarhijski niža hipoteza glasi: zbog odlaska na rad u inostranstvo, fluktuacije naučnog kadra unutar bosanskohercegovač- kog sistema nauke, institucionalne strukture sistema i radno-pravnog režima, moguće je samo približno tačno utvrditi broj naučnika, njihov angažman, efi- kasnost i doprinos stvaranju društva i ekonomije zasnovane na znanju. 5. Društvo i privreda Bosne i Hercegovine još uvijek se dominantno za- snivaju na efikasnosti. Razlozi za ovakvo stanje su predmet pete hijerarhijski niže hipoteze: bitni direktni razlozi društveno nezadovoljavajućeg položaja nauke su neriješen sistemski položaj nauke, apsolutno nedovoljno finansi- ranje, birokratizacija upravljanja sistemom nauke i društvena klima koju je stvorio usvojeni način privatizacije. 6. Institucionalna komponenta je najsloženija, najtrajnija i najvidljivija komponenta sistema nauke. Ona prolazi kroz sve društvene strukture i zbog toga je predmet sva tri regulatorna mehanizma sistema nauke. Pravni parti- 71 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini kularizam je stoga ostavio najteže negativne posljedice upravo na subjektima sistema nauke. Šesta hijerarhijski niža hipoteza je da je mehanizmima koordinacije i teh- nikom harmonizacije moguće ujednačiti nomenklaturu državnih i nedržavnih institucija i minimalne uslove koje one moraju da ispunjavaju da bi bile pri- znate kao trajni nosioci naučne djelatnosti. 7. U svakom pogledu neadekvatno finansiranje naučnoistraživačke dje- latnosti, uključujući i inovacije, jest “Ahilova peta” sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Slabosti koje su već izložene dozvoljavaju sljedeću formulaciju sedme hijerarhijski niže hipoteze. Povećanje apsolutno nedovoljnog procenta BDP koji se izdvaja za nauku i poboljšanje sistema finansiranja nauke može se postići povećanjem i transpa- rentnijim utroškom budžetskih sredstava za ovu svrhu, formiranjem fondova za razvoj nauke i stimuliranjem privrede za povećano ulaganje u istraživanje i razvoj. 8. Osnovni operativni instrument politike nauke su strategije njenog ra- zvoja barem u srednjoročnim periodima od pet do 10 godina. Ustavni sistem je i u ovom domenu stvorio stanje koje je slično onome u domenu institucija i pravnih regulatornih mehanizama. Te činjenice uslovljavaju formulaciju sed- me hijerarhijski niže hipoteze. Strategije razvoja nauke mogu postati osnovni instrument politike nauke ukoliko sve nadležne političko-teritorijalne jedinice budu izvršavale obavezu da svoje strategije obavezno donose poštujući zahtjeve sinhronizacije, usa- glašavanja metodologije i sadržaja sa krajnjim ciljevima optimalizacije sop- stvenih rezultata i stvaranja društva i ekonomije znanja u BiH. 72 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 3. Odnos hipoteza s problemima i ciljevima Problemi, ciljevi i hipoteze moraju biti usaglašeni. Ispunjenje ovog za- htjeva provjerićemo tabelom. Tabela 1: Povezanost opštih elemenata Metodološke osnove istraživanja R.br. PREDMET I METOD PROBLEMI CILJEVI HIPOTEZE 1 2 3 4 OSNOVNI PROBLEM OSNOVNI CILJ OSNOVNA HIPOTEZA 1. Da li je dobrovoljnom harmonizacijom ukupnog sistema nauke u Bosni i Hercegovini moguće povećati efikasnost njegove cjeline i dijelova? Davanje prijedloga za dobrovoljno i koordinirano usklađivanje normativnih i stvarnih razlika između pojedinih političko- teritorijalnih i strukturnih podsistema radi stvaranja harmoničnog i efikasnog sistema nauke kao instrumenta za stvaranje društva i ekonomije zasnovanih na znanju. Potrebe razvoja zasnovanog na znanju i uslovi pridruživanja Evropskoj Uniji omogućavaju u postojećoj ustavnoj arhitekturi dobrovoljnu i koordiniranu harmonizaciju političko-teritorijalnih i strukturalnih podsistema nauke u BiH u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu koja značajno ublažava nedostatke postojećeg partikularizma u ovoj oblasti. HIJERARHIJSKI NIŽI PROBLEMI HIJERARHIJSKI NIŽI CILJEVI HIJERARHIJSKI NIŽE HIPOTEZE 1. Nepostojanje ili neujednačenost različitih administrativnih i drugih evidencija i baza podataka o stanju nauke u BiH i različite statističke metodologije kojima se prati nauka u našoj državi. Utvrđivanje stvarnog stanja administrativnih i drugih evidencija i baza podataka o nauci u BiH, kao i načina statističkog praćenja nauke radi ispitivanja mogućnosti njihove harmonizacije. Samoinicijativno usaglašavanje načina vođenja evidencija i baza podataka o sistemu nauke te ujednačavanje statističkih metodologija osnovi su za stvaranje pouzdane činjenične osnove za harmonizaciju cijelog sistema nauke u BiH. 2. Vertikalna i horizontalna podijeljenost ustavnih nadležnosti za regulisanje sistema nauke dovodi do pravnih praznina i neujednačenih rješenja u ovoj oblasti. Utvrđivanje normativnog i faktičkog stanja sistema nauke u BiH koje će rezultirati opštom slikom sistema nauke u BiH i identifikacijom osnovnih područja sličnosti i glavnih razlika. Na objektivnoj i jedinstvenoj činjeničnoj osnovi mogu se utvrditi sličnosti i razlike pojedinih podsistema nauke u BiH koje značajno utiču na efikasnost cijelog sistema nauke u BiH. 3. Pravni partikularizam u uređivanju sistema nauke koji zamagljuje njegov normativni izraz i stvarno stanje. Utvrđivanje normativne i stvarne slike mehanizma koordinacije unutar BiH i sa međunarodnim subjektima prvenstveno na osnovu zakonskih nadležnosti MCP BiH. Najpogodniji i već postojeći mehanizam za prevazilaženje problema nastalih pravnim prazninama i partikularizmom je koordinirano djelovanje nadležnih kantonalnih i entitetskih ministarstava sa MCP BiH. 73 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 4. Realno stanje ljudskih resursa – najvažnijeg elementa sistema nauke – u BiH nije moguće precizno utvrditi ni na nivou Države niti u pojedinim segmentima (univerzitet, instituti, privreda). Konstatovati stvarni broj, strukturu, status, raspored, radni angažman, način djelovanja i naučne rezultate naučnih radnika u BiH kako bi se stekao uvid u efikasnost ne samo naučnoistraživačke djelatnosti nego i drugih dijelova sistema (univerziteta, privrede, administracije). Zbog fluktuacije naučnog kadra, institucionalne strukture sistema i radno-pravnog režima moguće je samo približno tačno utvrditi broj naučnika, njihov angažman, efikasnost i doprinos stvaranju društva i ekonomije zasnovane na znanju. 5. Nezadovoljavajući i neatraktivan društveni položaj nauke koji dovodi do “odliva mozgova”, naročito mlađih talentiranih istraživača, i otežava stvaranje našim potrebama primjerenog sistema cirkulacije naučnih kadrova. Utvrditi najvažnije direktne razloge neatraktivnosti naučnog sistema u BiH i predlaganje rješenja za veću atraktivnost BiH ne samo za domaće nego i za strane naučnike. Bitni direktni razlozi društveno nezadovoljavajućeg položaja nauke su neriješen sistemski položaj nauke, apsolutno nedovoljno finansiranje, birokratizacija upravljanja sistemom nauke i društvena klima koju je stvorio usvojeni način privatizacije. 6. Institucionalnu okosnicu sistema nauke u BiH čini šest grupa različitih subjekata čiji specifični problemi u uslovima razmrvljenog pravnog i političkog poretka dalje doprinose entropiji sistema nauke. Predložiti ujednačena institucionalna rješenja koja će omogućiti postojanje harmoniziranog, racionalnog i ekonomičnog sistema institucija koje efikasno djeluju u pravcu kreiranja društva i ekonomije znanja u BiH. Propisima ili mehanizmima koordinacije moguće je ujednačiti nomenklaturu državnih i nedržavnih institucija i minimalne uslove koje one moraju da ispunjavaju da bi bile priznate kao trajni nosioci naučne djelatnosti. 7. U postojećim uslovima nije moguće tačno utvrditi procent BDP-a koji se u BiH stvarno izdvaja za finansiranje nauke, niti udio pojedinih izvora u tome finansiranju. Izračunati stvarni dio BDP koji se u BiH izdvaja za nauku, kao i izvore tog finansiranja, sa posebnim osvrtom na dobre i loše strane administrativnog odlučivanja o trošenju javnih sredstava za nauku i o mogućnosti formiranja fondova za nauku. Povećanje apsolutno nedovoljnog procenta BDP koji se izdvaja za nauku i poboljšanje sistema finansiranja nauke može se postići povećanjem i transparentnijim utroškom budžetskih sredstava za ovu svrhu, formiranjem fondova za razvoj nauke i stimuliranjem privrede za povećano ulaganje u istraživanje i razvoj. 8. Strategije razvoja nauke, kao najvažniji instrument politike nauke, pate od istih nedostataka kao i pravna regulativa ove oblasti, što stvara problem neujednačenih ciljeva i prakse razvoja nauke na nivou države kao cjeline i između njenih dijelova. Međusobno usklađivanje opštih političko-teritorijalnih strategija i njihovih sektorskih derivata i usklađivanje ukupne strategije razvoja nauke sa strateškim dokumentima EU naročito. Strategije razvoja nauke mogu postati osnovni instrument politike nauke ukoliko sve nadležne političko-teritorijalne jedinice budu izvršavale obavezu da svoje strategije obavezno donose poštujući zahtjeve sinhronizacije, usaglašavanja metodologije i sadržaja sa krajnjim ciljevima optimalizacije sopstvenih rezultata i stvaranja društva i ekonomije znanja u BiH. 74 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 IV. PREDMET ISTRAŽIVANJA 1. Opšte određenje predmeta istraživanja 1. Postoje različita shvatanja o pojmu predmeta naučnog istraživanja.233 Predmet istraživanja tijesno je povezan sa ostalim elementima istraživačke metodologije i ima povratan uticaj na njih. Bez obzira na to, njegovo relativ- no samostalno definisanje je neophodno. U ovome projektu predmet istraživanja shvaćamo kao društvene odnose u kojima se problem pojavio i koji se ispituju radi iznalaženja rješenja u skladu s postavljenim ciljevima. Očito je da predmet istraživanja može biti određen šire i uže. 2. U širem smislu, predmet našeg istraživanja je sistem nauke u cijeloj Bosni i Hercegovini. Njegov opis dat je u “Teorijskoj osnovi”234 za ovo istra- živanje u odsjeku “V. SISTEM NAUKE”. Tu je predmet određen najprije u teorijskom smislu, a potom ukazivanjem na konkretan izgled pojedinih ele- menata i podsistema u Bosni i Hercegovini. Iako su Odgovori na Upitnik EK – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje i Odgovori na dopunska pitanja na Upitnik Evropske komisije – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje ekstenzivno korišteni u “Teorijskoj osnovi”, ipak se može reći da oni sadrže i samostalan opis predmeta ovog istraživanja. Pri tome je veoma značajno da Odgovori na upitnik… predstavljaju jedinstven, sveobuhvatan i zvaničan opis sistema nauke u BiH, koji do sada nije postojao. U užem smislu, predmet istraživanja će biti društvene pojave i odnosi unutar sistema nauke između kojih postoje razlike zbog kojih sistem nauke nije koherentan i ne može efikasno ili bar optimalno da funkcioniše. Budući da radikalna promjena sistema nauke u postojećim ustavnim uslovima nije moguća, dalje sužavanje predmeta istraživanja će se vršiti usmjeravanjem na one odnose koje je moguće urediti ili promijeniti samoinicijativom nadležnih subjekata i dobrovoljnom koordinacijom. 233 Vidjeti Kukić, ibid., str. 365-372. 234 Vidjeti str. 18-32: Teorijske osnove. 75 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Obilježja predmeta istraživanja 1. Utvrđeni problemi i postavljeni ciljevi zahtijevaju da u teritorijalnom smislu predmet istraživanja obuhvati cijelu Bosnu i Hercegovinu. Činjenica da šest kantona nema svoje poslijeratne zakone o naučnoistraživačkoj djelat- nosti i da su neki kantoni izjavili da na njihovom području ne postoje naučno- istraživačke organizacije ne isključuje ove kantone iz predmeta istraživanja. S obzirom na to da je Brčko distrikt pod direktnom nadležnošću organa Bosne i Hercegovine, i on će biti uključen u ispitivanje. 2. Usmjerenost istraživanja na harmonizaciju sistema omogućava tempo- ralno ograničavanje predmeta istraživanja. Sistem nauke u Bosni i Hercegovini ispitaće se prema stanju u kome se nalazi od 2017. godine, u kojoj su objav- ljeni odgovori na Upitnik EK, pa do planiranog kraja istraživanja, tj. do kraja 2019. godine. Ovim će istraživanje u suštini biti usmjereno na utvrđivanje aktualnog stanja. Ovakav stav ne isključuje historijski pristup kad god je to potrebno. Preporuke će važiti pro futuro. 3. Sadržinski, predmet je koncipiran tako da obuhvata sve političko-te- ritorijalne i strukturalne podsisteme sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Ovaj aspekt predmeta obuhvata i međunarodnu naučnu saradnju BiH. Pri raz- matranju ovog obilježja u fokusu će biti odnosi i pojave koji su pogodni za samoinicijativnu harmonizaciju. 4. U personalnom pogledu predmet je ograničen na naučnoistraživačke radnike i šest navedenih grupa subjekata sistema nauke. Time će se obraditi ljudski resursi i institucije kao elementi sistema nauke. 5. Predmet istraživanja je multidisciplinaran. Od pravnih regulative on obuhvata zakonodavstvo u: BiH, Brčko distriktu, entitetu RS, kantonima u entitetu FBiH, uz uvažavanje djelovanja same FBiH u sistemu nauke, te u privrednim subjektima. Stvarno stanje svakog od tri osnovna elementa siste- ma nauke i podobnost za harmonizaciju biće utvrđeni iz ugla organizacionih, statističkih, ekonomskih – posebno finansijskih i politoloških nauka. 76 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 V. POSEBNE METODE ISTRAŽIVANJA 1. Uloga metodološke osnove 1. “Teorijska osnova” je pokazala da je sistem nauke u Bosni i Hercegovini izuzetno kompleksan, nekoherentan i opterećen brojnim problemima. Zbog toga i ispitivanje mogućnosti harmonizacije njegovih podsistema u skladu sa potrebama društva i ekonomije znanja zahtijeva interdisciplinarni pristup. Da bi se na ekonomičan i efikasan način postigao cilj istraživanja, “Metodološka osnova” je utvrdila minimalnu zajedničku osnovu postupaka koje treba da slijedi svako parcijalno ispitivanje pojedinih aspekata sistema nauke iz ugla potencijala za njihovu harmonizaciju. Na ovaj način će biti olakšano sinteti- zirano prikazivanje ukupnih rezultata istraživanja. 2. U “Teorijskoj osnovi” i “Metodološkoj osnovi” korištene su opšte na- učne metode.235 Njihova primjena se podrazumijeva i pri ispitivanju pojedinih podsistema i posebnih pojava u sistemu nauke. Specifičnosti pojedinih dijelo- va predmeta istraživanja zahtijevaće primjenu posebnih metodoloških postu- paka. Ukoliko bude potrebno za vjerodostojnost nalaza, stavova i preporuka, autori pojedinih dijelova istraživanja mogu specifične istraživačke metode da izlože u sklopu svojih dijelova izvještaja. 2. Pregled posebnih metodoloških postupaka 1. Prvu grupu metoda čine dogmatično-pravne metode. One će biti upo- trijebljene počevši od Ustava BiH pa do pravilnika o pojedinim elementima predmeta istraživanja. Na rezultate dobijene ispitivanjem pozitivnog prava primijeniće se i metode koje su karakteristične za de lege ferenda pristup. Ovakav prosede nužno uključuje korištenje ciljnog tumačenja postojećeg pra- va i primjenu pravno-političkog pristupa materiji. Od metoda pojedinih grana koristiće se posebno one koje su tipične za: ustavno pravo, finansijsko pravo, statusno pravo, upravno i radno pravo. 235 Vidjeti Kukić, ibid., str. 136-172. 77 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Rezultati dobijeni pravnom analizom biće podvrgnuti ispitivanju meto- dama organizacijskih nauka. 3. Sadašnje stanje obilježava relativna nedostupnost i neujednačenost sta- tističkih podataka o sistemu nauke u BiH. Zbog toga će paralelno sa utvrđi- vanjem postojećeg stanja pravnim i organizacionim metodama biti potrebno cijelu oblast ispitati sa stanovišta statističkih metodologija i valjanosti stati- stičkih podataka. Jednom dobijeni pouzdani podaci moraju biti osnova i za procjenu ekonomskog položaja i efekata sistema nauke u BiH. 4. Metode ekonomskih nauka primijeniće se na relativno samostalne obla- sti budžetskog finansiranja naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada, izdvajanja za nauku u završnim računima privrednih subjekata i u izračunu efekata ulaganja u nauku, barem na nivou studija slučaja. Ukoliko rezultati istraživanja budu dozvoljavali dalja uopštavanja, potrebne računice će biti izvedene. 5. Na koncu, svi dobijeni rezultati moraju biti procijenjeni politološkim metodama. U ovom slučaju oni treba da imaju objedinjavajuću funkciju. Rezultati primjene politoloških metoda trebalo bi da budu sljedeći: lista krat- koročnih intervencija u postojeći sistem nauke, koncipiranje smjernica dugo- ročne i sveobuhvatne koncepcije razvoja sistema nauke u BiH i utvrđivanje bitnih parametara za praćenje mjera ostvarivanja te koncepcije. 3. Prikupljanje empirijskih podataka 1. U obzir dolaze svi načini prikupljanja empirijskih podataka. Odluku o tome će donijeti autori pojedinih dijelova istraživanja. Za sada izgleda da će zajednički istraživački instrument biti upitnici.236 2. “Teorijska osnova” pokazala je da će biti potrebno sačiniti upitnike koji će odgovarati specifičnim vrstama institucija sistema nauke, tj. upitnike za: a) državne organe nadležne za nauku, posebno ministarstva za nauku; b) javne univerzitete, uključujući i univerzitetske institute; c) samostalne institute; d) srednja i velika privredna društva; e) nevladine organizacije; 236 Vidjeti Ibid., str. 172-200. 78 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 f) međunarodne organizacije. Mogućnost dobijanja podataka putem upitnika naslovljenog na državne organe tek treba ispitati. Za javne univerzitete i njihove institute podaci će se pokušati dobiti preko UNSA i Rektorske konferencije BiH / Rektorskog zbora BiH. Udruženje poslodavaca FBiH ponudilo je da distribuira i vrati sa odgovorima upitnike za preduzeća. Biće potrebno ispitati da li se ovaj kanal može iskoristiti i za institute. Radi lakšeg dobijanja odgovora bilo bi poželjno da jedan upitnik sadrži pitanja svih autora i rukovodilaca pojedinih oblasti. Broj pitanja treba uskla- diti s mogućnošću relativno brzog davanja odgovora. Iz istog razloga zatvo- rena pitanja izgledaju prihvatljivija od otvorenih. Iako će ovi problemi biti razmatrani na sastancima istraživačkog tima, poželjno je da se već prilikom analize materije definiše lista potencijalnih pitanja za svaku oblast. 4. Organizacija istraživanja 1. Nosilac projekta je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u okviru Centra za sistemska istraživanja. 2. Rukovodilac projekta je akademik Miloš Trifković. 3. Organizacija istraživačkog tima a) Rukovodilac: akademik Miloš Trifković b) Opšti savjet projekta: Savjet CSI c) Redakcija projekta: glavni istraživači d) Istraživači saradnici Sekretarijata ANUBiH: Naida Nišić, dipl. iur., i drugi saradnici ukoliko se ukaže potreba za njihovim angažmanom e) Tehnička podrška i sekretar projekta: Tanja Bašagić f) Posebno angažirana lica 4. Rezultati projekta će biti objavljeni u skladu s Pravilnikom o izdavač- koj djelatnosti ANUBiH. 5. Trajanje projekta je 3 godine od obezbjeđenja inicijalnih sredstava. 6. Diseminacija rezultata projekta: studija, savjetovanje, štampanje pu- blikacije ANUBiH, diseminacija rezultata subjektima sistema nauke u BiH. 79 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini VI. FINANSIRANJE PROJEKTA 1. FMON: 20.000 KM za prvu godinu, 2. Prijava na konkurse FMON 2017, 2018. i 2019. godine DIO DRUGI: PRAVNI IZGLED SISTEMA NAUKE U BOSNI I HERCEGOVINI I PREPORUKE ZA NJEGOVU HARMONIZACIJU 83 GLAVA PRVA: NAUKA I SISTEM NAUKE U USTAVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. USTAVNA NADLEŽNOST ZA NAUKU U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Uvodne napomene 1. Među regulatornim sistemima nauke najvidljiviji je pravni. Ustavna arhitektura države, njeno sporo uključivanje u evropske i globalne ekonom- ske i socijalne tokove i tranzicijski karakter društva čini ovaj postulat poseb- no tačnim u Bosni i Hercegovini. Pored toga, pravni sistem daje obavezno i minimalno određenje sistema nauke. Uloga prava u određivanju sistema nauke je dvostruka. S jedne strane, pravo je najsigurniji instrument za počet- no određivanje sistema nauke, a time i početno utvrđivanje predmeta našeg istraživanja. S druge strane, normativno-pravni okvir daje smjernice koje mo- raju poštovati ostali regulatorni sistemi i druga dva elementa sistema nauke: ljudski i institucionalni. 2. Naš normativno-pravni opis sistema nauke podliježe principima i me- todologiji prava, onako kako su oni konkretizirani u Bosni i Hercegovini. Ova zakonitost zahtijeva da se elementi sistema nauke u BiH ne izlažu prema njihovom teorijskom konceptu, nego po mjestu u našem pravnom sistemu. Isti pristup je primijenjen i kada je Bosna i Hercegovina davala odgovore na Upitnik Evropske komisije, Poglavlje 25: “Nauka i istraživanje”.237 2. Ustavna distribucija nadležnosti za nauku u Bosni i Hercegovini 1. Ustavni sistem Bosne i Hercegovine se sastoji od ukupno 13 ustav- nih akata.238 U njegovoj osnovi leži Ustav Bosne i Hercegovine, sadržan u 237 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje. 238 U ovaj broj nije uračunat Statut Brčko distrikta. 84 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Aneksu IV Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. U sastav Ustava BiH ulaze Aneks I (“Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u BiH”) i Aneks II (“Prelazne odredbe”). Preambula Ustava kao jedan od njegovih ciljeva postavlja želju da se “promovišu opšta dobrobit i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i promociju tr- žišne ekonomije”. Iako se, vidjeli smo, u modernom i globalizovanom svijetu ti ciljevi mogu ostvariti samo uz dominantno učešće nauke, nauka nije spo- menuta kao instrument ostvarivanja ustavnih ciljeva. Zbog toga tekst Ustava BiH u katalogu ljudskih prava sadrži pravo na obrazovanje bez specificiranja njegovih osnova, nivoa i obima. Dakle, pravo na obrazovanje ne mora biti zasnovano na nauci, niti je država dužna osigurati obrazovanje koje u sebi inherentno sadrži naučno znanje. Ostale materijalno-pravne odredbe Ustava također ne spominju nauku. Institucionalna rješenja Ustava počivaju na pretpostavci nadležnosti nižih nivoa državne organizacije: “Sve Vladine funkcije i moći koje nisu izričito date u ovom Ustavu institucijama Bosne i Hercegovine će biti funkcije i moći entiteta.”239 Budući da taksativno nabrajanje “nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine” u čl. III, stav 1 i čl. III, stav 5 Ustava: “Dodatne nadležnosti” ne spominje nauku, jasno je da je regulisanje sistema nauke prepušteno enti- tetima. Asimetrična političko-teritorijalna organizacija entiteta, zasnovana na njihovim ustavima, u praksi značajno otežava harmonizaciju sistema nauke na području cijele države. 2. Postoje dva izuzetka od opšteg pravila o spuštanju nadležnosti za ure- đivanje pitanja nauke na niže nivoe državne strukture. Prvi je zasnovan na čl. III, 1, a) Ustava koji predviđa da je u nadležnosti institucija BiH “vanjska politika”. Drugi je sadržan u formulaciji tačke “h)” istog člana prema kome su institucije Države nadležne za “uspostavljanje i funkcioniranje zajednič- kih i međunarodnih komunikacija” uključujući i one u domenu međunarodne naučne saradnje. Na toj osnovi su oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2007. godine usvojila Okvirni zakon o osnovama naučnoistraži- vačke djelatnosti i koordinaciji unutarnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje Bosne i Hercegovine.240 Tumačenje Ustava koje ne bi bilo isključivo dogmatskog karaktera pruža i dodatne mogućnosti za jači angažman države BiH u međunarodnoj i unutraš- 239 Čl. III, 3, a) Ustava BiH. 240 Sl. gl. BiH 59/07 i 59/09. Interesantno je da je u preambuli Zakona naveden samo čl. IV, 4.a) Ustava kao proceduralni osnov za njegovo donošenje. 85 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini njoj harmonizaciji našeg sistema nauke.241 Prva je ciljna interpretacija formu- lacija stava 1 člana III Ustava BiH u kojima se prepliću funkcije regulative i implementacije. Drugu priliku daje Sporazum o ljudskim pravima iz Aneksa 6 Ustava BiH. Na listi osnovnih prava i sloboda nalaze se slobode misli, sa- vjesti, izražavanja i obrazovanja.242 U modernom svijetu njihovo ostvarivanje nije moguće bez pristupa nauci koji je, između ostalih “strana”, tj. entiteta, dužna sistemski obezbijediti i država BiH. 3. Ustavne nadležnosti za regulisanje nauke odrazile su se i na stanje zako nodavstva o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Pregled dajemo u grafičkoj obradi. Slika 1: Pokrivenost teritorije BiH zakonskom regulativom o naučnoistraživačkoj djelatnosti 241 Vidjeti Miloš Trifković: Pravni okvir za provođenje strategije razvoja nauke Federacije Bosne i Her- cegovine, u Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. godina (nacrt), Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke 2010, str. 211. 242 Čl. 1 Aneksa 6 Ustava BiH: Osnovna prava i slobode. 86 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 II. USTAV ENTITETA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, USTAVI KANTONA I USTAV ENTITETA REPUBLIKA SRPSKA 1. Ustav entiteta Federacija Bosne i Hercegovine 1. Ustav entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (dalje FBiH) objavljen je 1994. godine243 i od tada je mijenjan sa 109 (CIX) amandmana.244 “Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona).”245 Podjela nadležnosti u ovoj složenoj teritorijalno-političkoj zajednici je izvršena čla- novima III, stav 1 do III, stav 4. Sedam isključivih nadležnosti Federacije taksativno je nabrojano u članu III, stav 1. One između ostalog obuhvataju utvrđivanje ekonomske i energetske politike, planiranje, finansije, elektron- ske frekvencije i borbu protiv najtežih oblika kriminala. Zajednička nadlež- nost sa kantonima je određena u članu III, stav 2: ljudska prava, zdravstvo i još šest drugih oblasti, uključujući i korištenje prirodnih bogatstava. Ovu grupu nadležnosti Federacija i kantoni mogu vršiti na tri načina: zajednič- ki, odvojeno ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. Način i okviri te koordinacije su relativno precizno određeni.246 Nauka se ne nalazi ni među isključivim ni među djelatnostima koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona. Za ispitivanje sistema nauke značajno je da nijedna od navedenih nad- ležnosti FBiH ni izričito, niti implicitno, na osnovu tumačenja, ne spominje politiku, uređivanje, organizaciju, finansiranje i kontrolu naučnoistraživač- ke djelatnosti. Međutim, predmetno i funkcionalno posmatrano, jasno je da Federacija ne može ostvariti nijedan od zadataka koji su joj eksplicitno dati kao pravo i dužnost ako ne uspostavi odgovarajući sistem nauke na svome području. Zbog toga je logična odredba čl. 21 Okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti BiH247 po kojoj će “Entiteti ... svojim zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti regulirati pitanja koja nisu regulirana ovim 243 Sl. n. FBiH 1/94. 244 Posljednji je objavljen u Sl. n. FBiH 88/08. 245 Čl. I. 2 Ustava FBiH. 246 Čl. III.3(3) 247 Sl. gl. BiH 59/07 i 59/09. 87 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini zakonom”. Konačan odgovor o ovlaštenju FBiH da uređuje oblast nauke ipak se može dati tek nakon ispitivanja nadležnosti kantona u ovoj oblasti. 2. Član III, stav 4 Ustava FBiH je kategoričan: “Kantoni imaju sve nadlež- nosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti”. Generalna pretpostavka ovlaštenja u korist nižih nivoa teritorijalno-političke organizacije važi i ovdje. Utoliko je interesantnije analizirati 12 grupa poslova koji se izričito navode kao posebne isključive nadležnosti kantona. U njih, između ostalog, spadaju “utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazova- nju i osiguranje obrazovanja” te “utvrđivanje i provođenje kulturne politike”. Naučnoistraživačka djelatnost, međutim, nije uopšte spomenuta. Na nju se ne odnosi ni presuda Ustavnog suda FBiH broj U-29/09 koja se tiče Federalnih ministarstava obrazovanja i kulture.248 3. Iz ukupne ustavne regulative može se izvući nekoliko juridičkih za- ključaka. Najprije, kantoni su isključivo ovlašteni za pitanja nauke kao izvora znanja u mjeri u kojoj je ona uključena u obrazovanje, visoko obrazovanje pogotovo. Drugo, uređenje i funkcionisanje sistema nauke se ne smatra “po- sebnom” nadležnosti kantona u smislu čl. III, stav 4 Ustava FBiH.249 Treće, nadležnost kantona za pitanje nauke se zasniva isključivo na opštoj ustavnoj pretpostavci nadležnosti nižih nivoa državne organizacije. Četvrto, uzimajući u obzir ovlaštenja kantona, u vršenju zajedničkih nadležnosti iz čl. III, stav 2 Ustava FBiH, koje zahtijevaju i uređenje sistema nauke, “Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti”. Stvarno stanje zavisi od interpretacije Ustava FBiH u propisima Federacije, shvatanja FBiH o obaveznosti člana 21. Okvirnog zakona o osno- vama naučnoistraživačke djelatnosti BiH te od ustavne i zakonodavne prakse kantona. Zbog toga je nužno ispitati i stavove kantonalnih ustava. 2. Ustavi kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine 1. Za potrebe ovog istraživanja ispitane su odredbe od neposrednog znača- ja za uređivanje sistema nauke u ustavima svih deset kantona.250 Sadržaj usta- 248 Presuda je objavljena u Sl. n. FBiH 48/11. 249 Suprotno: Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 2. 250 Podaci o objavljivanju ustava kantona daju se prema redoslijedu koji je usvojen u Tabeli 1. ovog teksta. Ustav Kantona Sarajevo (KS) objavljen je u Sl. n. KS 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04; Ustav Srednjobosanskog kantona (SBK) – Sl. n. SBK 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/00, 8/03 i 2/04. 88 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 va kantona određuju Član III Ustava FBiH i autonomija kantona u uređivanju materije za koju nije izričito nadležna Federacija. Uporedni pregled pokazuje da postoje četiri instituta koja su relevantna za pozicioniranje sistema nauke u ustavnom uređenju na nivou kantona: način određivanja nadležnosti kantona, izričito navođenje isključivih nadležnosti, prenos nadležnosti kantona iz čl. III, stav 2 Ustava FBiH na druge nivoe vlasti i određivanje opšte nadležnosti skupština kantona. Konkretan izgled svakog od navedenih instituta dat je u Tabeli 1. Zbog toga se ovdje možemo zadržati samo na zaključcima. 2. Svi kantonalni ustavi se gotovo identičnim formulacijama pridržavaju klauzule o pretpostavci nadležnosti kantona u svim slučajevima za koje Ustav FBiH ne predviđa isključivu nadležnost Federacije ili njeno zajedničko vr- šenje pojedinih vrsta poslova sa kantonima. Ustavi Kantona Sarajevo (dalje: KS) i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK)251 pojačavaju ovu pretpostavku na dva načina. U spornim slučajevima će odredbe kantonalnih ustava biti tumačene u korist kantona, tj. u pravcu očuvanja njihovih prava i obaveza pozivom na princip pretpostavljene nadležnosti. Pojedinačno spomenuta ustavna ovlaštenja kantona neće se tumačiti kao ograničenja njihovih opštih nadležnosti deriviranih iz čl. III, stav 4 Ustava FBiH. 3. Ako se zanemare manje pravno-tehničke i stilističke razlike, može se smatrati da su isključive nadležnosti kantona u njihovim ustavima određene na isti način. Za izgled sistema nauke je najprije važno da su utvrđivanje i provođenje politike obrazovanja donošenjem propisa i mjera osiguranja obrazovanja bez izuzetka prisutne u kantonalnim ustavima. Interesantno je da jedino Ustav Tuzlanskog kantona (TK) obrazovanju pridodaje i vaspita- nje.252 Nesumnjivo je da kategorija obrazovanja obuhvata sve nivoe školo- vanja, uključujući i univerzitetsko. Time je nauka, kao sastavni dio visokog obrazovanja, barem jednim svojim dijelom implicitno uključena u isključive nadležnosti kantona. Eksplicitno proglašavanje politike nauke, uz kulturu i sport, kao svoje isključive nadležnosti, izvršio je jedino Tuzlanski kanton.253 Donošenje i provođenje propisa u okviru ekonomske politike za poticanje privrednog i društvenog razvoja se izričito navodi u ustavima šest kantona.254 U ostala četiri kantona isti zaključak se može donijeti tumačenjem odredbi o 251 Vidjeti čl. 11 Ustava KS i čl. 15 Ustava BPK. 252 Čl. 11, c Ustava TK. 253 Čl. 11, d Ustava TK. 254 To su sljedeći: TK, ZDK, HBŽ, PŽ, ZHŽ i BPK. 89 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini utvrđivanju opštih nadležnosti kantona, ili na osnovu ovlaštenja koja ustavi daju skupštinama kantona. S obzirom na to da je u sadašnje vrijeme poticanje društvenog i privrednog razvoja nemoguće bez učešća naučnog znanja, jasno je da su kantoni i po ovom osnovu nadležni za pitanja nauke. Samo korište- njem ovih ovlaštenja kantoni mogu doprinijeti izgradnji društva i ekonomije znanja na svome području, Federaciji i Bosni Hercegovini. 4. Treći institut tiče se prenosa nadležnosti za uređivanje i ostvarivanje zadataka u pojedinim oblastima društva. Na nivou FBiH ovo pitanje je riješe- no čl. III, stav 2 njenog Ustava. On omogućava zajedničko vršenje pojedinih poslova od strane dva ili više kantona na osnovu odluka njihovih skupština ili zajedničko obavljanje nekih poslova sa FBiH na bazi usaglašenih trajnih od- luka skupština kantona i Federacije. Od deset ispitivanih ustava, jedino Ustav Kantona Sarajevo izričito ističe da “Kanton može neke od svojih nadležnosti prenijeti i na federalne vlasti, ukoliko bi se na taj način obezbijedilo njihovo efikasnije i racionalnije vršenje”.255 Postoji i mogućnost prenosa nadležnosti u oblasti obrazovanja na općine u sastavu kantona, ali je iz stilizacije čl. 15, st. 1 Ustava KS jasno da se ona ne odnosi na visoko obrazovanje i da stoga nije relevantna za sistem nauke. Ustavi ostalih kantona nemaju sličnih odredbi. 5. Zaključci koji se mogu izvući iz ustavnih rješenja o osnovama uspo- stavljanja sistema nauke u ustavima kantona se dijelom prepliću sa nalazima analize Ustava FBiH. Ipak, posebno navodimo najvažnije. Ustavi kantona imaju parcijalni pristup sistemu nauke na svome području. Preko odredbi o isključivoj nadležnosti kantona za obrazovanje, dio sistema nauke koji postoji na univerzitetima je u isključivoj nadležnosti kantona. Dio sistema nauke koji se odvija na ustanovama van univerziteta i privrednim su- bjektima spada u nadležnost kantona na osnovu odredbi Ustava FBiH o spu- štanju nadležnosti koje Federacija nije izričito zadržala na niže nivoe državne organizacije. Osim u Tuzlanskom kantonu, koji govori o nauci kao cjelini, taj segment je ostao potpuno van vidokruga ustavotvoraca. Jedino Ustav Kantona Sarajevo predviđa mogućnost zajedničkog vršenja poslova iz oblasti sistema nauke sa FBiH. Ustavi ostalih kantona ovu mo- gućnost izričito ne koriste. Putevi saradnje u kreiranju i oživotvorenju siste- ma nauke radi poticanja društva i ekonomije znanja su otvoreni na osnovu pretpostavke ustava u BiH i FBiH o nadležnosti nižih nivoa vlasti za sva 255 Čl. 15, 2 Ustava KS. 90 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 pitanja koja nisu izričito dana višim razinama državne organizacije. Nema konkretnih podataka o tome koliko se zajedničko djelovanje kantona u kreira- nju i funkcionisanju sistema nauke zaista ostvaruje. Zbog toga će istraživanje morati da se bavi ovim pitanjem. 3. Ustav entiteta Republika Srpska 1. Ustav entiteta Republika Srpska prvi put je objavljen u Službenom gla- sniku RS 91/92. Njegov sadašnji sadržaj rezultat je 114 amandmana.256 Pristup ovoga Ustava nauci determiniran je postojanjem jedino entiteta Republika Srpska kao elementa državne strukture i nemogućnošću da se pitanja nau- ke prepuste isključivo jedinicama lokalne samouprave. Uređivanje položa- ja nauke u Ustavu RS posredno se vrši kroz odredbe o ljudskim pravima i osnovama ekonomskog i društvenog uređenja. Pored toga, Ustav RS sadrži i izričito formulisane najvažnije principe na kojima počiva sistem nauke u ovom entitetu. 2. Tri principa o ljudskim pravima su ključna za sistem nauke u entite- tu Republika Srpska. Osnovni je sadržan u članu 25 Ustava: “zajamčena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja kao i javnog izražavanja mišljenja”. Na osnovu toga je proglašena sloboda naučnog, kulturnog i um- jetničkog stvaranja.257 Kao ni druga prava zajamčena Ustavom, ni sloboda naučnog stvaranja ne može se oduzeti ni ograničiti.258 Drugi vid posrednog uređivanja osnova sistema nauke sadržan je u Ustavnim odredbama o ekonomskom i socijalnom sistemu.259 Posredno situ- iranje nauke izvršeno je najprije proklamovanjem slobode privređivanja, sa- mostalnosti preduzeća i slobode kretanja robe rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru.260 Preko odredbe čl. I, stav 4 Ustava BiH ova sloboda se proteže na cijelu teritoriju Države. Entitet Republika Srpska se dalje obavezao da će mjerama ekonomske i socijalne politike podsticati “ekonomski razvoj i socijalno blagostanje građana”.261 Ostvarivanje navede- nih sloboda i ispunjenje obaveze pomaganja opšteg napretka u savremenim 256 http://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_ srpske.pdf. (posljednji pristup 31. 3. 2018). 257 Čl. 27 Ustava RS. 258 Čl. 48 Ustava RS koji je usklađen s Amandmanom LVII. 259 Glava III Ustava RS. 260 Čl. 50, st. 1 Ustava RS. 261 Čl. 51 Ustava RS. 91 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini uslovima nije moguće ukoliko se direktno ne odnose i na nauku kao suštinsku komponentu ekonomije i društva zasnovanih na znanju. Ovakvo tumačenje potvrđuje i izričita proklamacija Ustava RS da “Republika štiti i podstiče … naučnoistraživački rad”.262 3. U skladu s prethodno navedenim rješenjima entitet Republika Srpska je Ustavom izričito obavezan da uređuje i obezbjeđuje “osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja…”263 Ista dužnost postoji i u pogledu obrazovanja.264 Za ostvarivanje ovih obaveza entitet Republika Srpska mora osigurati potrebna finansijska sredstva.265 Sve navedene obaveze realizuje Narodna skupština donoseći zakone, druge opšte pravne akte, plan razvoja, budžet i završni račun.266 262 Čl. 64, alineja 3 Ustava RS. 263 Čl. 68 Ustava RS, koji je zamijenjen Amandmanom XXXIII, tačka 8). 264 Čl. 68 Ustava RS, koji je zamijenjen Amandmanom XXXIII, tačka 12). 265 Čl. 68 Ustava RS, koji je zamijenjen Amandmanom XXXIII, tačka 17). 266 Čl. 70 Ustava RS. 92 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 III. OCJENA USTAVNIH RJEŠENJA U BOSNI I HERCEGOVINI SA STANOVIŠTA HARMONIZACIJE SISTEMA NAUKE U DRŽAVI 1. Nepovoljna rješenja 1. Ocjena ustavnih rješenja daje se na osnovu upoređivanja ustavne re- gulative pitanja relevantnih za položaj i sistem nauke u Bosni i Hercegovini s nalazima teorijske i metodološke analize ove materije. Glavni vrijednosni kriterij procjenjivanja je mogućnost pojedinih ustavnih principa i normi da posluže harmonizaciji relativno samostalnih podsistema nauke u BiH i da time doprinesu bržem prelazu bosanskohercegovačke privrede zasnovane na efikasnosti u grupu zemalja koje streme ekonomiji znanja, a time i unapređe- nju društva znanja. Rezultati njegove primjene se mogu podijeliti na one koji nisu povoljni za razvoj harmoniziranog sistema nauke u Bosni i Hercegovini i one koji ga potiču. 2. Osnovno nepovoljno rješenje ustavnog poretka za sistem nauke je gene- ralna pretpostavka nadležnosti nižih nivoa državne organizacije za sva pitanja koja nisu izričito navedena kao pravo i dužnost viših instanci državne struk- ture. Na osnovu ovoga principa je nadležnost za juridičko uređenje sistema podijeljena najprije vertikalno: Država BiH – entiteti i entitet FBiH – kantoni. Razlika u poziciji Države BiH i entiteta FBiH je u tome što Država ima, a Federacija nema ni posredno uspostavljenu koordinativnu ulogu u kreiranju podsistema nauke na “svojoj” teritoriji. Horizontalna podjela postoji na liniji: entitet – entitet i kanton – kanton. Usitnjenost odgovornosti za uređivanje naučne djelatnosti značajno ograničava mogućnost dugoročnog strateškog planiranja izgradnje i funkcionisanja sistema nauke. U izloženim uslovima, ograničenje nadležnosti Države BiH na “uspostav- ljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija” i “vanjsku politiku” otežalo je rad najvišeg nivoa državne organizacije na uspostavlja- nju, ako ne jedinstvenog, ono barem harmoniziranog sistema nauke na cijeloj teritoriji države.267 Time je bitno ograničena i mogućnost Države da u među- 267 Vidjeti Metodološku osnovu za harmonizaciju sistema nauke u Bosni i Hercegovini, odsjek I, tačka 1 (dalje: “Metodološka osnova”). 93 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini narodnim odnosima, posebno sa Evropskom unijom, vodi koherentnu politi- ku nauke i u skladu s njom prilagođava sistem nauke u zemlji.268 Situacija je slična i u entitetu FBiH. Čak i u materiji zajedničkih nadležnosti Federacije i kantona, koordinacija s višeg nivoa nije obavezna, nego se mora posebno dogovoriti na trajnoj osnovi. Zbog toga ne začuđuje da mogućnost vertikalne saradnje spominje samo Ustav Kantona Sarajevo. Horizontalna koordinacija kanton – kanton nije regulisana u Ustavu entiteta FBiH ni u ustavima kanto- na, pa se stoga može pojaviti samo na zakonskoj bazi ili na osnovu ustavno dopuštene ad hoc političke odluke. Nijedan od 14 ustava u BiH ne sadrži odredbu po kojoj je nauka djelatnost od posebnog društvenog interesa.269 Odredbe o ustavnoj nadležnosti za obrazovanje, uključujući i univerzi- tetsko, u ustavnom sistemu BiH paralelne su odredbama o nauci. Država je odgovorna za međunarodnu politiku, uspostavljanje i funkcioniranje zajed- ničkih i međunarodnih komunikacija. Entitet Republika Srpska i svi kanto- ni su isključivo nadležni za pitanja obrazovanja unutar zemlje. Na taj način su Država BiH i entitet FBiH ostali bez prava i obaveza u ovome domenu. Budući da je nauka de facto i de iure bitan element visokog obrazovanja, onih devet kantona čiji ustavi izričito ne spominju nauku270 preuzelo je odgovor- nost za onaj njen dio koji se odvija na visokoškolskim institucijama. Time su nauka i sistem nauke prešutno podijeljeni na dva dijela: univerzitetsku i ostalu. U drugu grupu spadaju institucije čija je isključiva djelatnost nauka i privredni subjekti koji, u skladu sa usvojenim konceptom sistema nauke, imaju posebne organizacione jedinice koje se bave isključivo istraživanjem i razvojem. Ustavno uređenje sistema nauke u BiH se može kritikovati i sa nomo- tehničkog stanovišta. Ako se izuzmu ustavi Tuzlanskog kantona i entiteta Republika Srpska, generalno se može reći da je regulativa nedovoljna i uop- štena. Zbog toga se ustavna pozicija sistema nauke mora utvrđivati ciljnim 268 Čl. 6 Okvirnog zakona o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i me- đunarodne naučnoistraživačke saradnje Bosne i Hercegovine (Sl. gl. BiH 59/07 i 59/03) ističe da su nauka i tehnološki razvoj u BiH sastavni dio “međunarodnog, posebno evropskog naučnoistraživačkog prostora”. 269 Ovakvom shvaćanju važnosti nauke suštinski se najviše približio čl. 64 Ustava RS formulacijom da “Republika štiti i podstiče … naučnoistraživački rad”. Zbog nedostatka jasnog ustavnog kvalifikova- nja nauke kao djelatnosti od opšteg i javnog interesa i Okvirni zakon o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje Bosne i Hercegovine morao je da izbjegne ovu formulaciju. Čl. 1 ovog Zakona sadrži frazu: “posebni interes u oblasti nauke i tehnologije”, dok čl. 6 navodi njihov “prioritetan značaj”. U obje formulacije nedostaje atribut “druš- tveni”, čime se posredno dovodi u pitanje važnost nauke za jedinstvenost društva u Bosni i Hercegovini. 270 Jedino je Ustav Tuzlanskog kantona u svoje isključive nadležnosti izričito uključio i brigu o nauci. 94 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 tumačenjem principa i normi koje se samo indirektno odnose na nauku i si- stem nauke. U tu svrhu su korisne prvenstveno odredbe o ljudskim pravima, tri velike slobode kretanja u tržišnoj ekonomiji i o socijalnom blagostanju građana. 2. Povoljna rješenja 1. Najveća vrijednost pojedinih ustava i ustavnog sistema BiH leži u tome da oni ni direktno ni posredno ne zabranjuju preduzimanje mjera harmoniza- cije pojedinih elemenata ili cijelog sistema nauke u zemlji niti njegovo pri- bližavanje svjetskim standardima, uključujući i Evropski istraživački prostor. Prepreke za stvaranje funkcionalnijeg sistema nauke koji bi ubrzao put ka ekonomiji i društvu znanja se očito ne nalaze u ustavnom i pravnom, nego u političkom sistemu. Time je potvrđena prva hipoteza opšteg metodološkog okvira.271 2. Druga grupa rješenja ustava u Bosni i Hercegovini odnosi se na si- stemsko povezivanje nauke i obrazovanja. Ova veza je uspostavljena izriči- tim ustavnim odredbama o nadležnosti pojedinih nivoa vlasti. Suptilniju, ali podjednako važnu vezu čini utvrđivanje zajedničkih principa koji se odnose i na naučnoistraživačku i na djelatnost visokoškolskog obrazovanja. 271 Vidjeti “Metodološku osnovu”, str. 9 i 11. 95 GLAVA DRUGA: ZAKONSKA REGULATIVA NAUKE NA NIVOU DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE I. OKVIRNI ZAKON O OSNOVAMA NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI I KOORDINACIJI UNUTRAŠNJE I MEĐUNARODNE NAUČNOISTRAŽIVAČKE SARADNJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. Definicija naučnoistraživačke djelatnosti i njeni principi 1. Okvirni zakon o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje Bosne i Hercegovine272 (u daljem tekstu: Okvirni zakon, Zakon ili OZNID) je najvažniji opšti akt kojim se uređuje sistem nauke u cijeloj BiH. Zbog toga su njegov ustavni osnov, sadržaj, bitna rješenja i kategorijalni aparat velikim dijelom već kritič- ki izloženi u Teorijskoj osnovi ovog istraživanja. Ta činjenica dozvoljava da se ovdje osvrnemo isključivo na solucije Zakona koje uspostavljaju elemente i okvir sistema nauke u našoj zemlji. 2. Definicija naučnoistraživačke djelatnosti koju sadrži čl. 2 ovoga za- kona je veoma široka. Ona uključuje ne samo stvaranje novih znanja nego i sve vidove njegove primjene, uključujući i razvoj tehnologije.273 Predmetno određivanje nauke je izvršeno posredno, davanjem ovlaštenja MCP BiH da donosi “uputstva o metodološkim okvirima i principima za izradu Pravilnika o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana”.274 Rezultati “naučnoistraživač- kog rada” su nabrojani taksativno. Originalnost i novina su izričito zadržane 272 Sl. gl. BiH 59/03. 273 Vidjeti i čl. 7 OZNID. 274 Čl. 12, st. 1 OZNID. Pravilnike su u roku od tri mjeseca od donošenja uputstva dužni donijeti nad- ležni organi nižih političko-teritorijalnih jedinica. 96 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 kao bitni elementi pojma nauke.275 OZNID zahtijeva da osnovna, primijenje- na i razvojna istraživanja budu povezana.276 Na osnovu svih izloženih rješe- nja opravdano je tvrditi da je koncept “nauke” u ovom pravnom aktu veoma sličan ekstenzivno interpretiranoj kategoriji “inovacioni sistem”, koju koriste najnovija literatura u ovoj oblasti i “Teorijska osnova”. Ipak, ustavni razlozi spriječili su unošenje u Okvirni zakon posebnih rješenja i sankcija277 kojim bi se ostvarivala efektivnost i efikasnost inovacionog sistema na nivou cijele Bosne i Hercegovine i nižih političko-teritorijalnih jedinica. Sistem nauke i tehnologije, tj. inovacioni sistem, predstavlja “posebni in- teres … u Bosni Hercegovini”.278 Citiranoj sintagmi nedostaje atribut “druš- tveni”, odnosno “javni”, da bi se ovaj interes mogao odmah uvrstiti u teorijski jasan koncept “opšteg društvenog interesa” ili “javnog interesa”. Nedostatak je korigiran u čl. 6 iz kojeg je vidljivo da “poseban interes” ima prioritetan značaj za sve nivoe društveno-političke organizacije i da je stoga i opšti i jav- ni. Na isti zaključak upućuju i mehanizmi ostvarivanja “posebnog interesa” u čl. 7 Zakona. 3. Osnovni principi na kojima počivaju sistem nauke i ukupna naučnoi- straživačka djelatnost su navedeni u nekoliko članova OZNID. Sedes mate- riae se nalazi u čl. 3 ovog akta. U njemu je taksativno navedeno 12 načela naučnoistraživačke djelatnosti. Sistemsko i ciljno tumačenje pokazuju da je moguće utvrditi i druge principe, na primjer saradnju sa domaćim i međuna- rodnim subjektima, planiranje i dominaciju budžetskog finansiranja. Stilizacija teksta čl. 3 OZNID pokazuje da su svi u njemu navedeni prin- cipi obavezni, da moraju biti primijenjeni istovremeno i da su ravnopravni. Ipak, iz čl. 4 je vidljivo da je načelo slobode i autonomije stvaralaštva i su- štinski i hijerarhijski najvažnije. Samo je za ovaj princip propisano da on ne podliježe nikakvim ograničenjima osim onih koji potiču iz usko shvaćenog društvenog javnog poretka i naučne etike. Uz uvažavanje slobode naučnog rada i djelovanja, dalje ćemo se zadržati na onim načelima koja su ključna za određivanje zakonske strukture sistema nauke u BiH. Na prvom mjestu se nalazi princip decentralizovanog uređenja i policen- tričnog organiziranja naučnoistraživačke djelatnosti. On direktno odražava ustavnu strukturu cijele Države. Obim decentralizacije je preciziran u članu 275 Vidjeti čl. 5 OZNID. 276 Čl. 3, st. 1 OZNID. 277 OZNID je lex imperfecta. 278 Čl. 1 OZNID. 97 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 21. OZNID koji nalaže entitetima, kantonima i Brčko distriktu da svojim za- konima regulišu pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom. Ovakav pristup povlači za sobom tri konsekvence. Prvo, ustavna podjela nadležnosti zahtije- va da se ovlaštenja Države BiH opisana u OZNID tumače usko. Drugo, niže političko-teritorijalne jedinice su obavezne donijeti svoje zakone u ovoj obla- sti. Treće, niže političko-teritorijalne jedinice ne smiju koncentrisati obavlja- nje naučnoistraživačkog rada u jednom ili više privilegovanih subjekata. Dva posljednja rješenja jasno ukazuju na namjeru Države da ubrza razvoj sva tri stuba društva znanja. Nadalje, decentralizovan i policentričan sistem naučnoistraživačke djelat- nosti ne može funkcionisati kao cjelina ako njegovi dijelovi ne koordiniraju svoje aktivnosti. Osnovna pravila unutrašnje koordinacije utvrđena su u čl. 15 OZNID. Njen prvi vid je vertikalan. Ministarstvo civilnih poslova BiH (dalje: MCP BiH) uspostavlja osnovne principe koordinacije, sarađuje sa odgovara- jućim organima nižih nivoa političko-teritorijalnih jedinica, usklađuje pla- nove naučnoistraživačke djelatnosti i definira strategiju naučnoistraživačke djelatnosti na međunarodnom planu. S obzirom na to da su za naučnoistraži- vačku djelatnost prvenstveno odgovorne niže političko-teritorijalne jedinice, jasno je da MCP BiH pri kreiranju međunarodne strategije nauke mora sa njima koordinirati svoje aktivnosti. Drugi vid koordinacije je horizontalan jer se odvija između BiH i subjekata međunarodnog prava kao ravnopravnih lica. Na osnovu čl. III Ustava BiH, OZNID u čl. 16 predviđa da je jedino MCP BiH “nadležno za ostvarivanje međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine u oblasti naučnoistraživačke djelatnosti”. Od ogromnog broja aktivnosti koje obuhvata međunarodna naučna i tehnička saradnja, čl. 16 OZNID izričito spominje dvije: imenovanje predstavnika na međunarodnim naučnim kon- ferencijama i u međunarodnim tijelima i organizacijama nadležnim za pi- tanja nauke. Očigledno, uspješnom nastupu Države BiH na međunarodnom naučnom planu i uključivanju bosanskohercegovačke nauke u međunarodni, posebno evropski istraživački prostor,279 mora prethoditi proces unutrašnje koordinacije. Treći princip je povezanost naučnoistraživačke djelatnosti sa sistemom visokog obrazovanja. On je inkorporiran i u članove 3 i 4 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.280 Budući da privredu Bosne i Hercegovine još uvijek pokreće efikasnost korištenja resursa, izloženo rješe- 279 Čl. 6, st. 1 OZNID. Čl. 7 istog zakona utvrđuje da je međunarodna naučna saradnja bitna za ostvari- vanje posebnog interesa u naučnoistraživačkoj djelatnosti. 280 Sl. gl. BiH 59/07. 98 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 nje je potpuno opravdano.281 Ipak, zakonodavac želi da omogući prilagođava- nje ovog načela napretku BiH na putu ostvarivanja društva i ekonomije zna- nja. Zbog toga se kao dalji principi navode “konkurentnost naučnih programa i projekata” i primjena međunarodnih standarda i mjerila kvaliteta u oblasti nauke. Ovakvim pristupom, politika je ostvarila jedan od svojih najvažnijih zadataka u sistemu nauke.282 Zadovoljavanje potreba “privrednog i društvenog razvoja” je četvrti prin- cip. U skladu s njim, čl. 5 OZNID je predvidio da se sredstva za nauku, kao djelatnost od posebnog (društvenog) interesa, obezbjeđuju prvenstveno iz budžeta svih nivoa vlasti. Na taj način su rezultati nauke posredno određeni kao javno dobro. Usvajanje ovog koncepta je u oblast društvenih i humani- stičkih nauka uvelo još jedan princip: poticanje i uvažavanje specifičnosti “nacionalnog sadržaja”. Povezan s načelima konkurentnosti naučnih proje- kata, zaštite autorskih i pronalazačkih prava i brige za održivi razvoj okoli- ša, princip zadovoljavanja potreba privrednog i društvenog razvoja ukazuje na još dvije intencije zakonodavstva: povećanje uloge privrednih subjekata u stvaranju znanja i postepeno stvaranje jezgre istraživačkih univerziteta. Znanje kao roba je priznato u zakonskoj regulativi! Navedena rješenja su opravdana: u društvima koje pokreće efikasnost korištenja resursa, naučna djelatnost ne može biti sama sebi svrha, nego instrument bržeg kretanja ka ekonomiji i društvu znanja. 2. Sadržaj Okvirnog zakona 1. OZNID oskudno reguliše ljudske resurse, iako su oni prvi stub eko- nomije zasnovane na znanju i prvi element sistema nauke. Član 12 predviđa da MCP BiH donosi uputstva za izradu Pravilnika o minimalnim uslovima za izbor u naučna zvanja, koji nadležni organi nižih političko-teritorijalnih jedinica detaljno razrađuju u svojim pravilnicima. Posredna briga Države za naučnoistraživačke radnike, u najširem smislu te sintagme, ispoljava se kroz odredbe OZNID o sistemu naučnoistraživačkih informacija.283 MCP BiH na prijedlog Vijeća za nauku utvrđuje osnovne elemente ovog sistema, uključu- jući i podatke o naučnim radnicima.284 Na osnovu njih nadležna ministarstva nižih političko-teritorijalnih jedinica uspostavljaju “svoje lokalne baze po- 281 Vidjeti “Teorijska osnova za harmonizaciju sistema nauke u Bosni i Hercegovini”, verzija 01, str. 18 (dalje: “Teorijska osnova”). 282 Vidjeti ibid., str. 22. 283 Vidjeti članove 23 i 14 OZNID. 284 Čl. 13 OZNID. 99 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini dataka” koje uključuju i “evidencije naučnih radnika”.285 Ove evidencije su dostupne MCP BiH i ono može objaviti njihovu integriranu verziju. Sve što je rečeno za ljudske resurse, mutatis mutandis vrijedi i za insti- tucije kao drugi element sistema nauke u BiH. Zakon ni taksativno ni pri- mjera radi ne navodi najvažnije naučnoistraživačke institucije. Prema čl. 12 OZNID, ministar civilnih poslova BiH donosi i uputstva za izradu Pravilnika o minimalnim uslovima za obavljanje naučnotehnološke djelatnosti i bav- ljenje naučnoistraživačkim radom, na osnovu kojih nadležni organi donose svoje pravilnike. Organizacije koje ispunjavaju ove uslove upisuju se u “lo- kalne” evidencije naučnih institucija. Ove evidencije su dostupne MCP BiH koje ih agregira u integriranu bazu podataka.286 Upoređivanje baze podataka koju vodi MCP BiH sa nalazima “Teorijske osnove” pokazuje da baze po- dataka nižih političko-teritorijalnih jedinica i MCP BiH ne obuhvataju sve subjekte sistema nauke. Izostavljeni su državni organi, nevladine organizacije i privredni subjekti.287 Pored toga, fakulteti se u entitetu FBiH smatraju nauč- noistraživačkim organizacijama, a u entitetu RS ne. 2. Prethodna izlaganja pokazuju da je uz principe i međunarodnu saradnju sistem naučnoistraživačkih informacija integrirajući element sistema nauke u Bosni i Hercegovini. Njemu je posvećen poseban, četvrti dio OZNID.288 Ciljevi sistema naučnoistraživačkih informacija su sistematsko praćenje, evidentiranje i unapređenje stanja u nauci i tehnologiji. Sistem se sastoji od baza podataka, evidencija i statističkih indikatora koji su ustrojeni u skladu s evropskim i svjetskim standardima. Baze podataka se vode za naučnoistra- živačke radnike, a evidencije za ustanove koje obavljaju ovu djelatnost. Na preporuku Vijeća za nauku ministar civilnih poslova BiH donosi osnovne elemente za vođenje baza i evidencija, a njihova konkretizacija se vrši na nižim nivoima političko-teritorijalnog organizovanja. Pored nadležnih mini- starstava, obavezu ažurnog vođenja propisanih evidencija imaju “sva pravna i fizička lica registrirana za obavljanje naučnih aktivnosti”. MCP BiH objav- ljuje integrirane baze podataka. Bitno je da OZNID izričito zahtijeva da svi navedeni podsistemi “čine jedinstven sistem”. Uređujući sistem naučnoistraživačkih informacija OZNID se bavi isklju- čivo podacima o naučnoistraživačkom radu, indikatorima kroz koje se oni 285 Čl. 14 OZNID. 286 Čl. 4 OZNID. 287 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, verzija 01, str. 20-21. 288 Članovi 13 i 14 OZNID. 100 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 mogu konstatirati i pratiti te evidencijama koje se moraju voditi. Adekvatna informatička infrastruktura, kao drugi stub ekonomije zasnovane na znanju,289 ne spominje se. Budući da se težište finansiranja naučnoistraživačke djelat- nosti nalazi u budžetima290 i da se na nivou Države uređuje samo finansiranje međunarodne naučnoistraživačke saradnje,291 briga za hardversku i softver- sku komponentu informacionog sistema je potpuno prepuštena nižim poli- tičko-teritorijalnim jedinicama. S obzirom na njihovu različitu finansijsku poziciju i budžetsku politiku, jasno je da se informatičkoj infrastrukturi ne posvećuje jednaka pažnja. Ta činjenica može cijeli sistem učiniti nedovoljno funkcionalnim. 3. OZNID je prvi i na nivou Države najvažniji legislativni element prava kao jednog od regulatornih sistema nauke. Budući da pri njegovom donoše- nju nisu iskorištene sve mogućnosti sistemskog i ciljnog tumačenja Ustava BiH, Okvirni zakon je samo djelomično uredio svoj predmet. Čak i u reguli- ranim oblastima se osjeća limitirajuće djelovanje konstitucionalnog sistema i njegove aktualne političko-pravne interpretacije. Rješenja koja zaslužuju kritički osvrt su navedena u Teorijskoj osnovi292 i u prethodnim izlaganjima o OZNID. Zbog toga je ovdje dovoljno navesti samo one institute kojima je pravo uspješno ostvarilo svoju ulogu regulatornog faktora sistema nauke: usvajanje koncepta inovacionog sistema umjesto užeg koncepta sistema nau- ke, određivanje najvažnijih zajedničkih principa, proglašavanje nauke djelat- nošću od posebnog interesa, stvaranje osnova informacionog sistema naučnih informacija, postavljanje organa Države – Ministarstva civilnih poslova BiH – za glavnog koordinatora sistema i jedino nadležnog za međunarodnu nauč- nu saradnju i – na kraju, ali ne i najmanje važno – uspostavljanje zakonske obaveze nižih političko-teritorijalnih jedinica da donesu svoje zakone i sa uputstvima MCP BiH harmonizirana podzakonska akta u ovoj oblasti. 4. Politika i pravo se oduvijek prepliću. U savremenim društvima, koncept vladavine prava čini od pravnog poretka jedan od najvažnijih instrumenata politike. Zbog toga se generalno i u naučnoistraživačkoj djelatnosti ova dva regulatorna sistema mogu samo uslovno razdvojiti. Ta činjenica je vidljiva u principima i izvorima finansiranja nauke koje sadrži Okvirni zakon.293 Ipak, 289 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, verzija 01, str. 12. 290 Čl. 6 navodi i finansiranje i “iz drugih izvora u skladu sa zakonom”. 291 Dio šesti OZNID, članovi 17–20. 292 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, verzija 01, str. 21-22. 293 Kritiku stanja u oblasti finansiranja vidjeti u “Teorijskoj osnovi”, verzija 01, str. 22. 101 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini svoj najčistiji juridički izraz politika je dobila u čl. 8 OZNID: “Strategija razvoja nauke”. Strategija nauke u Bosni i Hercegovini se donosi i provodi radi ostvari- vanja ciljeva, smjernica i prioriteta naučnog i tehnološkog razvoja, uključu- jući i međunarodnu naučnoistraživačku saradnju. Strategija se radi metodom “koordiniranog planiranja” ministarstava svih nadležnih nivoa vlasti, pa je jasno da ona ima opšti karakter i da predstavlja najmanji zajednički sadržilac involviranih interesa. Ova svojstva potvrđuje i postupak donošenja Strategije. Nosilac izrade je MCP BiH uz stručnu i konsultativnu pomoć Vijeća za nau- ku.294 Nacrt se dostavlja nižim nivoima političko-teritorijalne organizacije na prethodno razmatranje. Nakon rasprava MCP BiH upućuje prijedlog Strategije Vijeću ministara BiH na usvajanje.295 Ostvarivanje Državne i strategija drugih nivoa vlasti vrši se realizacijom programa na koje strategije upućuju. Time se ujedno ostvaruje poseban interes inkorporiran u naučnoistraživačkoj djelat- nosti u našoj Državi.296 Izloženo stanje može dati dobre rezultate ukoliko po- stoji visok stepen saglasnosti opšte politike i politika nauke posebno. Budući da to u Bosni i Hercegovini nije slučaj i da je makroekonomsko okruženje nepovoljno, postavlja se pitanje da li izloženi način donošenja i primjene Strategije može da poluči željene efekte. 5. Pravo se s moralom prepliće manje nego sa politikom. Taj aksiom je vidljiv i u OZNID. U njegovom čl. 3 se kao princip navodi “etičnost naučnika i istraživača”. Budući da daljih preciziranja nema, ovo načelo treba tumačiti kao zahtjev za spojem društvene i profesionalne etike na individualnom planu svakog naučnog i istraživačkog radnika. Počevši od grupnog pa do opšte- društvenog nivoa, zahtijeva se “poštovanje standarda i etičnosti u naučnoi- straživačkom radu”.297 U OZNID nije rečeno298 koji su to standardi, ko ih i kako usvaja ili preporučuje, imaju li isključivo domaći karakter ili su u biti preuzete međunarodne etičke norme, od čega se sastoji sistem sankcija itd. Posebno tijelo za pitanja naučne etike ne postoji ni pri Vijeću ministara ni pri MCP BiH. Zbog toga začuđuje da makar okvirna organizaciona nadležnost za 294 Čl. 11 OZNID. 295 O aktualnom stanju Strategije razvoja nauke u Bosni i Hercegovini vidjeti “Teorijska osnova”, ver- zija 01, str. 22-23. 296 Vidjeti čl. 7 OZNID. 297 Čl. 4 OZNID. 298 Kritiku stanja vidjeti u “Teorijska osnova”, verzija 01, str. 24-26. 102 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 pitanja naučne etike nije data Ministarstvu civilnih poslova BiH ili njegovom Savjetu za nauku.299 Važnost naučne i istraživačke etike čini od nedostatka pravnih pravila u ovome domenu pravnu prazninu. Jedini način da se ona popuni je široko tu- mačenje čl. 6 OZNID. Ako su nauka i istraživanje od prioritetnog interesa za BiH i ako čine sastavni dio “međunarodnog, posebno evropskog naučno- istraživačkog prostora”, onda etička pravila koja važe u tom prostoru treba neposredno primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Da bi ova “transplantacija” uspjela, potrebno je najprije ukloniti institucionalni deficit koji trenutno po- stoji u Bosni i Hercegovini. 299 Čl. 11 OZNID ne sadrži nijednu nadležnost Vijeća za nauku BiH koja bi barem implicitno zahtijevala da se ovo tijelo bavi i pitanjima naučnoistraživačke etike. 103 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini II. ZAKONI O VISOKOM OBRAZOVANJU NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE 1. Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini 1. Najvažniji predmet Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini300 (dalje: OZVO) je stvaranje i funkcionisanje jedinstvenog sistema visokog obrazovanja u Državi. Razlozi za uključivanje odredbi re- levantnih za sistem nauke u ovaj akt su višestruki. Prvi je svjetska tradicija razvoja nauke i diseminacija njenih rezultata kroz univerzitetsku nastavu. Drugo, i danas najveći broj naučnika u svijetu radi na univerzitetima. BiH se potpuno uklapa u ovu sliku budući da na njenim univerzitetima djeluje oko 80% svih naučnih radnika u Državi.301 Napokon, komplementarnost nauke i nastave je tolika da je, pored nastave, bavljenje istraživačkim radom konstitu- tivni element institucije univerziteta.302 Iz svega se može zaključiti da OZVO u jednom značajnom segmentu sistema nauke dopunjava OZNID.303 OZVO ne definiše pojmove znanja i naučnoistraživačkog rada, ali se im- plicitno određuje prema njihovim osobinama važnim za univerzitetsko obra- zovanje. Znanje se kroz naučnoistraživački rad i nastavu mora “ustanovljava- ti, razvijati, širiti i prenositi”304 s ciljem razvoja pojedinca i društva. Drugim riječima, naučno znanje je javno dobro. Na osnovu toga se dozvoljava mo- gućnost da naučnoistraživački rad bude sufinansiran “iz sredstava budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, u skladu sa važećim propisima na državnom nivou”. Mogućnost da naučno znanje bude i roba sadržana je u čl. 19 OZVO. On dozvoljava svakoj licenciranoj visokoškolskoj ustanovi da “osniva komercijalna preduzeća za obrazovne i istraživačke svrhe”. 2. Komplementarnost sistema visokog obrazovanja sa sistemom nauke došla je do izražaja u principima OZVO. Oni su nomotehnički izraženi na isti način kao i u OZNID. Na prvom mjestu se nalazi nabrajanje, a potom se 300 Sl. gl. BiH 59/07. 301 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, verzija 01, str. 17-18. 302 Čl. 10 OZVO termin “univerzitet” ograničava na visokoškolske ustanove “koje se bave i nastavnim i istraživačkim radom”. 303 Vidjeti čl. 21, st. 2 OZVO. 304 Čl. 3 OZVO. 104 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 u tekstu pojedina načela preciziraju i razrađuju. Najvažniji princip u visokom obrazovanju, pa i naučnoistraživačkom radu, jesu akademske slobode.305 U članu 21 te slobode su izričito definisane kao odsustvo “miješanja organa javne vlasti”. Pored toga posebno su istaknuta načela nedjeljivosti nastav- nog rada i naučnog istraživanja,306 poštivanja ljudskih prava307 i interakcije sa društvenom zajednicom.308 U skladu s ustavnim poretkom i načelima naučnoistraživačke djelatnosti koja se odvija na univerzitetima određene su nadležnosti Ministarstva civil- nih poslova BiH u ovoj oblasti. One su koordinativnog i promotivnog ka- raktera.309 Za ovo istraživanje interesantne su dvije napomene koje se tiču ovlaštenja MCP BiH. Najprije, sufinansiranje nije dignuto na nivo principa. MCP BiH je zaduženo za podsticanje jačih veza između “sektora visokog ob- razovanja, industrije, privrede i društva”, tj. za stvaranje društva i ekonomije znanja na nivou cijele države. 2. Zakon o visokom obrazovanju u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine 1. Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (dalje: BD) nema svoj zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Zbog toga se odredbe o sistemu nauke moraju potražiti u Zakonu o visokom obrazovanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.310 Za ovaj akt se može generalno reći da prati rješenja OZVO BiH. Ta činjenica dozvoljava da se ograničimo na pregled najvažnijih norma- tivnih rješenja. 2. Jedan od osnovnih ciljeva visokog obrazovanja je i razvijanje nauke. Pored rada na univerzitetu, tome služe i neke konkretne odredbe. Nastavni i naučnoistraživački rad su jedinstveni i moraju biti usklađeni s evropskim sistemom visokog obrazovanja i mobilnosti kadrova.311 Slobode istraživanja i stvaralaštva su garantovane,312 s tim da uključuju odgovornost akademskog i naučnoistraživačkog osoblja prema široj društvenoj zajednici.313 Time je 305 Čl. 4 OZVO. 306 Vidjeti i čl. 16, st. 1, alineja 1 OZVO o nadležnostima senata visokoškolskih institucija. 307 Čl. 4 OZVO. 308 Čl. 4 OZVO. 309 Vidjeti čl. 21 OZVO. 310 Sl. gl. BD 30/09 i 29/18. Citiraće se kao: ZVO BD BiH. 311 Čl. 5 ZVO BD BiH. 312 Čl. 118 ZVO BD BiH. 313 Čl. 11 ZVO BD BiH. 105 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini nauka posredno kvalifikovana kao djelatnost od opšteg društvenog interesa, a njeni rezultati kao javno dobro. Ovakav zaključak potvrđuje i čl. 22 istog zakona prema kome je rad visokoškolske ustanove javan. Organizacija naučnog rada je prepuštena statutu visokoškolske ustanove. Njegovo unapređivanje se može vršiti individualnim radom ili osnivanjem instituta, centara, zavoda, katedri i laboratorija.314 Značajno je da se insti- tuti mogu osnivati unutar univerziteta.315 Nije isključeno ni uspostavljanje visokoškolskih organizacionih jedinica za komercijalizaciju rezultata nauč- noistraživačkog rada.316 Time je dopušteno da se rezultati nauke tretiraju kao roba kada god za to postoje uslovi. Samostalni instituti se osnivaju u skladu s opštim propisima o ustanovama ili privrednim društvima. O pitanjima naučne politike odlučuje senat univerziteta. Pored ovog prav- nog mehanizma, senatu pripada i etički regulatorni sistem nauke. On donosi etički kodeks u visokom obrazovanju koji uključuje i pravila o objavljivanju naučnih rezultata. Time se posredno utiče na ponašanje istraživača.317 314 Čl. 19 ZVO BD BiH. 315 Čl. 44 ZVO BD BiH. 316 Čl. 44 ZVO BD BiH. 317 Čl. 53 ZVO BD BiH. 106 GLAVA TREĆA: ZAKONSKA REGULATIVA NAUKE U ENTITETU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE I. STANJE ZAKONODAVSTVA U ENTITETU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1. Legislativna situacija u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine 1. Historijski posmatrano, na današnjem području entiteta Federacija Bosne i Hercegovine je važio Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti SR BiH.318 Ovaj zakon je 1990. godine zamijenjen novim zakonom istog nazi- va.319 Taj je zakon Uredbom sa zakonskom snagom o izmjenama i dopuna- ma Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti 1993. godine uključen u pravni sistem Republike Bosne i Hercegovine.320 Na osnovu principa kontinuiteta pravnih propisa iz Aneksa II Ustava Bosne i Hercegovine, Zakon R BiH je važio “dok odgovarajući organ vlasti Bosne i Hercegovine ne odluči drugači- je”. Donošenjem OZNID kao zakona Države BiH, Zakon o naučnoistraživač- koj djelatnost R BiH je na državnom nivou prestao da obavezuje. Da bi se u entitetu FBiH popunila pravna praznina koja je nastala 2003. godine, trebalo je, shodno čl. 21 OZNID, donijeti federalni zakon o naučnoistraživačkoj dje- latnosti. Iz ustavnopravnih i političkih razloga to nije učinjeno. 2. Ispitivanje ustavnog sistema jasno je pokazalo da je postojanje ustav- nog osnova za donošenje federalnog zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti sporno.321 Protiv postojanja ustavnog osnova djeluju najprije podjela nadlež- nosti između Federacije i kantona322 i opšta pretpostavka nadležnosti kantona za sva pitanja koja nisu izričito Ustavom FBiH stavljena u nadležnost ovog entiteta iz čl. III, stav 4 Ustava. Ustav FBiH ne poznaje kategoriju “okvirni 318 Sl. l. SRBiH 40/75. 319 Sl. l. SRBiH 38/90. 320 Sl. l. RBiH 6/93. 321 Vidjeti prethodna izlaganja o “Ustavu entiteta Federacije Bosne i Hercegovine”. 322 Vidjeti čl. III, stav 1 za Federaciju i čl. III, stav 2 za kantone, iako ovaj član ne spominje isključivu nadležnost kantona za uređivanje naučne djelatnosti. 107 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini zakon” pa entitet FBiH nije ispunio obavezu iz OZNID da donese svoj za- kon u ovoj oblasti.323 Ipak, materijalno-pravni ustavni osnov za donošenje federalnog zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti moguće je konstituisati ciljnim tumačenjem čl. III, stav 1, te čl. III, stav 2, na osnovu koga i federalne vlasti i kantoni jamče ljudska prava i njihovu provedbu, uključujući i prava na slobodu misli i obrazovanje. 2. Kantonalno zakonodavstvo 1. Postojeću prazninu djelomično popunjavaju kantoni polazeći od impli- citnog ili izričitog preuzimanja nadležnosti za sva pitanja koja nisu izričito povjerena entitetu FBiH. Svi kantoni temeljem odluke Ustavnog suda FBiH U-29/09 smatraju svojom isključivom nadležnosti onaj dio sistema nauke koji spada u visoko obrazovanje.324 Izuzetak je Ustav Kantona Tuzla koji ci- jelu naučnoistraživačku djelatnost posmatra kao posebnu cjelinu, uz uvažava- nje specifičnosti naučnoistraživačkog rada i njegovog organizovanja u okviru univerziteta. Kako se izložena situacija odrazila na terenu? 2. Istraživanje zakonodavstva pokazuje da je svih deset kantona zaključno sa 2017. godinom promulgiralo sopstvene zakone o visokom obrazovanju.325 Time su uređene specifičnosti onoga dijela nauke koji se odvija na univer- zitetima. Zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti donijela su samo četiri kantona: Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski, Kanton 10 ili Hercegbosanska županija i Tuzlanski kanton. Oni su osnovni predmet našeg istraživanja. 3. Iz do sada izložene situacije mogu se izvući tri bitna pravno-politička zaključka. Prvi se tiče poticaja za regulisanje visokog obrazovanja i nauke. Iako su svi kantoni donijeli svoje zakone o visokom obrazovanju, samo po- lovina, njih pet, ima javne univerzitete.326 Ova činjenica daje osnova za hi- potezu da poticaj uređivanju visokog obrazovanja daju privatni univerziteti i visokoškolske jedinice, koji su u prvoj fazi razvoja zainteresirani prvenstveno za nastavu, a tek potom za razvoj nauke. Čak i pod pretpostavkom da su svi kantonalni zakoni o visokom obrazovanju usmjereni i na razvoj nauke, oni 323 Na osnovu istraživanja FMON Strategija FBiH i kasnijih dokumenata iz ove oblasti, ANUBiH je na zahtjev Ministarstva uradila nacrt “Zakona o sistemu i politici razvoja naučnoistraživačke i istraživač- korazvojne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine”. Nacrt je 2017. godine predan Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, ali do pisanja ovog izvještaja o njemu nije otvorena rasprava. 324 Vidjeti prethodna izlaganja o Ustavu FBiH i ustavima kantona. 325 Vidjeti Tabelu 2. 326 U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoje dva javna univerziteta: Univerzitet “Džemal Bije- dić” i “Sveučilište u Mostaru”. 108 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 mogu da regulišu samo onaj dio naučnoistraživačkog i razvojnog rada koji je fokusiran na potrebe nastave i eventualno dobrog rangiranja univerzite- ta. Zbog toga izostanak specifične regulative naučnoistraživačke djelatnosti negativno djeluje na stvaranje ekonomije i društva znanja čak i kada postoji dobar pravni i društveni okvir za razvoj nauke na univerzitetima. Šest kanto- na koji obuhvataju veliki dio teritorije, stanovništva i ekonomskih aktivnosti entiteta FBiH nije uredilo naučnoistraživačku djelatnost. Ta činjenica može biti indikator odsustva ambicije politike pojedinih kantona da sistemski dje- luje u pravcu izgradnje ekonomije i društva zasnovanog na znanju. 3. Metodološke napomene o upoređivanju kantonalnih zakona 1. Utvrđivanje stvarne usklađenosti postojeće regulative nauke u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine zahtijeva prije svega normativno upoređivanje važećih kantonalnih zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Primjena ovog metoda usmjerena je na sistemske sličnosti i razlike najvažnijih instituta poje- dinih zakona. Ovakav postupak je otežan najprije promijenjenim društvenim kontekstom u kome su pojedini zakoni o naučnoistraživačkoj djelatnosti done- seni. Zakon o znanstvenoj djelatnosti Kantona 10 (Hercegbosanska županija) potiče iz 1999. godine i odražava situaciju koja je postojala neposredno nakon donošenja Dejtonskog Ustava BiH. Važeći zakon Kantona Sarajevo usvojen je 2016. godine, dok su Ze-do i Tuzlanski kanton svoje zakone donijeli 2017. godine. Ova tri legislativna akta nastoje prilagoditi sistem nauke specifičnosti- ma kantonalnih pravnih podsistema, zahtjevima razvoja privrede i potrebama evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Drugi problem uporednog pristupa je dogmatičkog karaktera. Isti pravni instituti su često različito formulisani, a pravno-tehnička rješenja pojedinih zakona o ovoj djelatnosti nisu uvijek ujed- načena. Zbog toga se sistemski značaj konkretnog instituta u svakom zakonu mora dodatno utvrđivati normativnim i ciljnim tumačenjem prava. 2. Problemi na koje smo ukazali otežavaju, ali ne sprečavaju upoređivanje (pod)sistema nauke u kantonima koji su ih zakonski uredili. Komparativni pregled dajemo prema najvažnijim juridičkim institutima četiri kantonalna zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti koji su, zajedno s odgovarajućim članovima zakona, izloženi u Tabeli broj 2. Iz nje se vidi da postoji ukupno 38 osnovnih legislativnih instituta, navedenih u redovima Tabele 2. Analiza njihovog sadržaja po predmetnom kriteriju ukazuje na to da se oni mogu gru- pisati u deset viših instituta. U daljem tekstu ćemo se zadržati na utvrđenim višim institutima zakona, komentarima usvojenih rješenja i zaključcima. 109 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Ta be la 2 : U po re đi va nj e os no vn ih in st itu ta k an to na ln ih za ko na o n au čn oi st ra ži va čk oj d je la tn os ti R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1. Pr ed m et Za ko na 1 Os no vn i s ad rža j Z ak on a 1 Os no vn i s ad rža j Z ak on a 1 Os no vn i s ad rža j Z ak on a 1 Os no vn i s ad rža j Z ak on a. Bi tn e n ov ine : u re đe nj e s ist em a NI R u TK i o stv ar iva nj e o pć eg in te re sa . 2. De fin ici ja NI D 2, 6 Je din o u sv aja nj e n ov ih zn an ja. Do pu na u čl. 6, st . 2 (o rig ina ln os t, no ve sp oz na je, pr im jen jiv os t). NI D je pr ior ite t z a K S. Sa sta vn i d io m eđ un ar od no g i Ev ro ps ko g i str až iva čk og pr os to ra (E RA ) 3, 6 Je din o u sv aja nj e n ov ih zn an ja, ra zv oj na uk e i te hn olo gij e. Do pu na u čl. 7, st . 3 ( izv rsn os t i in ov ac ije , n ov e s po zn aje , pr im jen jiv os t). Čl. 7 st. 1: N ID je pr ior ite t z a Z e- do ka nt on . M eđ un ar od ni i E vro ps ki ist ra živ ač ki pr os to r ( ER A) 3, 4 / Zn an stv en ois tra živ ač ki ra d ob uh va ta fu nd am en ta ln a, ra zv ojn a i pr im ije nj en a i str až iva nj a. Do pu na u čl. 4: N ID m or a s ad rža va ti ele m en te izv or no sti i n ov os ti, Vr ed no va nj e s e v rši u zn an stv en im pu bli ka cij am a i li p ro vje ro m u pr ak si. (K om .: I zo sta na k s e m ož e o bja sn iti 19 99 . k ao go din om do no še nj a. U čl. 5 s e k ao na če lo na vo di m eđ un ar od na po ve za no st ist ra živ an ja. ) 2, 3, (7 ) De fin isa no 25 os no vn ih po jm ov a i z d om en a s ist em a na uč no ist ra živ ač ko g r ad a, uk lju ču juć i i ne ka iz Fr as ca ti kla sifi ka cij e ( vid i i čl. 7) . Na uč no ist ra živ ač ka dj ela tn os t s e n e d efn iše po se bn o j er se sm at ra si no nim om N IR -a . Kr at ka de fin ici ja NI R- a n av ed en a u čl . 3 . U čl. 6 na ve de ni pr inc ipi pr im jen e m eđ un ar od nih sta nd ar da i k rit er ija vr ed no va nj a r ez ult at a i m eđ un ar od ne na uč no ist ra živ ač ke sa ra dn je U čl. 9, od re điv an jem re zu lta ta N IR -a , o rig ina ln os ti i no vin a, uk lju ču juć i i no ve pr im jen e p os to jeć ih zn an ja, uk lju če ni u p oja m na uk e Zn ač ajn a p až nj a p os ve će na ka te go rij am a i z o bla sti te hn olo gij e i in ov ac ion og si ste m a. 3. Po se ba n (d ru štv en i, jav ni) in te re s 3 NI D je od po se bn og in te re sa za KS , ko ji s e o stv ar uje na ro čit o p ut em 12 ak tiv no sti . 4 NI D je od po se bn og in te re sa za Ka nt on . T aj int er es i s tra te šk i c ilje vi se os tv ar uju kr oz 14 ak tiv no sti . 11 Sp om inj e s e u čl . 1 1 p os re dn o, ka o u slo v d a s e S ku pš tin a H BŽ sa m os ta ln o i li s a d ru go m pr av no m ili fiz ičk om os ob om po jav i k ao su os niv ač na uč no g i ns tit ut a. 3, 4 NI R j e o d o pć eg zn ač aja za Ka nt on , U čl . 3 na ve de no da je NI R o d z na ča ja za Ka nt on . Sp ec ifi cir an o š es t c ilje va si ste m a k ro z k oje se op ći int er es os tv ar uje . M eđ u n jim a s e n ala ze us m jer av an je dr uš tv a ka in ov ac ija m a i po diz an je op šte g t eh no loš ko g n ivo a pr ivr ed e. 110 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 4. Pr inc ipi N ID 4 Po ve za no st sv e t ri v rst e ist ra živ an ja. 12 pr inc ipa na ko jim a s e N ID KS za sn iva 5 Pr inc ip po ve za no sti sv e t ri v rst e ist ra živ an ja, os po so blj av an ja i us av rša va nj a k ad ro va na ba zi 14 pr inc ipa iz čl . 4 . 3, 2 Pr inc ip po ve za no sti sv e t ri v rst e ist ra živ an ja Še st ta ks at ivn o n av ed en ih pr inc ipa (sl ob od a, au to no m ija , o dg ov or no st, jav no st, po ve za no st sa VO , o tv or en a m eđ un ar od na sa ra dn ja) . 5, 6 Pr inc ip po ve za no sti os no vn ih, pr im ije nj en ih i ra zv ojn ih ist ra živ an ja, os po so blj av an ja i u sa vr ša va nj a k ad ro va . Ta ks at ivn o n ab ro jan o 1 2 p rin cip a. Po se bn o i nt er es an tn i: pr im jen a m eđ un ar od nih st an da rd a, za šti ta au to rsk ih pr av a, et ičn os t, za do vo lja va nj e d ru štv en ih i e ko no m sk ih po tre ba . 5. Slo bo da N IR i N ID 5 Os no vn i p rin cip N ID . Ta ks at ivn o n av ed en a 4 og ra nič en ja za sn ov an a n a j av no m in te re su , sta nd ar dim a i et ičn os ti u N IR 6 Os no vn i p rin cip . N e p od lije že og ra nič en jim a, os im 4 og ra nič en ja za sn ov an a n a j av no m in te re su . NI D se os tv ar uje u os am na br oja nih po lja is tra živ an ja i in te rd isc ipl ina rn o. 2 Na ve de na ka o p rv i p rin cip N ID , b ez po se bn ih pr ec izi ra nj a i li k va lifi ka cij a 6 Slo bo da i a ut on om ija N IR su po ve za ni u j ed an pr inc ip, U no m en kla tu ri n ač ela su na pr vo m m jes tu . Og ra nič en ja po sre dn o s ad rža no u pr inc ipu po šti va nj a jav no g p or et ka . 6. Re zu lta ti NI R 6 11 ta ks at ivn o n ab ro jan ih, al i š iro ko od re đe nih rez ult at a u sk lad u s a č l. 6 O ZN ID Na uč ni i s tru čn i ra do vi se pr izn aju ak o s u o bja vlj en i u re fer en tn im ča so pis im a. 7 11 ta ks at ivn o n ab ro jan ih, al i š iro ko od re đe nih rez ult at a u sk lad u s a č l. 6 O ZN ID 4 Tre ba da sa dr že el em en te iz vo rn os ti i no vo sti , a vr ed nu ju se ob jav ljiv an jem u z na ns tv en im pu bli ka cij am a i li pr ov jer om u pr ak si. (K om .: N isu ta ks at ivn o n ab ro jan i.) 9 26 ta ks at ivn o n av ed en ih ka te go rij a r ez ult at a. Sis te m at ika pr at i č l. 5 O ZN ID , a li j e š ira od nj eg a i pr ec izn ije od re đe na . No vin a i or igi na ln os ti su bi tn i e lem en ti sv ak e k at eg or ije “n au čn og re zu lta ta ”. 7. Os tv ar iva nj e NI D 7 Tri po ve za ne ak tiv no sti : po ve ziv an je tri vr ste is tra živ an ja, os po so blj av an je ka dr a i br iga o NI inf ra str uk tu ri 8 Tri po ve za ne ak tiv no sti : p ov ez iva nj e tri vr ste is tra živ an ja, os po so blj av an je ka dr a i br iga o NI in fra str uk tu ri 3, 5– 8 Tri po ve za ne ak tiv no sti : p ov ez iva nj e tri vr ste is tra živ an ja, os po so blj av an je ka dr a, ra zv oj NI in fra str uk tu re 5 Po sv eć en o p os eb no po gla vlj e u ZN R. 7 NI R s e o stv ar uje po ve ziv an jem tr i v rst e i str až iva nj a i us av rša va nj em ka dr ov a. 10 NI R s e o stv ar uje u sv ih še st ob las ti Fra sc at i. 14 – 18 NI in fra str uk tu ra je do stu pn a s vim su bje kt im a s ist em a na uk e. 19 – 25 Pla nir an je i o stv ar iva nj e o pć eg in te re sa u na uc i je po se bn o p og lav lje Za ko na . 111 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 14 – 25 Ob ez bje đe nj e r az vo ja na uk e t eh no log ije je po se bn o po gla vlj e Z ak on a. Op ći int er es KT za N IR je po se bn o i sta kn ut , ins tit uc ion ali zo va n i za šti će n. St ra te gij om , p ro gr am im a, ins tit uc ija m a i Sa vje to m za na uk u i te hn olo gij u T K 8. Te hn olo šk i ra zv oj 3 Po se ba n i nt er es u ob las ti te hn olo gij e s e o stv ar uje : int en ziv nim i u sk lađ en im ra zv oje m na uk e i te hn olo gij e, po ve ziv an jem pla no va ra zv oja N ID i p riv re dn ih ka pa cit et a, re inv es tir an jem u ind us tri jsk o i str až iva nj e 4 Ta čk a c ): “ us m jer av an je dr uš tv a k a i no va cij am a i po diz an je( m ) op šte g n ivo a t eh no log ije u pr ivr ed i i ob ez bje điv an je ko nk ur en tn os ti ro be i u slu ga na do m ać em i s vje tsk om trž išt u” / (K om .: N ije po se bn o s po m en ut , a li se m ož e t um ač en jem uk lju čit i i ov aj Za ko n. ) 11 Te hn olo šk i ra zv oj do bio je sv eo bu hv at nu pr av nu de fin ici ju 12 Re zu lta t t eh no loš ko g r az vo j je in ov ac ija pr oiz vo da , us lug a i li p ro ce s. 14 U T K s e d on os i “S tra te gij a n au čn og i t eh no loš ko g ra zv oja ”. N em a r az dv aja nj a n au ke i t eh no log ije ! 19 Po sto ji j ed ins tv en Sa vje t z a n au ku i t eh no log iju 9. Os igu ra va nj e fin an sir an ja 8 Izv or i: b ud že t i dr ug i p rih od i p rem a rež im u k oji va ži za sv ak i o d n jih . M ini m aln o 0 ,65 % do na jvi še 2% bu dž et a K S. 5% od iz dv oje nih sr ed sta va za pr oje kt e o d p os eb no g i nt er es a z a KS u sk lad u s a S tra te gij om ra zv oja na uk e u KS Sv rh e: un ap re đe nj e k ad ro va , ra zv oj inf ra str uk tu re i p od ršk a p ro jek tim a Na čin i p os tu pa k u tro šk a s re ds ta va u n ad lež no sti Vl ad e K S n a o sn ov u pr ije dlo ga na dle žn og m ini sta rst va . Sa vje t z a n au ku da je pr et ho dn o m išl jen je M ini sta rst vu . M et od a d od jel e: jav no og laš av an je po ziv a 9 Na jm an je 0,5 % bu dž et a K an to na . Od uk up nih bu dž et sk ih sre ds ta va za na uk u, 5% se iz dv aja za po dr šk u pr oje kt im a o d p os eb no g i nt er es a za Ka nt on a, u s kla du sa St ra te gij om ra zv oja N ID . Na čin i p os tu pa k u tro šk a s re ds ta va : na crt od luk e o kr ite rij im a z a u tro ša k sre ds ta va ra di Vij eć e z a n au ku – M ini sta rst vo us va ja pr ije dlo g – Vl ad a do no si od luk u. M et od a d od jel e: jav no og laš av an je po ziv a. Na ve de no še st vr sta “d ru gih ” iz vo ra fin an sir an ja 38 , 39 Bu dž et Žu pa nij e ( be z o dr eđ en og pr oc en tu aln og iz no sa ). Pr ije dlo g d aje na dle žn i m ini sta r žu pa nij e. M og uć e n am jen e s re ds ta va pr ec izi ra ne u čl. 28 (r ad in sti tu ta , su fin an sir an je ZIR pr oje ka ta , na ba vk a i nf ra str uk tu re, st ipe nd ira nj e na uč no g k ad ra sv ih niv oa , u če šće u m eđ un ar od no j ra zm jen i, o sta lo po od luc i m ini str a) Os no vn i n ač in do dje le: na tje ča j ko ji r as pis uje m ini sta rst vo pr ać en za klj uč iva nj em ug ov or a Zn an stv en e p ra vn e o so be m og u sti ca ti sre ds tv a i iz dr ug ih izv or a. 99 Ge ne ra ln o z a N IR i t eh no loš ki ra zv oj sre ds tv a s e ob ez bje đu ju iz: sr ed sta va os niv ač a, pr iho da N IO , do m ać ih fo nd ov a i do na cij a, m eđ un ar od nih fo nd ov a i do na cij a i dr ug ih izv or a k oji ne ug ro ža va ju au to no m iju i d os to jan stv o N IR -a . P ro ce nt i iz dv aja nj a i z b ud že ta za NI R n isu na ve de ni. 10 0, 10 3 Sr ed stv a z a p ro gr am e N IR -a ko jim a s e o stv ar uju str at eš ki cil jev i T K i ob ez bje đu je op ći int er es m og u s e un ije ti u b ud že t T K ( um an jen za ta ks at ivn o n av ed en e pr iho de ) d o i zn os a o d 0 ,05 % . N jim a s e fi na ns ira ju jed ino pr og ra m i iz čl . 1 6 Z ak on a. Na čin do dje le sre ds ta va je jav ni ko nk ur s. 10 1. Ja vn e N IO fin an sir aju se iz bu dž et a T K u sk lad u s a do ku m en tim a k oji ur eđ uju bu dž et . J av ne NI O se m og u fi na ns ira ti i iz dr ug ih sre ds ta va (v idi čl . 9 9) . 10 2. Sr ed stv a z a p od sti ca nj e t eh no loš kih is tra živ an ja ob ez bje đu ju se iz bu dž et a T K u vi sin i o d n ajm an je 50 % od uk up ne fin an sij sk e k on str uk cij e. 112 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 10 . St ra te gij a ra zv oja na uk e 9 Na jva žn iji ins tru m en t p oli tik e na uk e u klj uč uju ći i te hn olo šk i ra zv oj. Do no še nj e s va kih 5 go din a. (K om .: Ne m a d ug or oč ne st ra te gij e.) M or a s ad rža va ti pr inc ipe , c ilje ve , po dr uč ja, sm jer nic e i pr ior ite te , na ro čit o u 7 na br oja nih ob las ti. St ra te gij a K S m or a v od iti ra ču na i o za jed nič kim in te re sim a z a K S i Bi H. 11 Na jva žn iji ins tru m en t p oli tik e n au ke uk lju ču juć i i te hn olo šk i ra zv oj. Do no še nj e s va kih 5 go din a ( Ko m .: Ne m a d ug or oč ne st ra te gij e.) Sa dr ži os no vn e p rin cip e, cil jev e, sm jer nic e i pr ior ite te , n ar oč ito u 7 na br oja nih ob las ti. St ra te gij a m or a b iti us ag laš en a s a str at eg ija m a r az vo ja na uk e u FB iH i B iH / / 14 Na jva žn iji ins tru m en t p oli tik e n au ke , u klj uč uju ći i te hn olo šk i ra zv oj. N jom e s e o stv ar uje op ći int er es u se kt or u i str až iva nj a i ra zv oja TK 15 Do no še nj e z a n ajm an je 5, a n ajv iše 20 go din a. Izm jen e i do pu ne St ra te gij e s u d oz vo lje ne . (K om .: P os to ji d ug or oč na st ra te gij a, a s tra te šk o pla nir an je je pr oc es .) 14 , 16 Tro go diš nj e i de se to go diš nj e a kc ion e p lan ov e d on os i Vl ad a n a p rij ed log M ini sta rst va . 1 4 p ro gr am a u ob las ti na uk e i če tir i p ro gr am a u do m en u t eh no loš ko g ra zv oja su ta ks at ivn o n ab ro jan i. O ni su gl av no sr ed stv o os tv ar iva nj a S tra te gij e 17 , 18 . Na ve de ne in sti tu cij e k oje m og u r ea liz ira ti na uč ne i te hn olo šk e p ro gr am e Us av rša va nj e k ad ra je pr et po sta vk a z a o stv ar iva nj e pr og ra m a N iTR 11 . Izr ad a St ra te gij e 10 Sa vje t z a n au ku – M ini sta rst vo – Vl ad a – Sk up šti na KS 12 Vij eć e z a n au ku – M ini sta rst vo – Vl ad a Sk up šti na Ze -d o k an to na / 14 , 22 Na crt st ra te gij e i zra đu je Sa vje t z a n au ku i t eh no log iju TK (S NT ). M ini sta rst vo pr os lje đu je na crt Vl ad i, a Vl ad a d aje pr ije dlo g S ku pš tin i. S ku pš tin a u sv aja ak t o do no še nj u str at eg ije . 12 . Os niv an je sa vje ta za na uk u 11 St ru čn o i sa vje to da vn o t ije lo M ini sta rst va . M ini sta rst vo m ož e tra žit i in fo rm ac ije i p rij ed log m jer a za po jed ina pi ta nj a. 13 Vij eć e z a n au ku , s ta ln o, sa vje to da vn o str uč no ti jel o M ini sta rst va / 19 , 21 Ka nt on aln i s av jet za na uk u i te hn olo gij u o sn iva se za ko no m ka o n ez av isn o s tru čn o i sa vje to da vn o t ije lo TK . ( Ko m .: N ije di re kt no ve za no ni za je da n u pr av ni ili pr ed sta vn ičk i o rg an .) 13 . Im en ov an je Sa vje ta 12 Čla no ve im en uje M ini sta r. Čla no vi, ko ne m ož e b iti im en ov an (fu nk cio ne ri u niv er zit et a i di re kt or i NI in sti tu ta ), str uk tu ra (s am o jed an pr ivr ed nik !), na kn ad a z a r ad , ad m ini str at ivn i p os lov i. Do no si Po slo vn ik o r ad u. 14 , 15 Vl ad a K an to na im en uje na pr ije dlo g M ini sta rst va u sk lad u s a Z ak on om o m ini sta rsk im vl ad ini m i d ru gim im en ov an jim a F Bi H. Čla no vi, ko ne m ož e b iti im en ov an , (fu nk cio ne ri u niv er zit et a i di re kt or i N I ins tit ut a) ,) / 20 , 24 Br oj čla no va : 1 1 St ru kt ur a: po je da n n au čn ik za sv ak u n au čn u o bla st, dv a pr ed sta vn ika pr ivr ed e, jed an pr ed sta vn ik Vl ad e, re kt or jav no g u niv er zit et a i je da n e ks te rn i č lan . Za sv ak u g ru pu čl an ov a z ak on om pr op isa n o vla šte ni pr ed lag ač . 113 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 str uk tu ra (s am o j ed an čl an iz re da ist ak nu tih in ov at or a) Ad m ini str at ivn i p os lov i, n ak na da Do no si Po slo vn ik o r ad u. Vl ad a i m en uje čl an ov e S av jet a. (K om .: A li j e v ez an a pr ije dlo zim a o vla šte nih pr ed lag ač a.) 23 Do no si Po slo vn ik o r ad u. 14 . Na dle žn os t Sa vje ta za na uk u 13 Ne ta ks at ivn o n av ed en o 1 3 sa vje to da vn ih po slo va 16 Ne ta ks at ivn o n av ed en o 1 3 sa vje to da vn ih po slo va / 22 Ne ta ks at ivn o n av ed en o 8 po slo va . U klj uč en o i pr ed lag an je fin an sir an ja NI R- a. 25 Po sto ji o ba ve za us ag laš av an ja sta vo va sa dr ug im na dle žn im or ga nim a. 15 . Pr ije vre m en o ra zrj eš en je čla no va Sa vje ta 14 Ra zlo zi, po kre ta či po stu pk a, po stu pa k 17 Ra zlo zi, po kre ta či po stu pk a, po stu pa k / 21 Ra zlo zi, po kre ta či po stu pk a, po stu pa k u tv rđ en i Za ko no m 16 . No sio ci NI D (K om .: = su bje kt i s ist em a na uk e) 15 Pe t t ak sa tiv no na ve de nih gr up a s ub jek at a. Uk lju če ni su i p oje din ci up isa ni u r eg ist ar na uč no ist ra živ ač kih su bje ka ta . (K om .: P riv at ni un ive rzi te ti su uk lju če ni sa m o a ko su ak re dit ov an i; n isu uk lju če ni ne ki dr ug i s ub jek ti sis te m a n au ke .) 18 Tri ta ks at ivn o n av ed en e g ru pe su bje ka ta : a kre dit ira ne VŠ U, na uč no ist ra živ ač ki ins tit ut i, a ka de m sk o, na uč no ist ra živ ač ko os ob lje i i no va to ri up isa ni u R eg ist ar 9, 10 Zn an stv en u d jel at no st m og u ob av lja ti pr av ne os ob e i fiz ičk a o so ba sv oji m ra do m i s re ds tv im a, ak o i m a zn an stv en o z na nj e. Pr av ne os ob e k oje se m og u b av iti zn an stv en om dj ela tn oš ću : s ve uč iliš te , fak ult et , in sti tu t i dr ug e o so be 26 , 31 , 33 Pe t g ru pa su bje ka ta ko ji s e b av e N IR i k oji su up isa ni u r eg ist ar N IO : u niv er zit et i d ru ge ja vn e u sta no ve , pr ivr ed no dr uš tv o, ud ru že nj e i po se ba n o rg an iza cio ni dio pr av no g l ica ko ji s e b av i N IR . K om er cij ali za cij a rez ult at a N IR -a m ož e b iti sp or ed na dj ela tn os t a ko se tim e n e š te ti kv ali te tu N IR -a . (K om .: P oje din ci nis u u klj uč en i u su bje kt e N ID .) 27 , 33 Os niv ač i š iro ko od re đe ni: je da n i li v iše na os no vu ug ov or a, jav ni i p riv at ni su bje kt i. S ku pš tin a k an to na i jed ini ce lo ka ln e s am ou pr av e o sn iva ju jav ne N IO . 28 , 33 , 49 Ela bo ra t, m išl jen je dr ug ih na dle žn ih m ini sta rst av a za ja vn e N IO , a kt o os niv an ju od no sn o u go vo r, s ta tu t, up is u R eg ist ar ko ji v od i M ini sta rst vo . U pis da je pr av o ob av lja nj a i str až iva nj a u pr og ra m im a o d o pš te g i nt er es a i p ra vo na up ot re bu rij eč i “i ns tit ut ” u fir m i. 29 , 34 Sr ed stv a o be zb jeđ uju os niv ač i. Uk up no 8 vr sta . R az lik uju se N I i IR in sti tu ti. O ni se dij ele na on e u nu ta r u niv er zit et a i va n n jeg a. No vin a: ist ra živ ač ki ce nt ri, na uč na ud ru že nj a i ce nt ar iz uz et nih vr ije dn os ti. 114 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 35 – 38 Bl iže od re đe nj e p oje din ih vr sta N IO 17 . Po stu pa k os niv an ja ins tit ut a 16 – 19 De ta ljn o u re đe n. Pr im jen juj e se za ko n o us ta no va m a k ao su ps idi jar an . A ko je os niv ač VŠ U, pr im jen juj e s e k an to na ln i Z VO . Pr iva tn a l ica i i no str an i s ub jek ti od re đe ni po sre dn o – pr ek o z ak on a o u sta no va m a. M ož e b iti dv a i li viš e o sn iva ča . Re gu lis an po stu pa k o sn iva nj a isk lju čiv o n au čn ois tra živ ač kih ins tit ut a: os niv ač i – od luk a i li ug ov or – el ab or at – oc jen a ek sp er tsk e k om isi je – od luk a Sk up šti ne KS – fo rm ira nj e k om isi je m at iča ra – pr ov jer a i sp un jen os ti us lov a o d s tra ne ko m isi je m at iča ra 19 – 24 De ta ljn o u re đe n. Pr im jen juj e s e Z ak on o u sta no va m a k ao su ps idi jar an (K om .: N em a o dr ed bi o p rim jen i ka nt on aln og ZV O na in sti tu te ko je os niv a u niv er zit et ili VŠ O. ) Pr iva tn a l ica i i no str an i s ub jek ti od re đe ni ne po sre dn o k ao os niv ač i. M ož e b iti dv a i li v iše os niv ač a Re gu lis an po stu pa k o sn iva nj a isk lju čiv o n au čn ois tra živ ač kih ins tit ut a: os niv ač i – od luk a i li ug ov or – ela bo ra t – oc jen a e ks pe rts ke ko m isi je – od luk a S ku pš tin e K an to na – fo rm ira nj e k om isi je m at iča ra – pr ov jer a i sp un jen os ti us lov a o d s tra ne ko m isi je m at iča ra 11 – 17 Na čin os niv an ja. Po stu pa k o sn iva nj a ins tit ut a r eg uli ra n o pš tim pr op isi m a o u sta no va m a i li p od uz eć im a (p riv re dn im dr uš tv im a) . In sti tu t s e m ož e o sn iva ti ka o us ta no va ili ka o p re du ze će . Us lov i z a p oč et ak ra da in sti tu ta : m ini m ala n b ro j z na ns tv en og ka dr a, Pr os to r, N I in fra str uk tu ra . M ini sta r m ož e p ro pis at i i po se bn e u slo ve . Re gis ta r: pr im jen juj u s e p ro pis i o us ta no va m a. Be z u pis a u re gis ta r, NI D, in sti tu t n e m ož e p oč et i ob av lja nj e d jel at no sti . Pr ov jer a i sp un jav an ja us lov a o d str an e r eg ist rir an ih su bje ka ta je dn om u č et iri go din e. 27 , 33 Op šti re žim os niv an ja su bje ka ta va ži i z a i ns tit ut e. (K om .: V idi re d 1 6. ov e t ab ele .) 39 Us lov i k oje m or a i sp un iti N I in sti tu t d a b i o ba vlj ao N I ra d. 41 Us lov i k oje m or a i sp un iti IR in sti tu t d a b i o ba vlj ao IR ra d. 18 . Or ga ni ins tit ut a 22 – 23 Ne po sre dn o r eg uli sa ni u Z NI D: - V ije će in sti tu ta i - d ire kt or. 25 – 31 Ne po sre dn o u ZN ID : - U pr av ni od bo r - d ire kt or - n au čn o v ije će - o sta li o rg an i, z av isn o o d s ta tu ta . In sti tu ti u o kv iru VŠ O im aju or ga ne u sk lad u s a Z VO ka nt on a Up ra vn i o db or in sti tu ta ka o jav ne us ta no ve či ne pr ed sta vn ici ak ad em sk og i n ea ka de m sk og os ob lja Va že op šta pr av ila o us ta no va m a i li pr ivr ed nim su bje kt im a. M ini sta rst vo da je sa gla sn os t n a pr av ila in sti tu ta i n a o pš ti ak t o un ut ra šn joj or ga niz ac iji (K om .: N ad zo r j e p oja ča n! ) Za di re kt or a m ož e b iti im en ov an o sa m o l ice ko je im a n ek o z na ns tv en o zv an je. 42 – 45 NI , o dn os no IR in sti tu t k oji os niv a s ku pš tin a K an to na : Up ra vn i o db or i d ire kt or (u klj uč uju ći i v .d. di re kt or a) . šk ols tv u i st at ut om VŠ us ta no ve . 24 – 28 Pr ek o Z ak on a o us ta no va m a: - U pr av ni od bo r i - o sta li o rg an i, z av isn o o d s itu ac ije Vij eć e i ns tit ut a: sv i d ok to ri na uk a i m ag ist ri z ap os len i s a pu nim ra dn im vr em en om (K om .: Up ra vlj ač ki po lož aj vij eć a n ije pr ec izi ra n. ) i di re kt or in sti tu ta ka o or ga n r uk ov ođ en ja (K om .: P olo ža j vla sn ika ni je ur eđ en .) 46 – 48 Po za ko nu se fo rm ira i N au čn o v ije će ka o s tru čn i o rg an ov ih vr sta in sti tu ta . O no vr ši i iz bo r u na uč na zv an ja. 42 , st. 10 Os ta li N I i IR in sti tu ti u s kla du sa od re db am a Z ak on a o p riv re dn im dr uš tv im a i li u sk lad u s a Z ak on om o us ta no va m a. I o ni m or aju fo rm ira ti Na uč no vi jeć e k ao st ru čn i o rg an . 115 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Na dle žn os ti sv ak og or ga na od re đe ne u p os eb no m čl an u Pr em a n ad lež no sti m a i z č l. 2 1 Zn an stv en o v ije će je is klj uč ivo st ru čn o tij elo . Č ine ga lic a u zn an stv en om ili ist ra živ ač ko m zv an ju. D io čla no va m or a d ola zit i iz va n i ns tit ut a 50 Or ga niz ac ija i r ad N I i IR in sti tu ta u sa sta vu VŠ O ur eđ uju se za ko no m o vis ok om 19 Di re kt or ins tit ut a 23 – 28 Izb or na os no vu ja vn og ko nk ur sa na 4 go din e. Us lov i i po stu pa k i zb or a d et alj no na ve de ni. Bi ra ga vi jeć e t ajn im gla sa nj em . Im en ov an je VD . Od luk a o Im en ov an ju dir ek to ra . Pr es ta na k m an da ta . Pr ije vre m en o r az rje še nj e d ire kt or a. 29 Izb or na os no vu ja vn og ko nk ur sa na 4 go din e u z j ed an re izb or Us lov i i po stu pa k i zb or a u re đu ju se St at ut om 19 M or a i m at i z na ns tv en o z va nj e. Os ta la re gu lat iva pr em a p ro pis im a o u sta no va m a, od no sn o p riv re dn im su bje kt im a 44 Ja vn i k on ku rs na če tir i g od ine . Im en ov an je vr ši Up ra vn i od bo r n a p rij ed log na uč no g v ije ća i u z s ag las no st m ini str a. 45 V.d . d ire kt or a i m en uje U pr av ni od bo r u z s ag las no st M ini str a. 20 . Vir tu aln i N I ins tit ut / / / / / / 51 Vir tu aln i n au čn ois tra živ ač ki ins tit ut se os no va ug ov or om ra di re ali za cij e o dr eđ en og na uč no g p ro jek ta ili na uč no g ra da od op šte g i nt er es a. 52 Lic e u go vo ro m ov laš te no za za stu pa nj e d os ta vlj a M ini sta rst vu na uč ni pr og ra m ra da . 52 M ini sta r d aje od ob re nj e z a r ad vi rtu aln og in sti tu ta . 21 . Or ga niz ac ije za ra zv oj te hn olo gij e / / / / / / 88 Lic a k oja se ba ve ra zv oje m te hn olo gij e: us ta no ve , pr ivr ed na dr uš tv a, ud ru že nj a, fo nd ac ije , fi zič ka lic a. 89 Su bje kt i m og u k or ist iti bu dž et sk a s re ds tv a z a p ro jek te iz čl. 16 sa m o a ko su up isa na u Re gis ta r o rg an iza cij a z a ra zv oj i p od ršk u r az vo ju te hn olo gij a. (K om .: B ez ob zir a na na ziv , u ov aj re gis ta r s e u pis uju i fi zič ka lic a.) 90 – 92 Or ga niz ac ije za ra zv oj te hn olo gij a s u o ne ko je ve ći dio sv oji h a kt ivn os ti us m jer av aju na ra zv oj te hn olo gij a z a sv oje po tre be ili za tr žiš te . 93 – 96 Di jel e s e n a: 1. te hn olo šk a p riv re dn a d ru štv a i 2. ino va cio ne ce nt re. 116 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 97 Us ta no ve i d ru gi ne pr ivr ed ni ob lic i s ub jek at a z a inf ra str uk tu rn u p od ršk u t eh no log ija : 1. po slo vn i in ku ba to r, 2. na uč no -te hn olo šk i p ar k, 3. ce nt ar za tr an sfe r te hn olo gij a Ud ru že nj e i no va to ra ka o n ep ro fit na or ga niz ac ija . 22 . Re gis tri N IO 19 Re gis ta r n au čn ois tra živ ač kih su bje ka ta ko ji v od i M ini sta rst vo 24 Vo de se 4 re gis tra o: na uč nic im a, ist ra živ ač im a i ino va to rim a, - n au čn ois tra živ ač kim or ga niz ac ija m a, - N I p ro jek tim a i - i nf ra str uk tu rn im ul ag an jim a u na uk u 13 – 15 M ini sta rst vo vo di re gis ta r zn an stv en ih i d ru gih pr av nih os ob a ko je isp un jav aju m ini m aln e u slo ve za os niv an je ins tit ut a p re m a č l. 1 2 Za ko na . (K om .: O sta li r eg ist ri n e p os to je. ) Up is u r eg ist ar sv eu čil išt a i fa ku lte ta vr ši M ini sta rst vo e x offi ci o. U pis dr ug ih su bje ka ta sa m o n a n jih ov za ht jev . Uč ina k u pis a: sti ca nj e p ra va na ba vlj en je zn an stv en ois tra živ ač kim ra do m i d ru ga pr av a t e o ba ve ze iz ov e dje lat no sti 59 – 65 Tri vr ste re gis ta ra : Re gis ta r N IO , k oji uk lju ču je i p os tu pa k o cje ne ra da N IO (čl . 6 1– 64 ) 87 Re gis ta r is tra živ ač a v od i M ini sta rst vo . 98 Re gis ta r p ra vn ih i fi zič kih lic a z a r az vo j te hn olo gij e 59 – 61 Re gis ta r v od i M ini sta rst vo po po stu pk u k oji se ur eđ uje po se bn im ak to m . N IO ko je nis u u pis an e i li s u i zb ris an e, ne m og u o ba vlj at i is tra živ an ja i d ob iva ti sre ds tv a u sk lad u s a č l. 1 6. Za ko na . 60 Po da tk e d os ta vlj aju N IO . 61 Ak o u slo vi pr es ta nu da po sto je, N IO ob av ješ ta va M ini sta rst vo i d ob ija ro k o d n ajd už e 6 0 d an a d a i sp ra vi ne do sta ta k, M ini sta rst vo ob av ješ ta va Vl ad u K an to na i na ko n t og a m ož e d on ije ti rje še nj e o br isa nj u. 34 M ini sta rst vo vo di ev ide nc iju zn an stv en ika i i str až iva ča 65 Ko na čn u o cje nu o ra du do no si Ka nt on aln i s av jet . N a os no vu te oc jen e i pr ep or uk a M ini sta r d on os i rj eš en je o br isa nj u i z r eg ist ra . 23 . Ist ra živ ač ki ce nt ar / / / / / / 53 NI ili IR or ga niz ac ion a j ed ini ca ko ja ob av lja is tra živ an ja. Po lož aj joj je od re đe n s ta tu to m N IO u čij em se sa sta vu na laz i. 54 M ož e o ba vlj at i N ID od op šte g i nt er es a i z č l. 1 6 Z ak on a ak o i sp un jav a u slo ve pr ed viđ en e u ov om Za ko nu . 117 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 24 . Na uč no ud ru že nj e / / / / / / 55 Sv ak i o bli k d ob ro vo ljn og po ve ziv an ja viš e fi zič kih ili pr av nih lic a r ad i u na pr eđ en ja ne ko g z aje dn ičk og ili op šte g i nt er es a, čij i o sn ov N IJE st ica nj e d ob iti . 57 Na uč no dr uš tv o m or a i m at i n ajm an je dv a č lan a u na uč no m zv an ju da bi m og lo ob av lja ti po slo ve od op šte g i nt er es a i z č l. 1 6 Z ak on a, uz pr et ho dn o m išl jen je Ka nt on aln og sa vje ta . 56 Ta ks at ivn o n av ed en o š es t š iro ko fo rm uli sa nih na čin a n a ko je dr uš tv o o stv ar uje sv oje in te re se . 25 . Ce nt ar iz uz et nih vr ije dn os ti / / / / / / 58 St at us m ož e s te ći NI O ili nj en or ga niz ac ion i d io (K om .: M isl im da m or a b iti or ga niz ov an ka o p os eb na cj eli na .) ko ja u r eg ion u i sv ije tu po sti že iz uz et ne re zu lta te u pe rio du od pe t g od ina . Us lov e, po stu pa k i pr og laš av an je će po se bn o p ro pis at i M ini sta r. 26 . Na uč na i ist ra živ ač ka zv an ja 20 3 n au čn a z va nj a: Na uč ni sa vje tn ik, vi ši na uč ni sa ra dn ik, na uč ni sa ra dn ik. 3 i str až iva čk a z va nj a: str uč ni sa vje tn ik, vi ši str uč ni sa vje tn ik, str uč ni sa ra dn ik Ut vrđ en a e kv iva len cij a n au čn ih i un ive rzi te tsk ih zv an ja. 32 – 33 Vr ste : n au čn ici , is tra živ ač i i ino va to ri. 3 n au čn a z va nj a i sto g n az iva ka o i u KS 3 i str až iva čk a z va nj a r az lič ito g n az iva u o dn os u n a K S: ist ra živ ač sa vje tn ik, viš i is tra živ ač sa ra dn ik i is tra živ ač sa ra dn ik Ut vrđ en a e kv iva len cij a n au čn ih i un ive rzi te tsk ih zv an ja. 24 , 26 3 n au čn a z va nj a (zn an stv en i s ur ad nik , v iši zn an stv en i su ra dn ik, zn an stv en i s av jet nik ) 4 i str až iva čk a z va nj a (K om .: I str až iva čk a z va nj a s e p re pli ću sa un ive rzi te tsk im . T o s u: str uč ni su ra dn ik, as ist en t, viš i a sis te nt i ist ra živ ač su ra dn ik. ) (K om .: P re du slo v z a i zb or u bil o k oje zv an je je po sto jan je ra dn og od no sa .) 67 , 74 3 n au čn a z va nj a, 2 i str až iva čk a z va nj a. Ist ra živ ač i k oji ni su iz ab ra ni u i str až iva čk o i li n au čn o zv an je (st ru čn i s ar ad nik , v iši st ru čn i s ar ad nik i s tru čn i sa vje tn ik) , e kv iva len tn os t u niv er zit et sk im zv an jim a. 118 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 27 . M ini m aln i us lov i z a i zb or u n au čn a i ist ra živ ač ka zv an ja 31 M ini m aln i o pš ti kr ite rij i p ro pis an i. M ini sta rst vo m ož e p ro pis at i po se bn e k rit er ije za je zik , h ist or iju , ku ltu ru i u m jet no st, te dr ug e ob las ti “ od po se bn og zn ač aja za Bo sn u i H er ce go vin u”. 34 Op šti kr ite rij i o dr eđ en i u za ko nu . Ra zra đu ju se u Pr av iln iku ko ji d on os i M ini sta rst vo 24 Zn an stv en o z va nj e – bl iži uv jet i ut vrđ uju se u pr av ilim a, od no sn o sta tu tu zn an stv en ois tra živ ač ke pr av ne os ob e 68 – 72 Op šti kr ite rij i ra zra đe ni u s kla du sa Bo lon jsk om de kla ra cij om Ist ra živ ač : d ipl om a s a 2 40 EC TS i p ro sje čn a o cje na na cij elo m st ud iju 8, 0 i li 3 ,5. Ist ra živ ač vi ši sa ra dn ik: Di plo m a s a 2 40 EC TS i o bja vlj en i re ce nz ira ni ra do vi Na uč ni sa ra dn ik: do kt or at i o bja vlj en a n ajm an je 3 r ad a Viš i n au čn i s ar ad nik : d ok to ra t, kn jig a i li p at en t i sl ., na jm an je tri ra da u re ce nz ira nim ča so pis im a Na uč ni sa vje tn ik: do kt or at , d vij e k nj ige , p et ra do va iz sv oje ob las ti u r ec en zir an im ča so pis im a i na jm an je jed an pe rio d u zv an ju viš eg na uč no g s ar ad nik a 28 . Izb or u na uč na i is tra živ ač ka zv an ja u o kv iru na uč no ist ra ži- va čk og in sti tu ta ka o u sta no ve 30 Ja vn i k on ku rs ra sp isu je us ta no va na pr ije dlo g n au čn og vi jeć a – M ini sta rst vo im en uje ko m isi ju – ra d k om isi je – Ko m isi ja izv ješ ta va M ini sta rst vo – M ini sta rst vo od luč uje o (n e) da va nj u s ag las no sti . 36 Ja vn i k on ku rs ra sp isu je us ta no va na pr ije dlo g n au čn og vi jeć a – M ini sta rst vo im en uje ko m isi ju – ra d k om isi je – Ko m isi ja izv ješ ta va M ini sta rst vo – M ini sta rst vo od luč uje o (n e) da va nj u s ag las no sti . 29 – 34 Izb or vr ši zn an stv en o v ije će in sti tu ta uz pr et ho dn o p rib av lje nu sa gla sn os t sv eu čil išt a. Ra sp isu je se ja vn i n at ječ aj. Pr ije dlo g z a i zb or da je po vje re ns tv o. Ve ćin a č lan ov a p ov jer en stv a m or a b iti iz už e s tru ke i d ola zit i iz va n u sta no ve ko ja je ra sp isa la na tje ča j. Pr ije dlo g s e p re ko zn an stv en og vi jeć a do sta vlj a s ve uč iliš tu ra di da va nj a sa gla sn os ti. Izb or vr ši zn an stv en o v ije će us ta no ve u s kla du sa sv oji m pr av ilim a. 76 Po stu pa k i zb or a m ož e p ok re nu ti bil o k oje lic e k oje isp un jav a z ak on om pr op isa ne uv jet e z a p re dlo že no zv an je, na uč no vi jeć e, lic e k oje ni je za po sle no u ins tit ut u, u s kla du sa pr op isa nim uv jet im a. 77 , 78 Na uč no vi jeć e f or m ira ko m isi ju za iz bo r, k oja po dn os i izv ješ ta j u ro ku od na jvi še 30 da na . 79 , 81 NV st av lja iz vje šta j n a u vid ja vn os ti i n ak on 60 da na do no si od luk u o iz bo ru . 83 – 85 Izb or u na uč no zv an je om og uć av a u če šće u na sta vi i u pis u r eg ist ar is tra živ ač a. Re izb or i r ad na dr ug im po slo vim a a ko ka nd ida t n e b ud e re iza br an . 119 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Iza br an i s e u pis uju u ev ide nc iju zn an stv en ika i i str až iva ča ko ju vo di M ini sta rst vo u sk lad u s a s vo jim Pr av iln iko m . 29 . Izb or ni pe rio di 32 St ru čn i s ar ad nik se bi ra na 4 go din e b ez m og uć no sti re izb or a. Os ta la zv an ja: pe t g od ina u na če lu uz m og uć no st još je dn og re izb or a. M og uć i p rij ev re m en i iz bo r. Na uč ni sa vje tn ik za klj uč uje ug ov or na ne od re đe no vr ije m e. Os ta li n a vr ije m e z a k oje su iz ab ra ni. St ar os ni lim i: 7 0 g od ina 37 St ru čn i s ar ad nik se bi ra na 4 go din e be z m og uć no sti re izb or a. Os ta la zv an ja: pe t g od ina u na če lu uz m og uć no st još je dn og re izb or a. Na uč ni sa vje tn ik za klj uč uje ug ov or na ne od re đe no vr ije m e. Os ta li n a v rij em e za ko je su iz ab ra ni. St ar os ni lim it: 65 go din a 25 , 28 Zn an stv en o z va nj e 4 go din e, Ist ra živ ač ko zv an je 4 g od ine St ar os ni lim it: 65 go din a ( po d po se bn im us lov im a d o 7 0 g od ina ) 73 , 83 Ist ra živ ač sa ra dn ik: 4 go din e b ez m og uć no sti re izb or a Ist ra živ ač vi ši sa ra dn ik: 5 go din a s a m og uć no šć u j ed no g re izb or a Na uč ni sa ra dn ik: 5 go din a s a m og uć no šć u j ed no g re izb or a Viš i n au čn i s ar ad nik : 6 go din a s a m og uć no šć u r eiz bo ra Na uč ni sa vje tn ik – tra jn o z va nj e 30 . Od uz im an je zv an ja 21 Ra zlo zi: fa lsi fik at u pr ija vi ili pr ev ar a u da va nj u p od at ak a. Re gu lis an e s pe cifi čn os ti po stu pk a u vi so ko šk ols kim or g. i s am os ta ln im in sti tu tim a k ao us ta no va m a. 35 . Ra zlo zi: fa lsi fik at ili pr ev ar a u da va nj u po da ta ka . Re gu lis an e s pe cifi čn os ti po stu pk a u vis ok oš ko lsk im or g. i s am os ta ln im ins tit ut im a k ao us ta no va m a. 80 Ra zlo zi: ne isp un jav an je pr op isa nih uv jet a, pla gij at ili fal sifi ka t, te šk a p ov re da et ičk og ko de ks a 31 . Ist ek iz bo rn og pe rio da i u go vo r o r ad u 33 U slu ča ju ne izb or a, po sto ji m og uć no st no vo g u go vo ra na dr ug om od go va ra juć em ra dn om m jes tu . 38 U slu ča ju ne izb or a, po sto ji m og uć no st no vo g u go vo ra na od go va ra juć em ra dn om m jes tu . 27 U slu ča ju ne izb or a, po sto ji m og uć no st no vo g u go vo ra na od go va ra juć em ra dn om m jes tu . 85 U slu ča ju ne izb or a, po sto ji m og uć no st no vo g u go vo ra na od go va ra juć em ra dn om m jes tu . 32 . Re gis tri ist ra živ ač a 15 , 19 M ini sta rst vo up isu je ist ra živ ač e i na uč nik e u is ti re gis ta r k ao i N IO . 24 M ini sta rst vo vo di op šti Re gis ta r ist ra živ ač kih dj ela tn os ti u k oji up isu je ist ra živ ač e, or ga niz ac ije , p ro jek te i inf ra str uk tu rn a u lag an ja. 34 M ini sta rst vo vo di ev ide nc iju zn an stv en ika i i str až iva ča . 87 M ini sta rst vo vo di po se ba n r eg ist ar na uč nik a, od no sn o ist ra živ ač a u el ek tro ns ko m i p isa no m ob lik u. Up isu ju se i na sta vn o- na uč na zv an ja. M ini sta r d on os i b liž e p ro pis e. 33 . Na dz or na d pr ov ođ en jem Za ko na 34 M ini sta rst vo ne po sre dn o i li p re ko ins pe kc ije na dle žn e z a o bla st ob ra zo va nj a. 39 M ini sta rst vo 42 M ini sta rst vo 10 6 M ini sta rst vo 120 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br . Pr av ni ins tit ut i KS ZN D 26 /1 6 Ze -d o Z ND 11 /1 7 HB Ž Z ZD 5/ 99 TK ZN R 1 4/ 17 Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je Čl. Os no vn o r ješ en je 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 34 . In sp ek cij sk i na dz or 35 In sp ek cij a z a o bla st ob ra zo va nj a 40 In sp ek to ra t z a o br az ov an je i n au ku / / ( Op šta pr av ila va že ) 10 6 Ka nt on aln a u pr av a z a i ns pe kc ijs ke po slo ve 35 . Ka zn e z a pr ek rša je 36 In sti tu t o dg ov ar a z a s ed am vr sta pr ek rša ja u i zn os u o d 1 00 0– 50 00 KM . Od go vo rn o l ice u ins tit ut u i lic e ov laš te no za za stu pa nj e u pr om et u od go va ra ju za dv a p re kr ša ja u ra sp on u k az ne od 50 0 d o 3 .00 0 KM . 42 In sti tu t o dg ov ar a z a č et iri vr ste pr ek rša ja od 10 00 –5 00 0 K M . Od go vo rn o l ice u NI or ga niz ac iji od go va ra za 2 pr ek rša ja u r as po nu od 50 0 d o 3 .00 0 K M . 45 10 00 –5 00 0 K M . Od go va ra ju or ga niz ac ija i o dg ov or no lic e u nj oj. 10 7 10 00 –5 00 0 K M . Od go va ra ju or ga niz ac ija i o dg ov or no lic e u nj oj. 36 . Na gr ad e i pr izn an ja / / 10 Sk up šti na Ka nt on a m ož e u tv rd iti po se bn om od luk om na gr ad u z a do sti gn uć a u ob las ti NI R. Na gr ad a s e d od jel juj e p os eb no m od luk om Sk up šti ne . 37 Žu pa nij sk a n ag ra da za zn ač ajn e rez ult at e u zn an stv en ois tra živ ač ko m ra du i z a ž ivo tn o d jel o, do dje lju je Sk up šti na sv ak e g od ine . Br oj i v rst e n ag ra da se ur eđ uju po se bn im Za ko no m . 86 NI O m ož e s vo m pe nz ion ira no m na uč no m sa vje tn iku , sh od no sv oji m po tre ba m a, do dij eli ti po ča sn o n au čn o zv an je – za slu žn i n au čn ik. 37 . Im ple m en ta - cij sk e m jer e i na sta va k r ad a 37 Sa vje t p rip re m a n ac rt St ra te gij e na jka sn ije de ve t m jes ec i o d im en ov an ja. St ra te gij a j e k rit er ij z a o sn iva nj e ins tit ut a k ao us ta no va . Za dr ža va nj e s ta tu sa na uč nih i ist ra živ ač kih sa ra dn ika . Od luk a M ini sta rst va o ut vrđ iva nj u pr izn at ih pu bli ka cij a. Pr ov jer a i sp un jen os ti us lov a po sto jeć ih NI in sti tu cij a ć e s e do nij et i d o 2 01 9. go din e. 43 Pr ipr em a S tra te gij e. St ra te gij a j e k rit er ij z a o sn iva nj e ins tit ut a k ao us ta no va . Za dr ža va nj e s ta tu sa na uč nih i ist ra živ ač kih sa ra dn ika . Pr ov jer a i sp un jen os ti us lov a po sto jeć ih NI in sti tu cij a u ro ku od tr i go din e o d s tu pa nj a n a s na gu Za ko na . 46 – 47 Za dr ža va nj e s ta tu sa zn an stv en ih i ist ra živ ač kih su ra dn ika . Do no še nj e p ro pis a o ev ide nc ija m a u ro ku od tr i m jes ec a o d s tu pa nj a n a sn ag u Z ak on a. 10 8 – 11 1 Do no še nj e S tra te gij e u ro ku od 3 go din e, u r ok u o d go din u d an a d ru ge pr ov ed be ne pr op ise 121 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini II. UPOREDNI PREGLED RJEŠENJA KANTONALNIH ZAKONA O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI 1. “Naučnoistraživačka djelatnost” 1. U najširem značenju “naučnoistraživačka djelatnost” obuhvata cjelo- kupnu aktivnost bavljenja naukom ili ukupan “naučnoistraživački rad”.327 Pored toga, ove sintagme se mogu posmatrati i kao prvi viši pravni institut zajednički svim kantonalnim zakonima. U oba značenja “naučnoistraživačka djelatnost” je određena osnovnim institutima koji se nalaze se u redovima 1–6. Tabele 2. Uže određivanje naučnoistraživačke djelatnosti se u normativnom svijetu pojavljuje kao predmet zakona koji regulišu ovu oblast.328 Ako se zanemare stilske i nomotehničke razlike, može se tvrditi da je obim predmeta regulative identičan. Dvije napomene su ipak nužne. Najprije, formulacija čl. 1 ZZD Kantona 10 je iz poznatih razloga značajno uža od ostalih. Drugo, ZNIR TK jedini izričito navodi cijeli “sistem naučnoistraživačkog rada” kao svoj pred- met. Upoređivanje predmeta zakona sa nalazima “Teorijske osnove” pokazuje da su predmetom razmatranih zakona obuhvaćena sva četiri stuba ekonomije zasnovane na znanju.329 Podudarnost zakonske materije sa zahtjevima stupo- va društva znanja je znatno manja. Već na osnovu opisa predmeta zakona se može tvrditi da je politika nauke omeđena granicama kantona i da predstoji dugotrajan rad na njenoj integraciji. Napokon, svi razmatrani zakoni su se fokusirali na ljudske resurse i institucije. Od regulatornih sistema, društveni moral je najvećim dijelom ostao van vidokruga zakonodavca. Nisu uređeni čak ni institucionalni okviri u kojima se moraju odvijati društveni procesi moralnog prosuđivanja naučnoistraživačkih aktivnosti.330 327 Kanton Tuzla je svoj zakon iz 2017. godine nazvao “Zakon o naučnoistraživačkom radu”. 328 Vidjeti red 1. u Tabeli 2. 329 Vidjeti “Teorijske osnove”, str. 10-16. 330 Vidjeti “Teorijske osnove”, str. 16-26. 122 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Dati isti naziv zakonima. 2. Podudarno odrediti predmet i strukturu zakona uz insistiranje na ino- vacionom sistemu. 3. Uvesti u kantonalne zakone obavezu međukantonalnog dogovaranja o politici nauke. 4. Odrediti institucije nedržavnog karaktera koje će se baviti pitanjima etike kao regulatornog sistema nauke. 5. Unijeti osnove sistema društvenih pravila naučne etike u zakonodavstvo. 2. Naučnoistraživačka djelatnost je u sva četiri zakona određena na identi- čan način, s tim da je u ZNR TK to učinjeno kroz pojam naučnoistraživačkog rada. Značajno je da je trihotomna podjela naučnih istraživanja generalno prihvaćena i da se insistira na njihovoj povezanosti. Bitni elementi svake vrste istraživanja su izvornost i novina, čak i kad se radi o novoj primjeni postojećih znanja.331 Time je otvoren put za povezivanje nauke i tehnologi- je i tretiranje sistema nauke kao široko koncipiranog inovacionog sistema. Ovako određena naučnoistraživačka djelatnost je u tri kantonalna zakona izri- čito proglašena djelatnošću od “posebnog društvenog interesa za Kanton”,332 čime su modificirane nedorečene formulacije čl. 6 Okvirnog zakona BiH o “posebnom interesu” i “prioritetnom značaju” nauke.333 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. U sve zakone uz naučnoistraživačku djelatnost uvesti atribut: “pose- ban društveni interes Kantona”. 2. U svim zakonima povezati poseban društveni interes kantona sa širim društvenim interesima entiteta FBiH i države BiH. 3. Suštinski posmatrano, principi naučnoistraživačke djelatnosti su uređe- ni na istovrstan način.334 Dva su osnovna načela. Prvi princip obuhvata slobo- du i autonomiju naučnoistraživačkog rada, djelatnosti i stvaralaštva. U svim legislativnim nabrajanjima principa ovo načelo se nalazi na prvom mjestu. U zakonima KS i Ze-do kantona primat slobode i autonomnosti ogleda se i u zabrani njihovog ograničavanja, osim u zakonom predviđenim zahtjevima: poštovanju standarda i etičnosti naučnog rada i zaštiti ljudskih prava, lične i 331 Čl. 9 ZNIR TK 332 U ZZNR Kantona 10 isti se zaključak može izvesti tumačenjem čl. 11. 333 Vidjeti redove 2. i 3. Tabele 3. 334 Vidjeti redove 4. i 5. Tabele 3. 123 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini opšte sigurnosti i okoline.335 Za druga dva kantonalna zakona isti zaključak se može izvući iz obaveze poštivanja domaćeg javnog poretka. Drugi princip zahtijeva povezanost sve tri vrste istraživanja u jedinstvenu društveno kori- snu cjelinu, čime su se zakonodavci i na nivou principa opredijelili za koncept inovacionog sistema. Vjerovatno iz pragmatičnih razloga, ovome načelu se dodaje i zahtjev za osposobljavanje i usavršavanje kadra za naučnoistraži- vački rad.336 Ostali principi su posebno nabrojani u zakonima. Njihov broj se razlikuje. U KS i TK ih ima 11, zakon Ze-do kantona navodi 13, a ZZD Kantona 10 četiri dodatna principa. Ispitivanje sadržaja nabrojanih načela u kontekstu ostalih legislativnih rješenja pokazuje da se radi o formalnoj, a ne suštinskoj razlici. 4. Imperativ poštivanja naučnih standarda i etike kao dijelova javnog po- retka pokazuje da zakonodavci nisu zanemarili moral kao jedan od kontrol- nih instrumenata sistema nauke. Ipak, uzimajući u obzir slabosti regulative institucionalnih mehanizama društvene etike, može se zaključiti da izložena rješenja, mada dobra, nisu dovoljna. Nepoštivanje etičkih pravila kao dijela javnog poretka mora se utvrđivati u svakom konkretnom slučaju. Već prika- zane slabosti institucionalnog sistema društvene etike pokazuju da kazuistički pristup ovdje ne može dati opšte zadovoljavajuće rezultate. S druge strane, svi zakoni sadrže zahtjev etičnosti naučnoistraživačkog osoblja.337 Budući da se ne spominju ni institucije ni državni organi, jasno je da princip etičnosti nauke postoji jedino u individualnoj sferi. To jeste nužan, ali nije dovoljan uslov za ostvarivanje etičnosti sistema nauke kao dijela društva. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Izričito formulisati principe jedinstva sva tri vida naučnoistraživačkog rada i etičnosti kao principe prvoga reda. 2. Proširiti nabrajanje elemenata domaćeg javnog poretka ili uvesti opšti princip da naučnoistraživački rad i naučnoistraživačka djelatnost ne mogu biti suprotni principima domaćeg javnog poretka. 3. Povezati pravila o društvenoj i individualnoj naučnoj etici, uključujući i naučnu etiku pojedinih institucija koje su subjekti sistema nauke. 4. Ujednačiti nabrajanje principa naučnoistraživačkog rada. 5. Principe naučnoistraživačkog rada nabrojati netaksativno. 335 Čl. 5 ZNR KS; čl. 6 ZNR Ze-do kantona. 336 Čl. 5, st. 1 ZNR Ze-do kantona; čl. 5 ZZR Kantona 10; čl. 5 ZNIR TK. ZNID KS nema sličnu odredbu. 337 U čl. 2 ZZD Kantona 10 ovaj zahtjev je izražen posredno, kao princip “odgovornosti znanstvenika i istraživača za posljedice vlastitog rada”. 124 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 5. Rezultati su svrha naučnoistraživačke djelatnosti.338 Svi kantonalni za- koni zahtijevaju da oni sadrže elemente originalnosti i novine. Osim čl. 4 ZZD Kantona 10, svi ostali zakoni prate regulativu čl. 5 OZNID i taksativno nabrajaju rezultate nauke koji su mjerodavni za ocjenu uspješnosti istraživač- kih i inovacionih procesa. U KS i Ze-do kantonu ih je navedeno 11, a u TK 26. Vrednovanje rezultata se mjeri objavljivanjem u odgovarajućim, referentnim publikacijama ili provjerom u praksi.339 Sa teorijskog stanovišta, izloženoj regulativi se mogu staviti ozbiljne zamjerke: nabrajanje je taksativno i stoga ne može da obuhvati nove vrste naučnih rezultata koje će se sigurno pojaviti u bliskoj budućnosti, svaka od nabrojanih kategorija je izuzetno široka pa se mora tumačiti prilikom primjene na konkretan rezultat rada u naučnoj dje- latnosti, kriteriji vrednovanja “naučnosti” ili “inovativnosti” nisu ujednačeni niti uvijek jasni itd. Zbog toga se razmatrane odredbe moraju tumačiti u užem pravno-tehničkom i administrativnom smislu. One su instrument za određi- vanje statusa naučnih radnika i institucija, služe uspostavljanju mehanizama budžetskog finansiranja i funkcionišu kao mjera za pravdanje sredstava dobi- jenih metodama javnih poziva i konkursa. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Ujednačiti nabrajanje rezultata naučnoistraživačke djelatnosti u svim kantonalnim zakonima. 2. Nabrajanje rezultata naučnoistraživačke djelatnosti izvršiti primjera radi, a ne taksativno. 3. Ujednačiti i precizirati kriterije vrednovanja barem za rezultate nauč- noistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata. 2. Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti 1. Norme koje uređuju način ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti u skladu sa posebnim, odnosno opštim interesom kantona čine drugi viši institut u ovoj oblasti.340 On sadrži pravila koja određuju vrste i povezivanje najvažni- jih aktivnosti subjekata, koje su usmjerene na zadovoljavanje posebnih druš- tvenih interesa kantona u široko shvaćenom sistemu nauke. Način ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti je isti u svim oblastima nauke, bez obzira na to 338 Vidjeti red 6. Tabele 3. 339 Izuzetak predstavlja čl. 6, st. 2 ZNR KS koji ne sadrži kriterije vrednovanja. 340 Vidjeti redove 7. i 8. Tabele 2. 125 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini da li pojedini zakon sadrži ili ne sadrži njihovu klasifikaciju.341 Pored nauke u užem smislu riječi, pravila ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti važe i za oblast tehnologije.342 Postoje tri osnovna metoda kojima se povezuju načini razvoja nauke i tehnologije. Prvi je zahtjev da sve tri vrste naučnoistraživač- kog rada budu povezane.343 Drugi postupak je proglašavanje razvoja i nauke i tehnologije sredstvima ostvarivanja posebnog interesa kantona za naučnoi- straživačku djelatnost.344 Treći metod postoji samo u ZNR TK. Ovaj akt ide nekoliko koraka dalje u priznanju tehnološkog razvoja kao poluge ostvariva- nja naučnoistraživačke djelatnosti. U planiranju i ostvarivanju opšteg interesa i obezbjeđivanju razvoja, ZNR tretira nauku i tehnologiju zajedno i na isti na- čin.345 Pored toga, poglavlje VII posebno reguliše: organizacije za razvoj teh- nologije, infrastrukturnu podršku razvoju tehnologija i udruženja inovatora.346 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Naučnoistraživačku i tehnološko-razvojnu djelatnost zajedno reguli- sati kad god to priroda materije dopušta. Posebno normiranje ostva- rivanja tehnološkog razvoja primijeniti samo onda kada su specijalna rješenja za unapređenje tehnološkog razvoja nužna. 2. Ujednačiti nomotehnički pristup definisanju i uređivanju pojedinih instrumenata naučnoistraživačke djelatnosti. 3. U svim kantonalnim zakonima iz ove oblasti prihvatiti pristup načinu ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti koji je usvojen u ZNR TK. 2. Način ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti u kantonalnim za- konima se može određivati užom – dogmatičkom i širom – normativnom metodom. U užem smislu, način ostvarivanja obuhvata: jedinstvo sve tri vrste 341 Klasifikacija nauka navedena je jedino u čl. 7 ZNR TK. Njegov tekst izričito preuzima važeću klasi- fikaciju nauka u Bosni i Hercegovini, ali predviđa da je nadležni ministar razrađuje sopstvenim aktom. Ovakva odredba ne postoji u ostala tri kantonalna zakona. Ipak, “Uputstvo o metodološkom okviru i principima za izradu pravilnika o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana” zajedno s prevodom Fras- cati Manuala koji je 26. 2. 2007. godine donijelo Ministarstvo civilnih poslova BiH, obavezuje i druge kantone da postupe na isti način. 342 Zakonska definicija pojma “tehnologija” se nalazi u čl. 2, st. 1, tačka “s” ZNR TK. Ostali razmatrani zakoni ne definišu ovu kategoriju. 343 Čl. 3 ZZD Kantona 10 izloženo rješenje usvaja posredno – kroz zahtjev čl. 3, st. 3 da primijenjena istraživanja služe prvenstveno zadovoljavanju “praktičnih potreba”. 344 Vidjeti čl. 3 ZNID KS; čl. 4 ZNID Ze-Do kantona; čl. 3 ZNR TK. Čl. 3 ZZD Kantona 10 izloženo rješenje usvaja posredno. 345 ZNR TK ne razdvaja opšti interes u oblasti nauke i tehnologije, strategije razvoja se donose kao jedinstven dokument za obje oblasti, u Kantonu postoji jedinstven savjet za nauku i tehnologiju itd. (vidjeti naročito Odsjek II Zakona i red 8. Tabele 2). 346 Vidjeti 5), redove 23. i 24. Tabele 2. 126 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 istraživanja, osposobljavanje kadra i brigu o infrastrukturi za naučnoistraži- vački rad.347 Iako su tri navedene kategorije legislativno definisane, nomo- tehnički pristup nije isti. Zaključak o povezanosti elemenata ostvarivanja sistema nauke u ZZD Kantona 10 se mora zasnivati na tumačenju, u KS i Ze-do kantonu veza je uspostavljena izričito, dok ZNR TK pri definisanju pojedinih elemenata polazi od zakonskog određivanja pojmova i ostvarivanja općeg interesa.348 Formuliranje pojedinih elemenata je različito. Načini usavr- šavanja kadrova se nabrajaju taksativno, dok je popis objekata infrastrukture naveden samo primjera radi. Izuzetak čini čl. 10 ZNR TK u kome je naučna infrastruktura određena generički i izričito učinjena zavisnom od dostupnosti svim subjektima koji se bave naučnoistraživačkom djelatnošću. Time je dio postrojenja, opreme i materijala u privatnoj svojini, koji služi stvaranju zna- nja kao robe, isključen iz infrastrukture na koju se Zakon TK odnosi. U široj normativnoj interpretaciji, način ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti je obimniji od njegovog zakonskog određenja. U sistemskom znače- nju u način ostvarivanja spadaju i odredbe o planiranju, uključujući način do- nošenja strategija i programa, finansiranje i pravni režim lica u ovoj djelatnosti, te državnim i društvenim subjektima koji su neophodni za dobro funkcionisanje sistema nauke ili inovacionog sistema. Značaj ovih elemenata odrazio se i na strukturu kantonalnog zakonodavstva. Zato ćemo ih posebno ispitati. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Na jednom mjestu navesti sve instrumente ostvarivanja naučnoistra- živačke djelatnosti. To može biti uvodni član ili definisanje pojedinih instrumenata ostvarivanja naučne djelatnosti u posebnim članovima istog odsjeka. 2. Izbjegavati taksativno nabrajanje sadržaja pojedinih instrumenata ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti kad god to priroda nekog instrumenta dopušta. 3. Osposobljavanje kadrova, razvoj infrastrukture i dostupnost ostalih instrumenata ostvarivanja naučne djelatnosti vezati za poseban interes kantona i opći društveni interes. Odrediti uslove pod kojima privatni interes može biti uključen u korištenje instrumenata razvoja naučne djelatnosti u svakom kantonu. 347 Vidjeti Tabelu 2, red 7. 348 U “Osnovnim odredbama” su sadržane norme o povezanosti tri vrste istraživanja (čl. 5), određena lica koja se bave naučnoistraživačkom djelatnošću (čl. 8) i određena naučnoistraživačka infrastruktura (čl. 10). Institucije za ostvarivanje programa (čl. 17) i usavršavanje kadra (čl. 18) nalaze se u odsjeku II “Planiranje i ostvarivanje općeg interesa u naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju”. 127 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 3. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti 1. Nomotehnički položaj odredbi o finansiranju naučnoistraživačke dje- latnosti je različit.349 U ZNID Ze-Do kantona one se nalaze u “Osnovnim odredbama”, Zakon KS ih smješta u poseban “Dio drugi” koji ima samo jedan član, dok se u odgovarajućim zakonima Kantona 10 i TK finansiranje uređu- je pri kraju teksta. Suštinski posmatrano, jedino ZNID TK izričito uključuje tehnološke projekte u sistem finansiranja.350 U ostalim kantonima taj se za- ključak mora zasnivati na sistemskom tumačenju njihovih zakona. Napokon, iako svi zakoni uspostavljaju osnove sistema finansiranja naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, oni su ipak fokusirani na onaj dio sredstava koji dolazi iz budžeta kantona.351 Društveni fondovi za razvoj nauke i tehno- logije ostali su potpuno van vidokruga zakonodavca. Zbog toga ne čudi da su naslovi segmenata zakona koji obrađuju ovu materiju različiti.352 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Staviti odredbe o finansiranju naučnoistraživačke djelatnosti među posljednje dijelove zakona koji uređuju ovu oblast. 2. Izričito navesti da se finansiranje odnosi na programe i projekte u oblasti razvoja tehnologije. 3. Ujednačiti terminologiju i redoslijed izlaganja materijalno-pravnih in- stituta. 2. Sredstva za naučnoistraživačku djelatnost se mogu pribavljati iz svih izvora koji su pravno dozvoljeni. Oni se određuju ili generalnom formulaci- jom ili nabrajanjem.353 Budući da su pojedini izvori uređeni posebnim propi- sima, u centru regulative razmatranih zakona nalaze se specijalne odredbe o budžetskom finansiranju.354 Prva se tiče određivanja visine budžeta. Prema čl. 99, st. 2 ZNR TK u budžetsku osnovicu za programe koji se finansiraju jav- 349 Vidjeti red 9. Tabele 2. 350 Čl. 100 ZNR TK navodi dva velika programa finansiranja tehnološkog razvoja: Program istraživanja u oblasti tehnološkog razvoja i Program transfera znanja i tehnologija i podsticanja primjene rezultata naučnoistraživačkog rada. 351 U ovom pogledu karakterističan je naročito čl. 38 ZZD Kantona 10. 352 ZNID KS: “Podrška naučnoistraživačkoj djelatnosti”, ZNID Ze-do kantona: “Osiguranje finansijskih sredstava za naučnoistraživačku djelatnost”, ZZD Kantona 10: “Financiranje” i ZNR TK: “Obezbjeđi- vanje sredstava za ostvarivanje programa od općeg interesa”. 353 Vidjeti čl. 9 ZNID Ze-do kantona i čl. 99 ZNR TK. 354 U “Teorijskoj osnovi” na str. 13-14 je utvrđeno da svi nivoi državne vlasti od 2008. godine smanjuju budžetsku stavku za finansiranje nauke. 128 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 nim sredstvima ne ulaze primici od finansijske imovine i zaduživanja TK te sopstveni prihodi budžetskih korisnika. Time su ionako nedovoljna sredstva za nauku i tehnologiju dalje reducirana. Finansiranje instituta i drugih javnih naučnoistraživačkih organizacija čini posebnu budžetsku stavku.355 Projekti koji su od posebnog interesa za kanton imaju povlašten finansijski položaj. Za njih se izdvaja 5% budžetskih sredstava za naučnoistraživačku djelatnost. Osobine projekata od posebnog interesa za kanton nisu posebno precizirane, pa ovaj propust može u praksi voditi preferiranju pojedinih istraživanja u od- nosu na druga, koja su prema opštim odredbama relevantnih zakona također od posebnog interesa za svaki kanton. Posljednja, četvrta grupa odredbi je najobimnija jer uređuje obezbjeđenje budžetskih sredstava za ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti: izradu projekata, razvoj kadrova, nabavku i održavanje objekata, opreme i drugih materijala itd.356 Budžetska sredstva za naučnoistraživačku djelatnost namijenjena su za projekte od posebnog interesa za kanton i sve druge aktivnosti kojima se, shodno pojedinom kantonalnom zakonu, ostvaruje naučnoistraživačka djelat- nost. Njihov iznos različito se određuje. U ZNID KS stavka za nauku je data u rasponu od 2% do 0,65% budžeta.357 Ze-do kanton navodi samo minimum od 0,5% ukupnog budžeta.358 Suprotan pristup prihvaćen je u ZNR TK: za pro- grame iz člana 16 istog zakona može se, ali ne mora, izdvojiti najviše 0,05% suženo definiranog budžeta.359 Teorijska osnova pokazuje da zakonima utvr- đeni procenti nisu dovoljni za prelazak na ekonomiju znanja i pristupanje Evropskoj uniji.360 Suprotno ostalim kantonalnim zakonima, ZNR TK sadrži posebnu odredbu o poticaju tehnoloških istraživanja.361 Sredstva za njih se posebno utvrđuju u budžetu, ali veličina te budžetske stavke nije propisana. Jedino je određeno da korisnik istraživanja mora participirati u troškovima u iznosu koji ne može biti manji od 50% ukupne finansijske konstrukcije projekta. ZZD Kantona 10 nema parametre za budžetska izdvajanja namije- njena nauci, što znači da se ukupan iznos sredstava za nauku određuje svake godine.362 Pri ocjeni procenata izdvajanja za nauku koje prihvaćaju pojedini kantonalni zakoni, treba imati na umu da Strategija razvoja nauke u Bosni i 355 Čl. 16 ZNID KS, čl. 20 ZNID Ze-do kantona, čl. 39 ZZD Kantona 10 i čl. 100 ZNR TK. 356 Obradu ovih pojmova vidjeti u izlaganjima tačke 2 ovog odsjeka: Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti. 357 Vidjeti čl. 8 ZNID KS. 358 Vidjeti čl. 9 ZNID KS. 359 Vidjeti čl. 99 ZNR TK. 360 “Teorijska osnova”, str. 7 i 14. 361 Čl. 102 ZNR TK. 362 Vidjeti čl. 38 ZZD Kantona 10. 129 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Hercegovini 2017–2022. godina – Revidirani dokument predviđa postepeno povećavanje sredstava za nauku do 0,8% BDP.363 3. Donekle različite formulacije sistema za dodjelu budžetskih sredstava ne utiču na njihovu suštinsku ujednačenost u kantonalnom zakonodavstvu. Podudarnost regulative ogleda se u četiri vrste podzakonskih akata kojima se ostvaruju legislativni ciljevi. Najprije, osim u Kantonu 10,364 projekti ili drugi zakonom predviđeni načini ostvarivanja naučne djelatnosti moraju biti u skladu sa strategijom razvoja nauke pojedinog kantona, a time i sa poseb- nim, odnosno opštim društvenim interesom. Drugi dokument koji projekte čini podobnim za dobijanje budžetskih sredstava jest njihova saglasnost sa programima razvoja pojedinih oblika ostvarivanja naučnoistraživačke djelat- nosti. Oni se određuju na tri načina: u samome zakonu,365 u zakonu i strategiji razvoja nauke366 ili samo u strategiji razvoja nauke. Značajno je da čl. 16, st. 2 ZNR TK stvara osnovu za donošenje četiri vrste programa tehnološkog razvoja.367 Treći dokument mjerodavan za dodjelu sredstava su kriteriji koje utvrđuje vlada kantona donošenjem posebnog akta368 ili davanjem prethod- nog odobrenja na dokument koji sačini resorni ministar.369 Tri kantonalna zakona koja uređuju ovu materiju zahtijevaju da svoje mišljenje o kriteriji- ma za dodjelu sredstava da i savjet za nauku. Napokon, prema korisnicima sredstava svi ovi dokumenti se pojavljuju u formi zahtjeva javnog poziva na dodjelu sredstava za ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti. Lice koje je u postupku javnog oglašavanja dobilo sredstva zaključuje ugovor sa nadlež- nim ministarstvom. To ministarstvo vrši i nadzor nad ispunjavanjem ugovora, odnosno ostvarivanjem društvenog interesa. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. U zakonima o naučnoistraživačkoj djelatnosti detaljno regulisati budžetsko finansiranje, a sve ostale izvore finansiranja navesti gene- ralnom klauzulom (“…na sve zakonom dozvoljene načine” npr.). 363 Vidjeti “Teorijska osnova”, str. 23. 364 Strategija razvoja nauke nije uređena u ZZD. Vidjeti red 10. Tabele 2. 365 Vidjeti čl. 16 ZNR TK. 366 Zakoni KS (čl. 9) i Ze-do kantona (čl. 11) predviđaju da strategija mora sadržavati programe po- drške za naučnoistraživačku infrastrukturu i osposobljavanje kadra, pa predloženi projekti moraju biti usklađeni. 367 O slabostima inovacionog sistema kod nas vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 12-14. 368 Čl. 8 ZNID KS, čl. 9 ZNID Ze-do kantona, čl. 38 ZZD Kantona 10. 369 Čl. 16, st. 3 ZNR TK. 130 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 2. Ne određivati posebno značenje kategorije “budžet” za potrebe finan- siranja naučnoistraživačke djelatnosti. 3. Budžetsko finansiranje usloviti ostvarivanjem opšteg interesa čak i onda kada se sredstva dodjeljuju privatno-pravnim licima. Istaći da naučni rezultati projekata koji su (su)finansirani iz budžeta postaju javno dobro i da su dostupni svima. 4. Za projekte unapređenja tehnologije predvidjeti da se ugovorom o su- finansiranju određuje da li su rezultati javno dobro ili ostaju u isklju- čivom vlasništvu nosioca projekta. 5. U sve kantonalne zakone unijeti odredbu da se za finansiranje nauke procentom određuju minimum i maksimum sredstava koja se izdvaja- ju za naučnoistraživačku djelatnost. Prijedlog za sve kantonalne zako- ne: minimum 0,5%, a maksimum 2% budžeta. 6. U svim zakonima definisati “poseban interes kantona”, unijeti kate- goriju “projekti od posebnog interesa za kanton” i precizirati uslove koje ti projekti moraju ispunjavati. U suprotnom postoji mogućnost zloupotrebe ovog korisnog instituta. 7. Po ugledu na legislativu TK, uvesti programe i projekte tehnološkog razvoja u sve zakone. 8. Uvesti u sve zakone sufinansiranje projekata tehnološkog razvoja po ugledu na legislativu TK. 9. U zakonima netaksativno nabrojati sve najvažnije programe koje stra- tegija mora sadržavati. 10. Savjetima za nauku proširiti nadležnost i na: davanje mišljenja o pri- jedlogu budžeta za naučnoistraživačku i tehnološko-razvojnu djelat- nost, programima i iznosima koji se alociraju na pojedine programe. 11. Uvesti obavezu resornog ministra da se očituje o prijedlozima i stavo- vima savjeta za nauku koji se odnose na (su)finansiranje naučnoistra- živačkih projekata svih kategorija i projekata tehnološkog razvoja. 12. Odluka o dodjeli sredstava za programe u svim kantonima mora biti u nadležnosti vlade. 13. Uvesti obavezu vlade da dva puta godišnje razmatra ostvarivanje stra- tegije naučnoistraživačke djelatnosti i izvršavanje projekata finansira- nih iz budžeta. 131 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 4. Strategija razvoja inovacionog sistema 1. Zakonska terminologija za strategiju razvoja inovacionog sistema nije ujednačena. Koriste se izrazi “strategija za razvoj nauke”, “strategija za ra- zvoj naučnoistraživačke djelatnosti” i “strategija naučnog i tehnološkog razvoja”.370 Bez obzira na različito imenovanje ovog instituta, način donoše- nja strategije je isti u svim kantonima. Nacrt strategije priprema kantonalni savjet za nauku. On se prosljeđuje nadležnom ministarstvu, koje ga dostavlja vladi. Nakon što razmotri nacrt, vlada utvrđuje prijedlog i dostavlja ga skup- štini kantona na usvajanje.371 Izložena proceduralna podudarnost je razumlji- va jer je strategija razvoja i u ovoj oblasti najvažniji instrument politike kao operativnog regulatornog sistema.372 Postupci državnih organa sa nacrtom strategije su uređeni opštim propisima o njihovom funkcionisanju.373 Budući da pravilnik ili poslovnik o radu savjeta za nauku nije donesen ni u jednom kantonu, izrada nacrta strategije otvara pitanja načina rada savjeta za nauku i njihovog odnosa s upravnim organima nadležnim za ovu oblast.374 Donošenje i primjena strategije razvoja inovacionog sistema su bitan fak- tor ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti. Ta realna važnost strategije razvoja inovacionog sistema nije se adekvatno odrazila u političkom i prav- nom poretku. U šest kantona, koji nisu uredili naučnoistraživačku djelatnost, strategija razvoja nauke se može donositi samo na ad hoc osnovi. Isti je slučaj i sa Kantonom 10 čiji ZZD ne sadrži odredbe o strategiji razvoja ove djelatnosti. Zakoni KS, Ze-Do kantona i TK su strategiju razvoja naučnoistraživačke dje- latnosti uredili na sličan način. Ipak, neke značajne razlike i dalje postoje.375 2. U sva tri razmatrana zakona zadaci strategije su određeni identično: ostvarivanje najvažnijih ciljeva, definiranje smjernica i utvrđivanje prioriteta naučnog i tehnološkog razvoja. Prva primjedba koja se može dati pozitivno- pravnim rješenjima je da se najvažniji ciljevi ne preciziraju identično. U KS 370 Vidjeti čl. 9 ZNID KS, čl. 11 ZNID Ze-Do kantona i čl. 14 ZNR TK. 371 Vidjeti red 11. Tabele 2. 372 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 22 i 26-28. 373 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 20. 374 Ti problemi su brojni: angažovanje stručnjaka iz savjeta i van njega, povjeravanje izrade prednacr- ta timovima van savjeta, prikupljanje podataka, tehnička podrška Savjetu za nauku, finansiranje itd. Odluka o imenovanju Vijeća za znanost Bosne i Hercegovine (Sl. gl. BiH 43/10 i 34/16) ne može biti iskorištena kao model za rješavanje navedenih pitanja budući da njen čl. 4 jedino navodi da je Vijeće nadležno “sudjelovati u izradi Strategije razvoja znanosti u Bosni i Hercegovini”. 375 Vidjeti redove 10. i 11. Tabele 2. 132 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 se oni sagledavaju kroz poseban interes Kantona i Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti,376 čl. 11, st. 2 ZNID Ze-Do kantona izričito zahtijeva da se kan- tonalna strategija “usaglašava sa strateškim dokumentima na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine”, dok čl. 16 ZNR TK navodi “opći interes”. Povezana sa čl. 14 istog akta, ova formulacija se može pro- tumačiti kao sužavanje općeg interesa na granice Kantona Tuzla. Na kraju, treba primijetiti da ni u jednom ispitivanom zakonu nema odredbe o usklađi- vanju strategije sa strategijama drugih kantona. Zahtjev čl. 7 OZNID BiH da se posebni interes ostvaruje “usklađivanjem planova” nije našao svoje mje- sto u kantonalnoj legislativi. Druga opaska se odnosi na zakone KS i TK. U njima su strategije razvoja inovacionog sistema nedovoljno jasno povezane s ostalim društvenim strategijama, privrednom i industrijskom posebno.377 Bez usaglašenosti i interakcije sektorskih i opšte razvojne strategije, uspjeh u ostvarivanju ekonomije i društva znanja je teško zamisliv. Osnovni sadržaj strategije su principi, ciljevi, prioriteti i smjernice razvoja inovacionog sistema.378 Oblasti u kojima se oni ostvaruju navode se netaksa- tivno. Zajedničko za sva tri legislativna akta je da nabrajanje obuhvata sve zakonom izričito predviđene načine ostvarivanja naučnoistraživačke djelat- nosti.379 Razmatrani zakoni, dalje, navode da strategija inovacionog sistema obuhvata i tehnološki razvoj. Ipak, ovaj postulat je posebno razrađen samo u članu 16, st. 2 ZNR TK. U njemu je navedeno pet tipova programa kroz koje se posebno ostvaruju opšti interesi i strateški pravci tehnološkog razvoja: istraživanja, podsticanje pronalazaštva i inovacija TK, zaštita intelektualnog vlasništva, podsticanje kreativnog transfera znanja i tehnologija i potpora or- ganizacijama za infrastrukturnu podršku razvoju tehnologija. 3. Ostvarivanje strategije razvoja inovacionog sistema je u zakonima KS i Ze-do kantonu reducirano na netaksativno navođenje programa kojima se operacionaliziraju zahtjevi strategije. To su programi: podrške za naučnoi- straživačku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova, razvoj sistema naučnih informacija i učešća u međunarodnim istraživačkim i razvojnim projekti- 376 Čl. 9 ZNID KS. 377 Prema “Teorijskoj osnovi”, str. 22: integrisanost strategije razvoja inovacionog sistema sa privred- nim i industrijskim strategijama je jedna od teorijskih pretpostavki za pozitivnu ocjenu konkretne stra- tegije razvoja nauke i tehnologije. 378 Osnovno određenje sadržaja kantonalnih strategija je u skladu sa čl. 8 OZNID BiH. Prošireno navo- đenje sadržaja strategije vidjeti u čl. 15 ZNR TK. 379 Čl. 9 ZNID KS i čl. 11 ZNID Ze-do kantona navode primjera radi po sedam načina ostvarivanja djelatnosti, dok ih u ZNID TK ima 14. 133 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini ma.380 ZNR TK nabraja 14 ovakvih programa i daje razvijen model njihovog ostvarivanja. Kao prvi korak, Vlada na prijedlog Ministarstva donosi trogo- dišnje i desetogodišnje akcione planove ostvarivanja strategije.381 Nakon toga nadležni ministar uz prethodnu saglasnost Vlade donosi akt kojim se bliže određuju navedeni programi te utvrđuju uslovi, kriteriji i postupak dodjele sredstava iz budžeta. Pravo konkurisanja imaju subjekti koji su izričito nave- deni u čl. 17 ZNR TK. U njih spadaju pravna i fizička lica koja se bave nauč- noistraživačkim i radom na razvoju tehnologije, čime je krug kvalifikovanih osoba izjednačen sa subjektima sistema nauke.382 Program osposobljavanja mladih nadarenih kadrova koji rade na univerzitetu i u institutima je detaljno razrađen u posebnom članu zakona.383 Time je normativno uređen još jedan parametar dobre strategije nauke: usaglašenost sa sistemom visokog obrazo- vanja.384 U sva tri razmatrana zakona, vidjeli smo, konačna implementacija strategije se vrši dodjelom sredstava na javnim konkursima. 4. Period za koji se donosi strategija nije u kantonalnom zakonodavstvu određen jednoobrazno. KS i Ze-do kanton zahtijevaju da se strategija donosi svakih pet godina. Čl. 15, st. 2 ZNR TK je daleko elastičniji; strategija se donosi za period od najmanje pet, najviše 20 godina. Time je omogućeno dugoročno planiranje, kao osobina dobre strategije.385 Sva tri zakona dozvo- ljavaju izmjene i dopune strategije. Mogućnost revidiranja čini od strateškog planiranja trajan, a ne jednokratan proces koji se završava donošenjem akta o strategiji. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Donijeti harmonizirane poslovnike ili pravilnike o radu savjeta za nau- ku, sa posebnim osvrtom na način djelovanja, obaveze i prava u dome- nu izrade i revizije strategije razvoja inovacionog sistema u kantonu. 2. Ujednačiti nazive strategije razvoja inovacionog sistema. 3. Tražiti da strategija razvoja inovacionog sistema bude usaglašena sa strategijama razvoja drugih oblasti, privrede i industrije posebno. Formulacija čl. 11 ZNID Ze-do kantona može biti obrazac za buduću regulativu. 380 Vidjeti čl. 9 ZNID KS i čl. 11, st. 4 ZNID Ze-do kantona. 381 Čl. 14, st. 2 ZNR TK. 382 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 16-21. 383 Vidjeti čl. 18 ZNR TK. 384 “Teorijska osnova”, str. 22. 385 Ibid. 134 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 4. “Opšti interes” u strateškom planiranju inovacionog sistema uvesti umjesto “posebnog interesa” i izričito ga povezati s opštim interesom FBiH i BiH. 5. “Opšti interes” u strateškom planiranju razvoja inovacionog sistema povezati s opštim interesom ostalih kantona u ovoj oblasti kad god za to postoje faktičke pretpostavke. 6. Strategiju tehnološkog razvoja posebno obraditi u onim elementima u kojima se ona ne može podvesti pod odredbe o naučnoistraživačkoj djelatnosti u užem značenju te sintagme. Pristup usvojen u ZNR TK je obrazac po kome ova izmjena može biti izvršena. 7. Detaljnije regulisati način ostvarivanja strategije razvoja inovacionog sistema. Model usvojen u ZNR TK je obrazac po kome ova izmjena može biti izvršena. 8. Rokove za donošenje strategije dati u rasponu od 5 do 20 godina. 9. Od postupka donošenja strategije preći na koncept stalnog strateškog planiranja kao trajnog procesa. 5. Kantonalni organi i savjet za nauku 1. Institucije stvaraju i omogućavaju funkcionisanje sistema nauke u sva- kom društvu.386 Prvo mjesto među njima zauzimaju državni organi, uključu- jući i kantonalne. Osnove sistema i politike nauke utvrđuju skupštine kantona donoseći zakone, strategije i budžet za ovu oblast. Vidjeli smo da su u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine samo četiri kantona izvršila ovu obavezu. O provođenju zakona i politike inovacionog sistema staraju se vlade preko nadležnih ministarstava kao upravnih organa. Analiza zakona o vladama kantona pokazuje da u svakom kantonu po- stoji ministarstvo u čiji naziv i djelokrug spadaju pitanja nauke. Nadležnost je razrađena zakonima o ministarstvima i drugim organima uprave pojedinih kantona.387 Obim i preciznost opisa poslova su različiti.388 Bez obzira na to, vidljivo je da svi kantonalni zakoni prihvaćaju širi koncept sistema nauke, po 386 Pregled institucija vidjeti u “Teorijska osnova”, str. 17-21. 387 Sl. n. KS 2/12 (prečišćeni tekst), 41/12, 8/15 i 13/17; Sl. n. Ze-do kantona 13/2008 (prečišćeni tekst); N. n. K 10 15/99 (pročišćeni tekst) u koji je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu županijske uprave (N. n. 2/01) uneseno Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa sa nadležnostima navedenim u čl. 3; Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kan- tona (Sl. n. TK 17/00) koji je izmijenjen i dopunjen u Sl. l. TK 15/17. Članom 2 tog zakona formirano je Ministarstvo obrazovanja i nauke, a čl. 5 Ministarstvo za kulturu sport i mlade. 388 U odgovarajućem Zakonu KS poslovi su opisani generalno jednom rečenicom, dok je u Zakonu TK nabrajanju zadatka posvećeno više od jednog stupca službenog glasila. 135 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini kome je on izjednačen s inovacionim sistemom.389 Primjedbe koje se mogu staviti zakonskoj regulativi su brojnije. Najvažnija se tiče resornog spajanja nauke sa svim nivoima obrazovanja, kulturom i sportom. Time je inovacijska djelatnost kao dugotrajna, skupa, rezultatski neizvjesna i ekonomski izuzetno relevantna aktivnost upravno povezana sa društvenim odnosima koji su po pravilu socijalno urgentniji i atraktivniji. U navedenoj kombinaciji zaduženja, poslovi koji su neophodni za stvaranje društva i ekonomije znanja veoma lako prestaju biti prioritet.390 Vjerovatno su zbog toga KS i TK razdvojili ovo ministarstvo na dva nova. Kanton Sarajevo sada ima Ministarstvo za obrazo- vanje, nauku i mlade i Ministarstvo za kulturu i sport. U Tuzlanskom kantonu su uspostavljeni Ministarstvo obrazovanja i nauke te Ministarstvo za kulturu, sport i mlade. Druga primjedba se odnosi na nepostojanje upravnih organi- zacija za pitanja inovacionog sistema radi obavljanja poslova koji “pretežno zahtijevaju primjenu stručnih i naučnih metoda rada i sa njima povezanih upravnih poslova”.391 Treća primjedba je da savjeti za nauku nisu pravno ure- đeni u sedam kantona, a od ostala tri izgleda da je ovo tijelo imenovano samo u Kantonu Sarajevo.392 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Donijeti zakone o naučnoj djelatnosti u svim kantonima koji to nisu učinili. 2. Odvojiti nauku i visoko obrazovanje u posebno ministarstvo, tamo gdje to nije već učinjeno. 3. Ujednačiti nadležnosti ministarstava koja su resorno nadležna za nauku. 2. Kantonalni zakoni o naučnoj djelatnosti, osim ZZD, predviđaju osni- vanje savjeta ili vijeća za nauku.393 U Kantonu Sarajevo i Ze-do kantonu ova tijelo se zove “Savjet za nauku”, a u TK “Savjet za nauku i tehnologiju”. Položaj i pravna priroda ovih tijela također nisu ujednačeni. U KS i Ze-do kantonu savjeti za nauku su stalna stručna savjetodavna tijela nadležnog mi- 389 Vidjeti i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, pitanje br. 1, str. 5-7. 390 Opis nadležnosti Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa Vlade Kantona 10 uz ostalo na- vodi promicanje “osobito športa djece i mladeži”, dok se u domenu nauke navodi samo “unapređenje znanstveno istraživačke djelatnosti”, www.vladahbz.com (posljednji pristup 5. 1. 2019). U odgovoru na pitanje br. 1 Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, str. 6, ista županija navodi da je “u sektoru za obrazovanje i znanost uposlena osoba pomoćnik ministra za obrazovanje i znanost” i da je “upražnjeno mjesto višeg stručnog saradnika za visoko školstvo i znanost”. 391 Čl. 34 Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH 35/05). 392 Vidjeti i Odgovori na upitnik – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, pitanje br. 1, str. 9. 393 Vidjeti redove 12–15. Tabele 3. 136 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 nistarstva. Zbog toga spadaju u šire shvaćen koncept državne uprave.394 U TK Savjet za nauku i tehnologiju je stalno stručno i savjetodavno tijelo, ali nije direktno podređeno ministarstvu, nego uživa samostalnost u okviru siste- ma naučnoistraživačke djelatnosti i tehnološkog razvoja kantona. Društveni karakter ovoga tijela i njegova autonomija daleko su jače izraženi nego u druga dva kantona koja imaju istoimenu organizaciju. O tome svjedoči i čl. 25 ZNR TK koji obavezuje Savjet da, prilikom razmatranja pitanja koja spa- daju u ukupnu politiku Kantona u oblasti nauke i tehnologije, “svoje stavove usaglašava sa odgovarajućim organima, u čijoj su nadležnosti pitanja iz tih oblasti”. Ovakav pristup kantonalnom Savjetu je posebno važan kada se zna da u sistemu nauke Bosne i Hercegovine ne postoje društvena tijela koja bi se nezavisno od države samostalno bavila problemima naučnoistraživačke djelatnosti i tehnološkog razvoja.395 Broj članova savjeta je različit: devet u KS – od kojih samo jedan pri- vrednik, sedam u Ze-do – samo jedan mora biti iz reda “istaknutih inovato- ra” i 11 u TK – među kojima moraju biti dva predstavnika privrede i jedan eksterni član. Članstvo Savjeta u svim kantonima treba da pokriva većinu naučnih oblasti. Odredbe o strukturi članova Savjeta u pojedinim kantonima odražavaju različit juridički karakter ovog tijela. Čl. 12, st. 8 ZNID KS i čl. 14, st. 7 ZNID Ze-do kantona određuje lica koja ne mogu biti imenovana u Savjet: rektor i prorektori, dekani i prodekani, direktori viših škola i direktori instituta. Ovakve odredbe začuđuju kada se zna da je oko 80% naučnoistraži- vačkog kadra zaposleno u visokoškolskim institucijama396 i da su rukovodioci po definiciji najupoznatiji sa problemima sistema nauke u društvu. ZNR TK ima potpuno drukčiji pristup. U čl. 20 ovog akta određena je struktura savje- ta i navedeni ovlašteni predlagači: Senat, Privredna komora TK i premijer. Lice koje vrši imenovanje također je različito određeno. U KS je to nadležni ministar, a u Ze-Do kantonu i TK – Vlada. Predsjednika i zamjenika pred- sjednika Savjeta u KS imenuje ministar, u Ze-do članovi Vijeća “na izbornoj sjednici”, a u TK “izabrani članovi kantonalnog Savjeta, između sebe, tajnim glasanjem”. Postupak prijevremenog razrješenja savjeta je regulisan u svim razmatranim aktima analogno postupku imenovanja. Mandat savjeta, članova i predsjednika traje četiri godine. S obzirom na to da se u sva tri kantona strategija donosi za pet, ili najmanje za pet godina, smatramo da bi i mandat članova savjeta trebao da traje pet godina. 394 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 20. 395 Ibid. 396 Ibid., str. 11. 137 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 3. Nadležnosti savjeta se u svim zakonima određuju netaksativno.397 Broj izričito navedenih poslova je različit, ali oni u suštini pokrivaju istu oblast.398 Zajednička im je osobina konsultativni karakter. Zbog toga ovdje možemo iz- dvojiti samo one zadatke koji su posebno interesantni za harmonizaciju siste- ma nauke. Izrada nacrta strategije razvoja nauke i tehnologije u svim kantoni- ma je obaveza njihovog Savjeta. Isto važi i za praćenje ostvarivanja usvojene strategije. Način na koji savjeti ispunjavaju ovaj zadatak nije u razmatranoj legislativi određen.399 Prvi način da se prevladaju teškoće koje proizlaze iz amnestiranja uprave od strateškog planiranja jeste unošenje odgovarajućih odredbi u poslovnike o radu savjeta. Ti akti za sada nisu doneseni. Druga mogućnost postoji u čl. 23 ZNR TK koji dozvoljava Savjetu da za pojedina pitanja osniva posebna radna tijela “u čijem radu mogu učestvovati i lica koja nisu članovi Kantonalnog savjeta”. Druga vrsta poslova tiče se finansiranja razvoja nauke i tehnologije. U KS i Ze-do kantonu savjeti također imaju samo mogućnost davanja preporuka. U TK kantonalni Savjet za nauku i tehnologi- ju nije zadužen samo za predlaganje metoda finansiranja naučnoistraživačkog rada uopšte nego i za način finansiranja ostvarivanja Strategije.400 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Ujednačiti naziv savjeta i u svim zakonima koristiti: “kantonalni Savjet za nauku i tehnologiju”. 2. Po ugledu na Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tuzlanskog kantona uspostaviti kantonalni savjet za nauku i tehnologiju kao sa- mostalno društveno tijelo u sistemu nauke, a ne kao savjetodavni i organ u sistemu kantonalne uprave. 3. Imenovanje, funkcionisanje i finansiranje kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju vezati za vladu kantona, a ne samo za jedno ministarstvo. 4. Po ugledu na Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tuzlanskog kantona propisati krug ovlaštenih predlagača članova kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju, kako bi u njemu bio zastupljen najširi krug interesa. 397 Za ZNID Ze-do kantona ovaj zaključak se izvlači iz rezultata dogmatičkog i sistemskog tumačenja njegovog čl. 16. 398 Vidjeti čl. 13 ZNID KS, čl. 16 ZNID Ze-do kantona i čl. 22 ZNID TK. 399 Čl. 12, st. 12 ZNID KS i čl. 14, st. 9 ZNID Ze-do kantona predviđaju da sektor za nauku u nadlež- nom ministarstvu obavlja samo “administrativne poslove za potrebe Savjeta”. Stručni poslovi nisu spomenuti! 400 Čl. 22 ZNID TK. 138 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 5. Povećati broj članova kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju radi podizanja stepena njegove reprezentativnosti i efikasnosti. 6. Omogućiti rektorima univerziteta i drugim rukovodiocima visokoš- kolskih institucija te direktorima instituta da budu članovi kantonal- nog savjeta za nauku i tehnologiju. 7. Mandat članova savjeta, predsjednika i potpredsjednika produžiti na pet godina, kako bi se njegovo trajanje vezalo ne za mandat ministra ili vlade, nego za period izvršavanja strategije. 8. Generalno utvrditi okvir međusobnih prava i obaveza kantonalne ad- ministracije i kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju, a posebno u postupku izrade strategije razvoja nauke i tehnologije. 9. Svim kantonalnim savjetima za nauku i tehnologiju dati pravo da for- miraju svoja radna tijela po ugledu na Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tuzlanskog kantona. 10. Izričito učiniti odgovornim kantonalne savjete za nauku i tehnologiju za davanje mišljenja ne samo o smjernicama i programima ostvariva- nja strategije nego i o pojedinim projektima od posebnog značaja za kanton. 11. Kantonalne savjete za nauku i tehnologiju ovlastiti da predlažu aloka- ciju budžetskih sredstava na pojedine programe i projekte od poseb- nog značaja za kanton. 12. Ujednačiti među kantonima iznose naknada za rad i naknada za ruko- vođenje kantonalnim savjetima za nauku i tehnologiju. 6. Nosioci naučnoistraživačke djelatnosti 1. Sintagma “nosioci/nositelji naučnoistraživačke djelatnosti” koristi se u zakonima Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Kantona 10. ZNR TK za isti po- jam upotrebljava dva izraza: “lica” i “istraživači.”401. Zbog veće obuhvatnosti i preciznosti, koristićemo termin “nosioci naučnoistraživačke djelatnosti” ili skraćeno “nosioci”. On obuhvata obje osnovne grupe subjekata koje su ele- menti svakog sistema nauke: “ljudske resurse402 i “institucije”403 Za potrebe legislativne konkretizacije kategorija koriste se dva osnovna metoda. ZZD Kantona 10 subjekte određuje generalno, dok ostala tri zakona primjenjuju 401 Vidjeti Tabelu 2, red 16. 402 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 16-17. 403 Ibid., str. 17-21. U kantonalno zakonodavstvo o naučnoistraživačkoj djelatnosti nisu uključeni držav- ni organi u čiju nadležnost spada kreiranje i ostvarivanje sistema nauke. 139 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini metodu taksativnog nabrajanja. U oba slučaja se izričitim upućivanjem ili tumačenjem uvažava opšti pravni režim odgovarajuće vrste nosilaca naučne djelatnosti. Zavisno od konkretnog nosioca, supletorna pravila se nalaze u zakonima FBiH o ustanovama, privrednim društvima i udruženjima građana. Suštinski posmatrano, rješenja kantonalnih zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti su u velikoj mjeri podudarna. Razlike koje postoje najvećim dije- lom se odnose na širinu obuhvata subjekata, tretman pojedinih procedura za sticanje statusa nosioca i potenciranje značaja subjekata primijenjenih istra- živanja i tehnološkog razvoja. Pregled sličnih i različitih rješenja dajemo u posebnoj tabeli. Brojevi u tabeli označavaju članove odgovarajućeg kanto- nalnog zakona. Tabela 3: Pregled nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti u kantonalnim zakonima R. br. Vrste nosilaca NID ZNR KS ZNR Ze-do kantona ZZD Kantona 10 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 1. Univerzitet u Sarajevu (UNSA) s organizacionim jedinicama 15 / / / 2. Univerziteti uopšte / / 10 26, 34, 35 ZNID TK zahtijeva da univerzitet bude upisan i u kantonalni registar NIO. ZVO važi za status, ZNID za način bavljenja NID. 3. Akreditovane visokoškolske (VŠ) ustanove s org. jedinicama registrovane na području kantona 15 18 9 26, 32, 34, 50 K 10: “Pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom” 4. Naučnoistraživački (NI) instituti kao ustanove registrovane za NID u kantonu 15, 16–20 18 10–12 34, 38, 59 ZNID KS se može tumačiti i kao zahtjev da institut ima sjedište na području KS. ZZD K 10 dopušta da institut bude organizovan kao preduzeće. 5. Akademsko osoblje upisano u Registar NID u kantonu 15 18 23 66 Registar NID u raznim zakonima ima različit naziv. Osim ZZD K 10, svi drugi zakoni sadrže odredbe o ekvivalenciji univerzitetskih i NI zvanja. 6. ANUBiH 15 / / 16, 17 140 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Vrste nosilaca NID ZNR KS ZNR Ze-do kantona ZZD Kantona 10 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 7. Fizička osoba samostalno osobnim radom, ako ima znanstveno zvanje / / 9 8 8. Naučni radnici izabrani u naučna zvanja 15, 20, 21, 51 18, 33–38 24 8 Prema čl. 19, st. 7 ZNID KS veže registraciju NI osoblja za registraciju instituta. Postupak izbora se u KS razlikuje kada ga vrše VŠO (čl. 29) i instituti kao ustanova (čl. 30). 9. Osoblje izabrano u istraživačka zvanja 15, 20, 31 18, 33–38 26 66– 69 U ZNID TK postoje dva, a ne tri istraživačka zvanja. 10. Naučnoistraživačke organizacije / / 9 8 U ZNID KS i Ze-Do kantona ovaj pojam nije specificiran i ima generički karakter. 11. Lica izabrana na saradnička mjesta u NI organizacijama / / 26 67 U ZNID K 10 i TK postoje i saradnička zvanja kao treća kategorija. 12. Lica koja se bave tehnološkim razvojem / inovatori / 18 / 12, 40, 41 Uključeni su: istraživači, stručnjaci, u preduzećima, ustanovama, udruženjima i fondacijama, te registrovani inovatori. 13. Privredno društvo upisano u registar NIO / / 9 26 U KS i Ze-Do kantonu se privredna društva po ZPD FBiH mogu baviti NID. ZNID TK traži da se i dio pravnog lica koji se bavi NID upiše u registar. 14. Udruženje upisano u registar NIO / / 9 29, 57 ZZD K 10 omogućava i udruženjima obavljanje NID ako ispunjavaju zakonske uslove. 15. Organizacioni dio pravnog lica koji se bavi NID upisan u registar NIO / / 12 26, 31 ZNID KS i Ze-do kantona ne traže posebnu registraciju ovih jedinica. Za org. dijelove privr. društava važe opšta pravila ZPD FBiH. 141 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Vrste nosilaca NID ZNR KS ZNR Ze-do kantona ZZD Kantona 10 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 16. Naučnoistraživački (NI) institut u sastavu VŠ ustanove 16 / / 34 ZZD K 10 zahtijeva da se kao (su)osnivač pojavi Skupština HBŽ. 17. Istraživačkorazvojni (IR) institut u sastavu VŠ ustanove 16 20 / 31, 34 ZNID KS važi i za institute u sklopu VŠO. U Ze-do kantonu za ove institute važe pravila ZVO. ZZD K 10 zahtijeva da institut bude pravno lice, a ne nesamostalna org. jedinica. 18. Istraživački centri / / / 34, 53, 54 Ovi centri u ZNID TK su dijelovi preduzeća ili ustanove bez svojstva pravnog lica. 19. Naučna udruženja / / / 34, 55, 56 Moguća primjena opštih pravila o udruženjima građana. 20. Centar izuzetnih vrijednosti / / / 34, 58 Nije posebna vrsta subjekta, nego mogući atribut bilo koje NIO. 21. Virtualni naučnoistraživački instituti. / / / 37, 51, 52 22. Organizacije za razvoj tehnologije: tehnološka privredna društva / / / 91 23. Organizacije za razvoj tehnologije: inovacioni centri / / / 92 24. Ustanove za infrastrukturnu podršku razvoju tehnologija kao generički pojam / / / 93 25. Poslovno-tehnološki inkubator / / / 94 26. Naučno-tehnološki park / / / 95 27. Centar za transfer tehnologija / / / 96 28. Udruženje inovatora / / / 97 142 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 2. Polazeći od “Teorijske osnove” nosioci naučnoistraživačke djelatno- sti navedeni u kantonalnom zakonodavstvu mogu se svrstati u organizacije i ljudske resurse. Prilagođeno specifičnostima opšte i posebne regulative koja važi za pojedine subjekte, postojeći nosioci se mogu podijeliti na pravna i fizička lica. Sistematizacija pravnih lica u kantonalnim zakonima o naučnoistraživač- koj djelatnosti ima sljedeći izgled: I. Univerziteti a) Univerzitet u Sarajevu (UNSA) (samo u KS) b) Bilo koji javni ili privatni univerzitet c) Akreditovana visokoškolska ustanova s organizacionim jedinicama II. ANUBiH (samo u zakonima KS i TK) III. Naučnoistraživačke organizacije upisane u odgovarajući registar kantonalnog ministarstva nadležnog za naučnoistraživačku djelatnost koje nemaju status instituta a) Bilo koja ustanova ili privredno društvo koje je prema opštim propisi- ma registrovano za naučnoistraživačku djelatnost404 b) Posebna organizaciona jedinica ustanove ili privrednog društva koja se u skladu sa statutom bavi naučnoistraživačkom djelatnošću i koja može imati određena prava i obaveze u pravnom prometu te poseban obračun rezultata poslovanja405 c) Istraživački centri ustanova i privrednih društava d) Tehnološka privredna društva (samo u TK) e) Naučno-tehnološki park (samo u TK) f) Inovacioni centri (samo u TK) g) Poslovno-tehnološki inkubatori (samo u TK) h) Centar za transfer tehnologija (samo u TK) IV. Instituti upisani u odgovarajući registar kantonalnog ministarstva nad- ležnog za naučnoistraživačku djelatnost a) Naučnoistraživački institut kao samostalna ustanova b) Istraživačkorazvojni institut kao samostalna ustanova (jedino u TK) 404 Oblast 72 “Znanstveno istraživanje i razvoj” u Klasifikaciji djelatnosti BiH iz 2010. godine. 405 Čl. 15 Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH 25/05, 68/05, 43/09 i 63/14); čl. 13 Zakona o ustanovama BiH (Sl. n. RBiH 6/92, 8/93 i 13/94). 143 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini c) Institut u sastavu visokoškolske organizacije d) Privredno društvo u statusu instituta (u Kantonu 10 i TK) e) Virtualni naučnoistraživački institut (u TK) V. Udruženja (kao nevladine organizacije) a) Naučna udruženja (samo u TK) b) Udruženja inovatora (samo u TK) Fizička lica ili “osoblje” mogu se sistematizirati na sljedeći način: I. Akademsko osoblje a) Fizička lica koja imaju akademska zvanja uz priznavanje tih zvanja kao naučnih prema zakonima usvojenim kriterijima ekvivalencije. b) Fizička lica koja imaju akademska zvanja i koja su prošla poseban postupak izbora za odgovarajuće akademsko zvanje. II. Osoblje izabrano u naučna ili istraživačka zvanja u naučnoistraživač- kim organizacijama a) Naučna zvanja: naučni saradnik, viši naučni saradnik, naučni savjetnik (KS i Ze-do kanton). b) Istraživačka zvanja: stručni saradnik, viši stručni saradnik, stručni sa- vjetnik (KS i Ze-do kanton). U ZZD Kantona 10 zvanja su drukčija: istraživač saradnik, asistent i viši asistent. ZNR TK ima svoju klasifikaciju: istraživač saradnik i viši istraživač saradnik. c) Stručna zvanja (samo u TK) koja se mogu dobiti već sa završenim prvim ciklusom visokoškolskog obrazovanja: stručni saradnik, viši stručni saradnik, stručni savjetnik. III. Ostalo osoblje a) Fizičko lice koje ima naučno zvanje i koje se samostalno bavi nauč- nom djelatnošću (u Kantonu 10 i u TK) b) Fizička lica koja se u pravnim licima bave tehnološkim razvojem (Ze- do kanton i TK) c) Fizička lica – inovatori (Ze-do kanton i TK). 144 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 3. Kantonalna pravna regulativa sistema nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti sadrži brojne sličnosti i razlike. One zahtijevaju da se obilježja sistema “nosilaca” kao višeg pravnog instituta podijele na specifična i opšta. Prva karakteristika je da svaki kantonalni zakon jeste lex specialis u odno- su na opšte federalno zakonodavstvo u oblasti ustanova, privrednih društava i udruženja građana. Drugo, koncept nauke shvaćen kao inovacioni sistem je generalno usvojen. Ova osobina je najizraženija u ZNR TK. Treće, ukupna legislativa uvažava podjelu rezultata nauke na javno dobro i robu. Ipak, iz zakonskih rješenja se vidi da vrsta vlasništva na kojoj subjekti djeluju ne utiče na uvažavanje rezultata nauke kao dobra koje je u krajnjoj instanci uvijek od opšteg interesa. Ilustracije ovakvog stanja su obaveza posebne registra- cije subjekata sistema kod kantonalnih ministarstava nadležnih za nauku i postojanje projekata od posebnog interesa za kanton za koji se po zakonu mora rezervisati dio budžetskih sredstava namijenjenih nauci. Četvrto, ad- ministrativne ingerencije i ovlaštenja organa uprave da učestvuju u postupku osnivanja pravnih lica i kontroli njihovog rada nisu svugdje isti. Najveći su u Kantonu Sarajevo. Peto, zahvaljujući prihvaćanju šireg koncepta nauke, primijenjena istraživanja su svugdje priznata kao integralni dio aktivnosti no- silaca sistema naučnoistraživačke djelatnosti. U tome prednjači ZNR TK koji subjektima orijentisanim isključivo ili pretežno na razvoj tehnologije posve- ćuje posebnu pažnju. Šesto, u svim kantonalnim zakonima je uvažena osnov- na teorijska podjela subjekata sistema nauke na ljudske resurse i institucije.406 Konkretizacija te klasifikacije u pojedinim legislativnim aktima je različita do mjere za koju ne postoji ni teorijsko ni praktično opravdanje. Posebno su nepotrebne razlike u proceduralnim pitanjima osnivanja instituta, tretmanu subjekata dominantno posvećenih tehnološkom razvoju i klasifikaciji nauč- noistraživačkog osoblja. Napokon, naučni institut je najkarakterističniji su- bjekt regulative u svakom kantonu. Iz tabela i opštih obilježja sistema nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti nesumnjivo proizlazi generalni zaključak da na području četiri ispitivana kan- tona ne postoji jedinstven naučnoistraživački prostor. U ostalih šest kantona koji nemaju sopstveno zakonodavstvo u ovoj oblasti, jedinstven naučnoistra- živački prostor postoji samo u mjeri u kojoj su harmonizirani njihovi zakoni o visokom obrazovanju, posebno o naučnoistraživačkoj komponenti ove djelat- nosti. Stanje pogoršava izostanak pokušaja federalnih vlasti da integrativno djeluju u domenu pravnog režima nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti. 406 Vidjeti “Teorijsku osnovu”, str. 16-21. 145 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Zbog toga važeći juridički sistem nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti ne može biti efektivan nosilac društva i ekonomije znanja.407 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Ujednačiti terminologiju u tekstu svih kantonalnih zakona! Početi s pri- hvaćanjem opšteg termina “nosioci naučnoistraživačke djelatnosti”. 2. Precizirati vrstu i postupak registracije nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti u kantonalnim registrima subjekata naučne djelatnosti. 3. Urediti u zakonu vrstu ili vrste registara naučne djelatnosti i njenih nosilaca te osnove postupka registracije. 4. Harmonizirati strukturu institucionalnih nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti. 5. Proširiti nomenklaturu i strukturu pravnih lica koja se bave primijenje- nim istraživanjima, tj. tehnološkim razvojem, po ugledu na rješenja u ZNR TK. 6. Ograničiti ingerencije upravnih organa kantona u postupcima osni- vanja pravnih lica – nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti samo na pitanja koja su bitna za ostvarivanje javnog kantonalnog interesa – ako se angažuju budžetska sredstva, odnosno na pitanja kojima se ostva- ruje opšti interes kroz djelovanje subjekata zasnovano na privatnoj svojini. 7. Harmonizirati regulativu položaja instituta kao organizacionih jedini- ca visokoškolskih ustanova. 8. Ujednačiti sistematizaciju i nazive naučnih i istraživačkih zvanja i uslove za izbor u njih. Razdvojiti istraživačka od univerzitetskih zva- nja u ZZD Kantona 10. 9. “Stručna zvanja” u ZNR TK isključiti iz strukture osoblja jer se njime stvara zabuna u odnosu na lica koja su ista zvanja dobila u skladu sa drugim kantonalnim zakonima. 10. Brisati kategoriju “fizička lica koja se u pravnim licima bave tehnološ- kim razvojem” jer je preširoka i nejasna. 7. Instituti 1. Institut je najkarakterističniji subjekt inovacionog sistema. On se po- javljuje u svim vrstama naučnoistraživačkog rada i u svim kantonalnim zako- 407 Ibid., str. 5 i 14-15. 146 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 nima koji ga uređuju. “Teorijska osnova”408 i dosadašnja upoređivanja legi- slative su pokazala da je pravna kategorija instituta višeznačna. Određivanje teorijske grupe u koju konkretan institut spada važno je za pravnu praksu jer od dobijenog rezultata zavisi važenje pojedinih zakona i pravni režim koji u konkretnom slučaju treba primijeniti. Dihotomna klasifikacija instituta je u kantonalnim zakonima izuzetno bo- gata. Prema broju osnivača oni se dijele na one sa jednim i sa više osnivača koji svoje međusobne odnose uređuju ugovorom. Osnivači mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. U drugom slučaju za osnivanje instituta važe i pravila o direktnim stranim ulaganjima. Kapital osnivača se može nalazi- ti u državnoj ili privatnoj svojini ili djelomično u svakoj od njih. Od toga najvećim dijelom zavisi da li će institut imati karakter subjekta javnog ili privatnog prava. Zahvaljujući sve široj primjeni javno-privatnog partnerstva, nije isključena ni mješovita svojinska struktura kapitala instituta. Bez obzira na osobine koje ima po prethodnim mjerilima, institut se može osnovati kao javna, odnosno privatna ustanova,409 privredno društvo ili organizaciona je- dinica privrednog društva koja ima pravo samostalnog nastupa u pravnom prometu.410 U tom slučaju odgovarajući zakoni entiteta FBiH važe kao lex ge- neralis. Propisi o registraciji poslovnih subjekata primjenjuju se na institute neposredno,411 s tim da njihovo uključivanje u podsistem nauke konkretnog kantona zavisi i od posebnog upisa u registar naučnih subjekata koji vodi nad- ležno kantonalno ministarstvo. Sljedeća podjela instituta zavisi od toga da li se on formira kao organizaciona jedinica univerziteta ili samostalna ustanova, odnosno privredno društvo. Ova klasifikacija je sistemski opravdana poveza- nošću naučnog i istraživačkog rada s obrazovnim funkcijama visokoškolskih ustanova, a praktično činjenicom da na univerzitetima u BiH djeluje 82% ukupnog broja naučnoistraživačkih radnika. Dalje, prema predmetu osnovne djelatnosti, instituti se mogu podijeliti na naučnoistraživačke i istraživačkora- zvojne.412 Slijedeći ovaj kriterij, primijenjenim istraživanjima bi se vjerovat- no bavili instituti specijalizovani za unapređenje i razvoj tehnologija. U sva- kom slučaju, granica između instituta klasificiranih prema ovome mjerilu je u praksi zamagljena. Napokon, moguća je i podjela prema naučnim oblastima. Po čl. 39, st. 2 ZNR TK, kadrovski uslovi za institute u oblastima prirodnih 408 Ibid., str. 19. 409 Zakon o ustanovama BiH (Sl. n. RBiH 6/92, 8/93 i 13/94). 410 Zakon o privrednim društvima FBiH (Sl. n. FBiH 81/15). 411 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14). Vidjeti naročito čl. 5: “Subjekti registracije”. 412 Obilježja ove podjele precizirana su naročito u čl. 39 i 40 ZNR TK. 147 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini i tehničkih nauka s jedne i društvenih i humanističkih s druge strane donekle se razlikuju. 2. Sistem izvora prava koji uređuju postupak osnivanja instituta nije ujednačen.413 U KS i Ze-do kantonu dominira ZNR. Ukoliko institut osni- vaju univerziteti, postupak je u velikoj mjeri prepušten njegovim odredba- ma.414 Pravila Zakona o ustanovama BiH i Zakona o privrednim društvima FBiH primjenjuju se samo kao dopunska. Stanje je dijametralno suprotno u Kantonu 10. Njegov ZZD u suštini upućuje na opšte propise, s tim da nadlež- no ministarstvo provjerava da li su ispunjeni i posebni uslovi u pogledu ka- drova i prostora.415 Kompromis predstavlja ZNR TK. On polazi od toga da se institut može osnovati kao ustanova i kao privredno društvo,416 što podrazu- mijeva primjenu opštih pravila o uspostavljanju ovih subjekata. Nakon toga su postavljeni specifični zahtjevi za osnivanje bilo koje naučnoistraživačke organizacije,417 naučnoistraživačkog418 i istraživačkorazvojnog instituta419 te virtualnog instituta.420 Ukoliko se u Kantonu 10 univerziteti pojavljuju kao pravna lica, oni djeluju i prema zakonima u kojima je sedes materiae za na- učnoistraživačku djelatnost. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Ujednačiti izvore prava za sve vrste instituta. 2. Režim osnivanja i rada instituta koje osnivaju univerziteti mora biti izjednačen s opštim pravnim režimom naučnoistraživačke djelatnosti. 3. Harmonizirati vrste i izvore prava za osnivanje i uređenje položaja svih instituta. 3. Postupak osnivanja instituta najprije određuju ekonomski, organizacio- ni i finansijski uslovi koji moraju biti ispunjeni. Materijalni uslovi za osniva- nje instituta su u kantonalnom zakonodavstvu određeni kroz sadržaj elaborata 413 Vidjeti Tabelu 2, red 17. 414 Čl. 16, st. 1 ZND KS izričito ističe da je provjera ispunjenosti uslova za osnivanje instituta izjed- načena za institute kao samostalne ustanove i institute u sastavu visokoškolske ustanove. Čl. 50 ZNR TK previđa da se organizacija i rad instituta u sastavu visokoškolske organizacije regulišu zakonom o visokom obrazovanju i statutom visokoškolske ustanove. 415 Vidjeti čl. 12 ZZD K 10. 416 Vidjeti čl. 36 ZNR TK. 417 Čl. 28–30 ZNR TK. 418 Čl. 39 ZNR TK. 419 Čl. 41 ZNR TK. 420 Čl. 50–52 ZNR TK. 148 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 o osnivanju.421 Njihova dopuna i razrada je moguća u prijedlogu statuta, tamo gdje se on mora podnijeti nadležnom ministarstvu, odnosno u statutu koji se podnosi pri registraciji instituta kao pravnog lica ili njegove organizacione jedinice bez svojstva pravnog lica. Prvi uslov se odnosi na podatke o osniva- ču. U KS, Ze-do kantonu i TK oni su posebno značajni kada se kao osnivač pojavljuje univerzitet, čime se norme njihovih zakona o naučnoj djelatnosti supstituiraju pravilima zakona o visokom obrazovanju, tj. univerzitetima. Drugi uslov je određivanje sjedišta i naziva instituta. Od sjedišta zavisi koji će se specijalni zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti primjenjivati i čiji će organi i po kom režimu biti nadležni za osnivanje i nadzor nad radom institu- ta. Sjedište može uticati i na naziv instituta. U KS i Ze-do kantonu naziv insti- tuta obavezno mora da sadrži dodatak: “Naučnoistraživački institut”.422 Treći uslov je da svi zakoni zahtijevaju da elaborat sadrži opis i preciznu razradu djelatnosti. ZNR TK je u ovom pogledu najprecizniji. Naučnoistraživački in- stitut mora imati program naučnoistraživačkog rada i program razvoja nauč- noistraživačkog podmlatka, dok je za istraživačkorazvojne institute obavezan samo program istraživačkorazvojnog rada.423 Četvrti uslov je obezbjeđivanje finansijskih sredstava. Iz elaborata se moraju vidjeti sredstva obezbijeđena za osnivanje i početak rada, kao i način na koji će se finansirati buduća dje- latnost instituta. Očito je da navedene odredbe specificiraju opšte uslove za osnivanje ustanova.424 Da li je postojanje nacrta statuta instituta uslov za osni- vanje, zavisi od sistema osnivanja instituta u pojedinom kantonu. Zato ćemo se na ovom pitanju zadržati naknadno. Pored opštih uslova za osnivanje, tri od četiri zakona ovlašćuju nadležno ministarstvo da propiše i posebne uslove za osnivanje instituta.425 Uz materijalne, postoje i proceduralni uslovi od kojih zavisi osnivanje instituta. Postupak osnivanja prikazaćemo Tabelom 4. Brojevi u Tabeli ozna- čavaju članove odgovarajućeg kantonalnog zakona. 421 Vidjeti: čl. 16, st. 5 ZNR KS; čl. 20, st. 5 ZNR Ze-do kantona; čl. 28 ZNR TK. 422 Čl. 17, st. 8 ZNR KS i čl. 20, st. 6 ZNR Ze-do kantona. 423 Vidjeti čl. 39 i 41 ZD TK. 424 U Zakonu o ustanovama BiH (Sl. n. RBiH 6/92, 8/93 i 13/94) ovi zahtjevi su obavezan sadržaj akta o osnivanju. Očito je da se oni u ovaj akt moraju prenijeti iz elaborata o osnivanju. Isto važi i za privredna društva, s tim da uslovi osnivanja zavise od tipa privrednog društva. 425 Čl. 15, st. 6 ZBD KS tumačenjem; čl. 20, st. 5 i čl. 23, st. 7 ZNR Ze-do kantona; čl. 12, st. 3 ZZD K 10. 149 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Tabela 4: Faze postupka osnivanja instituta u kantonalnim zakonima R. br. Faza postupka ZNR KS ZNR Ze-do kantona ZZD Kantona 10 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 1. Podnošenje zahtjeva Ministarstvu za osnivanje instituta sa priloženim elaboratom o osnivanju, statutom i potvrdom o uplaćenim troškovima osnivanja 16,4 20,4, 21,4 / / Troškove podmiruje osnivač sve do okončanja postupka po zahtjevu. 2. Ministarstvo imenuje ekspertsku komisiju za razmatranje zahtjeva i ocjenu usklađenosti elaborata sa ZNR KS. 16,6 / / / Savjet za nauku KS daje mišljenje o kompetentnosti članova ekspertske komisije. 3. Vlada za javne ustanove ili privatni osnivač osnivaju ekspertsku komisiju za pripremu elaborata o opravdanosti osnivanja instituta. / 21. / 28,2, 33,3 U TK, ako je osnivač Skupština, elaborat priprema nadležno ministarstvo. 4. Podnošenje elaborata Ministarstvu sa zahtjevom da donese rješenje o ispunjenju uslova / 21,4 12 / Za ZZD K 10 ovo rješenje se dobija tumačenjem. 5. Ministarstvo dostavlja izvještaj ekspertske komisije Vladi. 17,2 / / / 6. Vlada razmatra izvještaj i, ako prihvati i njega i elaborat, prosljeđuje ih Skupštini KS na davanje saglasnosti za osnivanje instituta. 17,2 / / 39,3, 41,2 Ako je Vlada KS odbila saglasnost, na zahtjev osnivača formira se posebna ekspertska komisija, koja Ministarstvu i Vladi podnosi svoj izvještaj. Povodom nove negativne odluke Vlade može se pokrenuti upravni spor. (17, 4–8) U TK rješenje o ispunjenosti uslova utvrđuje Ministarstvo uz prethodno mišljenje Kantonalnog savjeta. 7. Skupština razmatra izvještaj i donosi odluku o davanju saglasnosti. 18,1 22,1 za javne ustanove / / U Ze-do kantonu za privatne ustanove je nadležno Ministarstvo. 150 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Faza postupka ZNR KS ZNR Ze-do kantona ZZD Kantona 10 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 8. Na osnovu pozitivne odluke Skupštine, osnivač imenuje komisiju matičara. 18,3 22,3 / / 9. Komisija matičara provodi radnje osnivanja i dostavlja osnivaču izvještaj. 18,3 22,3 / / 10. Osnivač donosi akt o osnivanju instituta. 18,4 22,4 / 28 11. Osnivač podnosi Ministarstvu zahtjev za provjeru uslova za početak rada instituta (sa prilozima). 19,1 23. 12. 39,3 41,3 12. Ministarstvo imenuje stručnu komisiju za provjeru ispunjenosti uslova za početak rada. 19,2 23,3 / / 13. Stručna komisija razmatra zahtjev i provjerava dokaze. 19,5 23,4 / / 14. Stručna komisija podnosi izvještaj ministru. 19,6 23,5 / / 15. Ministar donosi rješenje kojim se novonastalom institutu dozvoljava početak rada. 19,6 / 12 / U Ze-do kantonu ministar donosi rješenje o dozvoli upisa u Registar. 16. Upis instituta u registar poslovnih subjekata / / / / Čl. 5 Zakona o registraciji poslovnih subjekata FBiH za sva četiri kantona 17. Upis instituta u registar naučnoistraživačkih subjekata u nadležnom ministarstvu. 19,7 23,6 13, 14 32 Ovim upisom u TK institut stiče pravo ostvarivanja projekata od opšteg interesa. Osnovna disharmonija između četiri kantonalna zakona nalazi se u prav- nom režimu osnivanja instituta. U KS i Ze-do kantonu je prihvaćen konce- sioni sistem, koji potiče iz kasnog feudalizma. Njegovo polazište je da je bavljenje naučnoistraživačkom djelatnošću, pa dakle i osnivanje instituta, privilegija države i stoga u načelu zabranjeno. Ukoliko je potencijalni osni- vač privatno-pravno lice, ono je podvrgnuto kafkijanskoj proceduri čiji je primjer regulativa ZNR KS. U slučaju da Vlada nije odbila saglasnost za osnivanje, postupak se sastoji od 15 složenih koraka. U njima učestvuju nad- ležno ministarstvo, Vlada i Skupština, te osnivač. U toku procedure se for- 151 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini miraju tri različite komisije sa brojnim članstvom i obimnim zadacima, a sve se završava upisom instituta u dva različita registra. ZNR Ze-do kantona je donekle pojednostavio rješenja iz KS, ali nije dirao u suštinu sistema dozvole za osnivanje instituta. Troškove ovako komplikovane procedure predujmljuje osnivač. U doba univerzalnog karaktera nauke i njenog globalnog pretvaranja u osnovnu pokretačku snagu ekonomije i društva znanja, koncesioni sistem osnivanja instituta je u najmanju ruku anahron i kontraproduktivan, naročito u pogledu privlačenja stranih investicija. Zbog svega izloženog treba pozdraviti usvajanje normativnog sistema osnivanja instituta u zakonima o naučnoistra- živačkoj djelatnosti Kantona 10 i TK. Njegova suština je u slobodi osnivanja instituta. Shodno tome i postupak osnivanja instituta prati procedure uspo- stavljanja drugih vrsta ustanova i privrednih društava. U oba slučaja položaj osnivača otežavaju neujednačena zakonska rješenja. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. U sve postojeće i buduće zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti uvesti normativni sistem osnivanja instituta. 2. Posebne uslove za osnivanje instituta i kontrolu njihovog ispunjenja zadržati u mjeri u kojoj su neophodni za očuvanje uspješnosti naučno- istraživačkog rada. Obrazac mogu da budu rješenja ZNR TK. 3. Postupak osnivanja samostalnih instituta čiji je osnivač univerzitet izjednačiti s opštim režimom osnivanja instituta kako bi se univer- zitetima omogućili efikasan dalji razvoj i komercijalizacija rezultata njihovih fundamentalnih istraživanja. 4. Pojednostaviti postupak osnivanja instituta do granica poštovanja op- šteg režima osnivanja ustanova i privrednih društava. 4. Pravni položaj organa instituta u kantonalnim zakonima o naučnoistra- živačkoj djelatnosti je ujednačen. Vrste i položaj obaveznih i fakultativnih organa zavise najprije od vrste pravnog lica u koje institut spada, a potom i od odluka osnivača. Budući da opšta pravila o ustanovama, privrednim su- bjektima i udruženjima sadrže različite strukture organa, specijalni zakoni su predvidjeli one koji u naučnoistraživačkom ili istraživačkorazvojnom institu- tu moraju postojati. U institutima koji imaju status ustanove najviši organ upravljanja je upravni odbor. Zakoni KS i Kantona 10 ne spominju izričito ovaj organ, ali se njegovo postojanje izvlači iz čl. 24 Zakona o ustanovama R BiH. Zakoni Ze-do kantona i TK izričito zahtijevaju postojanje ovog tijela i uređuju nje- 152 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 gov položaj.426 Upravni odbor je organ upravljanja institutom. Između tri i devet članova, koliko predviđa Zakon o ustanovama, dva kantonalna zakona su se opredijelila za sastav od pet članova. U KS i ZZD broj se određuje ak- tom o osnivanju ili, češće, statutom instituta. Predstavnici osnivača u ovom tijelu imaju većinu.427 Mandat upravnog odbora traje četiri godine. Budući da potiču s položaja upravnog odbora, njegove najvažnije nadležnosti su u pojedinim zakonima slično određene: donošenje statuta i drugih opštih akata, utvrđivanje finansijskih planova i kontrola utroška sredstava, donošenje pro- grama naučnoistraživačkog rada na prijedlog naučnog vijeća, imenovanje i razrješenje direktora, uređivanje radnih odnosa i odnosi s osnivačem te vrši i druge poslove određene zakonom i statutom.428 Direktora imenuje i razrješava upravni odbor. Svi analizirani kantonal- ni zakoni uređuju pravni položaj direktora429 slijedeći opšta rješenja za ovaj organ, sa posebnim osloncem na Zakon o ustanovama:430 direktor je organ rukovođenja, što znači i da zastupa institut, po pravilu ga imenuje najviši organ upravljanja – upravni odbor, izbor i imenovanje se vrše na osnovu jav- nog konkursa, mandat traje četiri godine sa mogućnošću još jednog reizbora, prijevremeno razrješenje je moguće pod zakonskim uslovima, izbor vršioca dužnosti je dozvoljen itd.431 Specifičnosti naučnoistraživačke djelatnosti i ra- zličita političko-pravna filozofija tvoraca zakona doveli su do nekih posebnih rješenja u položaju direktora, koja nisu uvijek ujednačena među kantonima. Najprije, obim regulative nije svugdje isti. Radi dokazivanja ove tvrdnje dovoljno je uporediti obim regulisanja u ZNID KS, s jedne strane i u ZZD Kantona 10 ili TK, s druge stane. Zbog posebnih zahtjeva naučnoistraživačke djelatnosti, kandidat, odnosno direktor, mora posjedovati doktorat nauka i od- govarajuće nastavno ili naučnoistraživačko zvanje.432 Izuzetak je ZND Ze-do kantona koji predviđa da će se uslovi propisati statutom instituta. Osim u KS, unutar instituta postupak pokreće i završava, ali ne vodi upravni odbor. Na osnovu izvještaja konkursne komisije prijedlog za imenovanje kandidata je u nadležnosti naučnog vijeća instituta.433 Za izbor direktora instituta u TK se 426 Vidjeti čl. 25 i dalje ZNR Ze-do kantona i čl. 42 i dalje ZR TK 427 Čl. 25 Zakona o ustanovama RBiH, čl. 27, st. 2 ZNR Ze-do kantona, čl. 42 ZNR TK. 428 Čl. 27 Zakona o ustanovama RBiH, čl. 28 ZNR Ze-do kantona, čl. 43 ZNR TK. 429 Vidjeti Tabelu 2, red 19. 430 Čl. 29–33 Zakona o ustanovama RBiH. 431 Vidjeti članove pojedinih zakona navedene u Tabeli 2, red 19. 432 Čl. 24 ZND KS zahtijeva zvanje naučnog savjetnika ili višeg naučnog saradnika. ZZD Kantona 10 članom 19 traži neko od naučnih zvanja. Čl. 44 ZNR TK traži samo istraživača u naučnom zvanju, ali sadrži i dodatni uslov da se to zvanje drži u oblasti kojom se institut bavi. 433 Čl. 24, st. 7 i 8 ZND KS; čl. 29, st. 2 ZNR Ze-do kantona. 153 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini traži i prethodna saglasnost ministra na prijedlog naučnog vijeća instituta.434 Zakon KS sadrži drukčije rješenje. Naučno vijeće pokreće postupak izbora, imenuje konkursnu komisiju i tajnim glasanjem bira nekog od predloženih kandidata.435 Ako je institut organizaciona jedinica univerziteta, odluku pot- pisuje rektor, a ako se radi o samostalnoj ustanovi – ministar. Izuzetak od ove procedure je moguć samo prilikom osnivanja instituta. Tada osnivač može na prijedlog komisije matičara za direktora imenovati lice koje ima doktorat nauka.436 Izložena pravila se u sva četiri kantona shodno primjenjuju i na postupak prijevremenog razrješenja direktora. Lice koje će zastupati institut se određuje ugovorom osnivača. Ovlašteni zastupnik virtualnog instituta mora ugovor o osnivanju i naučni program rada dostaviti nadležnom ministarstvu. S obzirom na to da je preuzimanje prava i obaveza prema trećim licima bitna odrednica poslovodstva, može se smatrati da je ugovorom određeni zastupnik instituta i njegov “direktor”. Ovakav stav je posebno važan u situaciji u kojoj “zastupnik” i “naučni rukovodilac projek- ta” nisu ista osoba.437 Svi razmatrani zakoni zahtijevaju uspostavu naučnog, odnosno znanstve- nog vijeća kao trećeg obaveznog organa bilo kojeg instituta. Regulativa po kantonima nije potpuno ujednačena. Po specifičnostima se ističe ZNR KS. Prva ima pravno-tehnički karakter: isključivo naučnom vijeću je posvećen samo čl. 22, a njime se uređuje sastav ovog tijela Nadležnost je određena djelomično i posredno – putem pravila o ulozi naučnog vijeća u izboru di- rektora. S obzirom na to da je vijeće nosilac postupka izbora i prijevremenog opoziva najvažnijeg rukovodnog organa, postavlja se pitanje da li je u ovom Zakonu naučno vijeće stručno ili rukovodno tijelo. Ostali kantonalni zakoni su u velikoj mjeri ujednačeni. Zbog prirode naučnoistraživačke djelatnosti, naučno vijeće je obavezan stručni organ svakog instituta.438 Ipak, odredbe o sastavu ovog tijela nisu ujednačene. U KS ga čine svi zaposleni u institutu s punim radnim vremenom ako imaju zvanje magistra ili doktora nauka. Čl. 30 ZNR Ze-do kantona predviđa da u naučno vijeće ulaze svi naučnici i određen broj istraživača tog instituta. Zahtjev da se nalaze u radnom odnosu sa punim radnim vremenom se ne postavlja. Pored članova instituta, u vijeću se mora nalaziti statutom određen broj doktora nauka s naučnim zvanjem koji nisu zaposleni u institutu. Slično rješenje sadrži i čl. 20 ZZD Kantona 10, s tim da 434 Čl. 44, st. 2 ZNR TK. 435 Čl. 24, st. 2–8 ZND KS. 436 Čl. 24, st. 18 ZND KS u vezi sa čl. 18, st. 4 istog zakona. 437 Vidjeti ZNR TK, članovi 51 i 52. 438 Čl. 30 ZNR Ze-do kantona, čl. 20 ZZD Kantona 10, čl. 46 TK. 154 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 ovaj akt ne zahtijeva da djelatnici instituta budu u njemu u stalnom radnom odnosu. Najprecizniji je čl. 46 ZNR TK. Zaposleni u institutu ne smiju činiti više od dvije trećine članova naučnog vijeća, uz dodatni zahtjev da u sasta- vu ovog tijela bude najmanje pet naučnih radnika u naučnom ili nastavnom zvanju. Ostala pitanja sastava naučnog vijeća su prepuštena statutu. Ovdje treba dodati jedno praktično rješenje ZNR TK. Njegov čl. 48 omogućava da dva instituta ugovorom osnuju zajedničko vijeće nadležno za poslove izbora u istraživačka zvanja. Osim u Kantonu Sarajevo, zadaci naučnog vijeća su određeni netaksa- tivno i veoma slično. Oni se svode na predlaganje naučnih programa i pro- jekata, predlaganje predstavnika vijeća u upravnom odboru, nabavku naučne opreme, analizu i ocjenu rada pojedinih istraživača i instituta kao cjeline te predlaganje izbora i opoziva direktora. Bitno je istaći da naučno vijeće odlu- čuje o sticanju naučnih i istraživačkih zvanja i time bitno utiče na kadrovsku politiku instituta. Ostala pitanja su prepuštena statutu instituta. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Izričito nabrojati organe koje institut mora imati, uz posebno navođe- nje upravnog odbora tamo gdje to nije učinjeno. 2. Izbor direktora urediti u svim institutima na jedinstven način. Organ koji predlaže treba da bude naučno vijeće, ali organ izbora mora biti upravni odbor. 3. Zahtijevati da kandidati za direktora imaju naučno ili ekvivalentno na- stavno zvanje bar u jednoj naučnoj oblasti u kojoj institut djeluje. 4. Položaj organa samostalnih instituta koje osniva visokoškolska usta- nova izjednačiti s institutima koje osnivaju drugi osnivači. Ako su specifičnosti nužne, treba ih unijeti u zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti, a ne u zakone o univerzitetima. 5. Ujednačiti metode administrativne intervencije u izbor direktora jav- nih instituta: prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva trebalo bi davati u fazi koja slijedi utvrđivanju kandidata. 6. Nomotehnički ujednačiti norme o postupku izbora i imenovanja direktora. 7. Unificirati pravnu regulativu naučnih vijeća. Ona moraju biti naučno i stručno tijelo sa značajnim savjetodavnim ovlaštenjima. Naučna vijeća treba i dalje da predlažu kandidata za direktora i da biraju u naučna zva- nja. Vezani akt o imenovanju mora biti u nadležnosti direktora instituta. 8. Uvesti obavezu da naučno vijeće ima najmanje jednu trećinu kvalifi- kovanih članova koji nisu u radnom odnosu u institutu. 155 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 8. Naučna i istraživačka zvanja 1. Naučna i istraživačka zvanja dodjeljuju naučnoistraživačke organiza- cije osoblju koje je ispunilo zakonom i drugim opštim aktima zahtijevane materijalne i proceduralne zahtjeve. Zvanja u suštini označavaju vrijeme pro- vedeno u naučnim istraživanjima i rezultate koje je istraživač postigao. Zbog toga ona mogu da posluže i kao specifična mjera “ljudskog kapitala” u kon- kretnoj organizaciji i društvu kao cjelini.439 Uporedni pregled regulative kan- tonalnih zakona o naučnim i stručnim zvanjima već je dijelom izložen.440 On obuhvata i ekvivalenciju zvanja akademskog i naučnoistraživačkog osoblja. Zvanja koja se dodjeljuju fizičkim licima aktivnim u inovacionom sistemu, tj. “ostalom osoblju”, određena su opštim aktima odgovarajućih institucionalnih subjekata, pa se ovdje ne mogu obrađivati. Zbog toga ćemo se ovdje zadržati samo na juridičkom režimu naučnih i istraživačkih zvanja. 2. Na osnovu Uputstva o metodološkom okviru i principima za izradu Pravilnika o minimalnim uslovima za izbor u naučna zvanja, koje je donijelo Ministarstvo civilnih poslova BiH (Uputstvo MCP BiH),441 trihotomna po- djela naučnih zvanja je prihvaćena u sva četiri ispitivana kantonalna zakona. U njima su naučna zvanja: naučni, odnosno znanstveni saradnik, viši naučni saradnik i naučni savjetnik. Izvori prava koji uspostavljaju uslove za izbor u svako od zvanja su složeni. Kantonalni zakoni određuju samo minimalne uslove koji moraju biti ispunjeni. ZNR Ze-do kantona navodi isključivo dok- torat nauka, dok utvrđivanje ostalih uslova prepušta Pravilniku o minimalnim uslovima za izbor u naučna zvanja.442 Kvantitativni uslovi po pojedinim kri- terijima za izbor se utvrđuju za tri grupacije naučnih oblasti, shodno Uputstvu MCP BiH. ZND KS ovlašćuje ministra da donese Pravilnik kojim se “utvrđu- ju općeprihvaćeni standardi u datoj oblasti”.443 Napokon, dodatni kriteriji za izbor u tri kantona mogu biti postavljeni i statutom naučnoistraživačke orga- 439 Vidjeti “Teorijska osnova”, str. 10. Podatke o stanju naučnoistraživačkog kadra u BiH vidjeti na str. 17. 440 Vidjeti Tabelu 2, red 25, Tabelu 3, redove 9 i 10 naročito i sistematizaciju zvanja koja je na osnovu ovih pregleda učinjena. 441 Sl. gl. BiH 47/12. 442 Čl. 34 ZNR Ze-do kantona. Pravilnik je objavljen u Službenim novinama Ze-do kantona 4/18 i ne odstupa od Uputstva MCP BiH. 443 Čl. 30 ZNR KS. Od pravilnika KS u ovoj oblasti pronađen je samo Pravilnik o korištenju akademskih titula i sticanju naučnih zvanja na visokoškolskim ustanovama u Kantonu Sarajevo, Sl. n. KS 34 (08 i 27/09). 156 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 nizacije.444 U TK to nije slučaj! Čl. 66 ZNR predviđa da se uslovi propisuju isključivo zakonom. Ovakva formulacija ne isključuje donošenje Pravilnika u skladu s Uputstvom MCP BiH, ali isključivo kao provedbenog akta. Smatramo da u procesu harmonizacije treba prihvatiti rješenje koje je usvojeno u ZNR TK. Za ovaj stav postoji više argumenata. Najprije, funk- cija podzakonskih akata nije stvaranje novih prava i obaveza za subjekte, nego utvrđivanje načina ostvarivanja obaveza i prava subjekata koji su već uspostavljeni zakonom. Ukoliko se uslovi za izbor u zvanje, pa i radni odnos u naučnoistraživačkoj organizaciji uspostavljaju podzakonskim aktom, tada upravni organ odlučuje o tome koje grupe lica i pod kojim uslovima mogu ostvariti navedena prava. Nadalje, “općeprihvaćeni standardi u datoj oblasti” nauke ili struke su sociološka kategorija. Njima se definiše relativno ustaljeno tipično društveno prihvatljivo ponašanje u određenoj oblasti. Upravo zbog toga standarde na osnovu praćenja prakse formulišu društvene organizacije, najčešće one javnog karaktera. Ukoliko to učini upravni organ pravilnikom, on je donio pravnu normu čiji je sadržaj u većoj ili manjoj mjeri određen postojećim društvenim standardom. U konkretnom slučaju je zaobilaznim putem nadležni ministar u KS stekao ulogu zakonodavca, isto kao i u Ze-do kantonu. Napokon, postavlja se pitanje da li se uslovi za izbor taksativno postavljeni zakonom mogu posredno mijenjati statutom ili drugom opštim aktom naučnoistraživačke organizacije. Da zaključimo, sva tri argumenta ukazuju na rizike po pravnu sigurnost naučnoistraživačkog osoblja i potenci- jalno ugrožavanje ljudskih prava kandidata. 3. Bez obzira na postojanje Uputstva MCP BiH, kasnije doneseni kanto- nalni zakoni utvrđuju minimalne uslove za izbor u pojedina naučna zvanja na sličan, ali nedovoljno ujednačen način. Zbog jasnijeg uočavanja razlika, prikazaćemo rješenja pozitivnog prava tabelarno. U kolonama 4 do 7 brojke označavaju minimalan broj uslova koji u jednom izbornom periodu moraju biti ispunjeni za izbor u više zvanje. Ispunjenje uslova koji se mogu kvanti- ficirati vrši se kantonalnim Pravilnikom o minimalnim uslovima za izbor u naučna zvanja, koji bi morao biti usklađen s Uputstvom MCP BiH. Različito od ostala tri kantonalna zakona, ZND Ze-do kantona upućuje na Pravilnik pozivajući se direktno na njegove odredbe, konkretno na čl. 9. 444 Čl. 30, st. 1 ZND KS, čl. 36 ZND Ze-do kantona, čl. 254 ZZD K 10. 157 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Tabela 5: Minimalni zakonski uslovi za izbor u naučna zvanja prema kantonalnim zakonima R. br. Zvanje Kriterij za izvor Čl. 31 ZNR KS Čl. 34 ZNR Ze-do kantona Čl. 24 ZZD K 10 Čl. 70–72 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 8 1. Naučni/ znanstveni saradnik 2. Doktorat nauka + + + + 3. Prosječna ocjena 8 ili 3,5 / / / 4. Naučni radovi 3 Pravilnik 3 3 5. Pokazana sposobnost za NIR + Pravilnik / / 6. Doprinos razvoju kadrova / / + / 7. Viši naučni/ znanstveni saradnik 8. Period u zvanju naučnog saradnika 1 1 1 1 9. Naučni radovi 5 Pravilnik 5 5 10. Knjige 1 Pravilnik / 1 11. Originalni naučni uspjeh 1 Pravilnik 1 1 12. Doprinos razvoju kadrova / / / + 13. Naučni/ znanstveni savjetnik 14. Period u zvanju višeg naučnog saradnika 1 1 1 1 15. Naučni radovi 8 Pravilnik 8 8 16. Knjige 2 Pravilnik 1 2 17. Originalni naučni uspjeh + Pravilnik + + 18. Doprinos razvoju kadrova / / + / 19. Ostvarena međunarodna saradnja / / / + Analiza prethodne Tabele pokazuje nedovoljnu podudarnost uslova za iz- bor u naučna zvanja u sve tri kategorije. Za naučnog saradnika je zajednički uslov posjedovanje doktorata nauka. Ako se na osnovu prihvaćanja Uputstva MCP BiH u Pravilniku o minimalnim uslovima pretpostavi da kao kriteriji postoje naučni radovi i neki od rezultata koji se kvalifikuju kao originalni 158 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 naučni uspjeh, broj zajedničkih rješenja je tri. Po istim mjerilima broj zajed- ničkih kriterija se povećava na četiri kod zvanja viši naučni saradnik i nauč- ni savjetnik. Doprinos razvoju naučnog kadra je mjerodavan samo u ZZD Kantona 10, a razvijena međunarodna saradnja se pojavljuje kao uslov za izbor jedino u ZNR TK. Kvantifikacija dva posljednja kriterija u kantonalnim pravilnicima je nužna. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Minimalne uslove za izbor u naučna zvanja odrediti isključivo zako- nom i na isti način u svim kantonima. 2. Pravilnike o minimalnim uslovima usmjeriti na kvantifikaciju zakon- skih kriterija umjesto na stvaranje obaveza i prava naučnoistraživač- kih radnika, koji se mogu uspostaviti samo zakonom. 4. Slično naučnim nazivima, podjela, nazivi i kriteriji za sticanje istraži- vačkih zvanja u četiri kantonalna zakona su različiti. Zbog toga je za potrebe harmonizacije sličnosti i razlike najbolje izložiti tabelom. Tabela 6: Minimalni zakonski uslovi za izbor u istraživačka zvanja R. br. Zvanje u ZNR KS i Ze-do kantona Kriteriji za izbor Čl. 31 ZNR KS Čl. 34 ZNR Ze-do kantona Čl. 26 ZZD Kantona 10 Čl. 68 i 69 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 8 1. Stručni / istraživač saradnik ZZD: “Stručni saradnik” 2. Stepen obrazovanja VSS VSS VSS / 3. Prosječna ocjena 8 ili 3,5 8 ili 3,5 Prema akt. NIO / 4. Pokazane naučnoistraživačke sposobnosti + + / / 5. Viši stručni / istraživač saradnik ZNR TK: istraživač saradnik 6. Stepen obrazovanja mr. mr. / mr. ili specijalista Izborni period proveden u prethodnom zvanju nije potreban. 159 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Zvanje u ZNR KS i Ze-do kantona Kriteriji za izbor Čl. 31 ZNR KS Čl. 34 ZNR Ze-do kantona Čl. 26 ZZD Kantona 10 Čl. 68 i 69 ZNR TK Napomene 1 2 3 4 5 6 7 8 7. Prosječna ocjena u toku cijelog školovanja 8 ili 3,5 8 ili 3,5 / 8 ili 3,5 8. Pokazane naučnoistraživačke sposobnosti + / / / 9. Stručni / istraživač savjetnik ZZD: “istraživač – saradnik”; ZNR TK: “istraživač viši saradnik 10. Stepen obrazovanja dr. ili mr. mr. mr. mr. Izborni period proveden u prethodnom zvanju nije potreban. Prosječna ocjena 8 ili 3,5 8 ili 3,5 / 8 ili 3,5 Pokazane naučnoistraživačke sposobnosti + / / + Objavljeni recenzirani radovi / 3 + + ZZD ne traži da radovi budu recenzirani. Iz Tabele je vidljivo da ZND KS i Ze-do kantona, usprkos donekle ra- zličitoj terminologiji,445 usvajaju trihotomnu podjelu istraživačkih zvanja. Upoređivanje kriterija za izbor potvrđuje da su oni praktično isti u oba kanto- nalna akta. ZZD Kantona 10 sadrži četiri saradnička zvanja. Kada se asistenti, kao tipično univerzitetsko zvanje, izuzmu iz ove klasifikacije, jasno je da u ovom kantonu postoji podjela na “stručne saradnike” i “istraživače – sarad- nike.” Dva istraživačka zvanja postoje i u ZNR TK: “istraživač saradnik” i “istraživač viši saradnik”. Takva poređenja se ne mogu vršiti prema nazivu zvanja, nego na osnovu kriterija za izbor. Prema uslovima za izbor, zvanje “stručni saradnik” odgovara istoimenom zvanju u KS i Ze-do kantonu, dok se “istraživač – saradnik” može izjednačiti sa stručnim savjetnikom. Suštinski posmatrano, može se zaključiti da ZZD 445 ZND Ze-do kantona upotrebljava termin “istraživač” umjesto izraza “stručni”, koji koristi zakon KS. 160 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Kantona 10 ne poznaje zvanje “višeg stručnog saradnika”. U odnosu prema regulativi ZND KS i Ze-do kantona, za ova zvanja se traže uslovi koji postoje kod “višeg stručnog saradnika” i “stručnog savjetnika” u kantonalnim zako- nodavstvima Sarajeva i Zenice. Dakle, u TK nema ekvivalenta zvanju “struč- nog saradnika”. Rješenje ZNR TK je logično budući da ovaj akt poznaje i posebnu trodijelnu skupinu “stručnih saradnika” za čije dobijanje je dovoljan i prvi ciklus visokog obrazovanja.446 Složenost i neujednačenost klasifikaci- ja po kantonima je glavni razlog zbog kojeg smo predložili ujednačavanje sistematizacije zvanja i minimalnih uslova koji se za njih moraju ispuniti. Bez ovoga će biti izuzetno teško stvoriti jedinstven naučni prostor ne samo u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine nego i u cijeloj državi. PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Uvesti tročlanu podjelu stručnih zvanja i dati svakom od njih isti naziv u svim kantonalnim zakonima. 2. U ZZD Kantona 10 brisati asistentska zvanja iz klasifikacije stručnih zvanja. Iz ZNR TK isključiti kategoriju “istraživača” za koju je potre- ban samo prvi stepen visokoškolskog obrazovanja. Uređivanje polo- žaja “istraživača”, ukoliko je ovo zvanje potrebno, prepustiti opštim aktima naučnoistraživačkih organizacija. 3. Unificirati minimalne zakonske kriterije za izbor u svako stručno zva- nje. Uvođenje dopunskih kriterija prepustiti opštim aktima naučnoi- straživačkih organizacija, shodno njihovim specifičnim potrebama. 5. Postupak izbora u naučna i istraživačka zvanja i status izabranih nosila- ca tih zvanja uređeni su na skoro isti način u sva četiri kantonalna zakona.447 Razlike koje postoje posljedica su dijelom neujednačenih zvanja fizičkih lica, “nosilaca” naučnoistraživačkog rada, te različitog nomotehničkog pristupa re- gulativi. Ovakva situacija dozvoljava da se osvrnemo samo na ona rješenja bitna za stvaranje harmonizovanog sistema nauke. Prije analize konkretnih ra- zlika treba istaći da se sva rješenja odnose na naučna i na istraživačka zvanja. Univerziteti u okviru naučnih disciplina koje se izučavaju i predaju na drugom i trećem stepenu te naučnoistraživački i istraživačkorazvojni instituti u okviru svoje djelatnosti su uvijek ovlašteni da pokreću postupak i vrše izbor. ZNR TK u čl. 75 ovome dodaje jedno korisno rješenje. Pravo izbora i dodjele zvanja imaju i naučni i istraživački centri za naučnu oblast koja je njihova os- 446 Vidjeti čl. 67, st. 2 ZNR TK. 447 Vidjeti Tabelu 2, redove 26–29. 161 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini novna djelatnost. Budući da nisu postavljena nikakva zakonska ograničenja, jasno je da pravo izbora imaju i naučni centri u privrednim subjektima te sami privredni subjekti čija je osnovna djelatnost obavljanje naučnog istraživanja i razvoja.448 Podrazumijeva se da ovakvi subjekti moraju imati naučno vijeće ili drugi organ specijaliziran za pitanja nauke. Univerziteti u svim kantonima imaju pravo da biraju osoblje u naučna i istraživačka zvanja. Procedura izbora nije uređena jedinstveno. ZND KS sadrži posebne članove za izbore na univerzitetu i na institutima.449 Suštinske razlike su minimalne. Odluku o izboru vijeće univerzitetske jedinice proslje- đuje senatu, a u slučaju pozitivne odluke ovog tijela, potpisuje rektor. Vijeće instituta odluku o izboru prosljeđuje nadležnom ministarstvu, koje mora u roku od 30 dana donijeti odluku o tome da li će dati saglasnost na izbor. Ovu odluku potpisuje ministar. Rješenje je saglasno koncesionom sistemu osniva- nja instituta koji je uveden u Kantonu Sarajevo. Bez obzira na to, neka pitanja se moraju postaviti. Rješenje čl. 30 ZND KS, s jedne strane, važi za sve insti- tute u statusu ustanove, dakle i za privatne. S druge strane, čl. 30 se ne može primijeniti na institute koji su statusno-pravno privredna društva, čak i onda kada je u njih uložen novac iz budžeta kantona. Ovakav ishod je sa stanovišta javnih interesa paradoksalan! Napokon, rastuća uloga privrednih subjekata u razvoju nauke zahtijeva da se u zakonu urede specifičnosti njihovih naučnih i istraživačkih centara bez svojstva pravnih lica. Periodi na koje se vrši izbor u različita naučna i istraživačka zvanja su u zakonodavstvu ujednačeni. Opšte je prihvaćeno i rješenje da se naučni savjet- nik bira na neodređeno vrijeme i da zaključuje takav ugovor. Većina ostalih statusnih i radno-pravnih normi je u velikoj mjeri harmonizirana, pa ćemo dalje posvetiti pažnju samo nekim rješenjima koja zaslužuju poseban osvrt. Zakonodavstvo četiri kantona je saglasno da je reizbor moguć i da lice koje nije izabrano ili reizabrano ima pravo na odgovarajuće radno mjesto, ako to želi, u svojoj naučnoistraživačkoj organizaciji. Osim u Kantonu 10, ova pra- vila ne isključuju pravo na odgovarajuće radno mjesto licu kome je naučno ili istraživačko zvanje oduzeto u skladu sa razlozima i postupkom koji su odre- đeni u zakonu.450 Razlozi su također ujednačeni: prevara pri davanju podataka i falsifikovanje podataka potrebnih za izbor. Interesantno je da navedeni ra- zlozi vrijede jedino pri izboru, a ne i u toku rada naučnog ili stručnog istraži- vača. Izuzetak predstavlja regulativa čl. 80 ZNR TK. Prema njemu zvanje se 448 Jedinstvena klasifikacija djelatnosti, Oblast 72. 449 Čl. 29 za univerzitet i čl. 30 za institut. 450 Čl. 21 ZNR KS, čl. 35 ZNR Ze-do kantona, čl. 80 ZNR TK. Vidjeti i Tabelu 2, redove 26–32. 162 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 može oduzeti i kada su radovi na osnovu kojih je izvršen izbor plagirani ili su istraživanja na kojima se ti radovi temelje krivotvorena. Pored toga, postupak protiv uredno izabranog kandidata se u toku trajanja perioda izbora može pokrenuti i “u slučajevima teških povreda etičkog kodeksa”.451 Ovo je jedan od rijetkih primjera uvažavanje etike kao regulatornog mehanizma nauke.452 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. Ujednačiti sistem subjekata koji imaju pravo birati naučne i istraživač- ke radnike u naučna, odnosno istraživačka zvanja. 2. U listu subjekata koji imaju pravo birati u naučna i istraživačka zvanja uvrstiti institute u statusu privrednih društava i organizacione naučno- istraživačke jedince sa posebnim obračunom i pravom samostalnog nastupa prometu. Ujednačiti uslove pod kojim oni to mogu činiti. 3. Pravo nadležnog ministra da daje saglasnost na izbor u naučna ili stručna zvanja koji su izvršile po zakonskoj proceduri ovlaštene organizacije ograničiti isključivo na naučnoistraživačke organizacije javnopravnog karaktera čiji se rad finansira budžetskim sredstvima. U izloženom smislu korigovati ZND KS. 4. Budući da je ekvivalentnost univerzitetskih i naučnih zvanja zakonski uređena, ispitati opravdanost posebnog pravnog režima izbora i opo- ziva naučnih i stručnih radnika koji se biraju na univerzitetima. Ako postoje nužna specifična rješenja, urediti ih u zakonu kao iznimku od opštih pravila. 5. Mogućnost opoziva zvanja protegnuti na cijeli period za koji je naučni ili istraživački saradnik izabran. Kao razloge opoziva u toku mandata navesti krivotvorenje rezultata istraživanja, plagijarizam i tešku po- vredu etičkih pravila istraživanja u relevantnoj naučnoj oblasti. 6. Nomotehnički harmonizirati odredbe zakona o izboru i položaju radni- ka u naučnim i istraživačkim zvanjima. 9. Nadzor i kazne za prekršaje 1. Upravni nadzor nad funkcionisanjem informacionog sistema uređen je opštim pravilima Zakona o organizaciji organa uprava u Federaciji Bosne i Hercegovine,453 kantonalnim zakonima o organizaciji uprave i zakonima o 451 Čl. 80, st. 1, tačka (3) ZNR TK. 452 Vidjeti “Teorijska osnova”, str. 24-26. 453 Sl. n. FBiH 35/05 (Dalje: FZOU). 163 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini naučnoistraživačkoj djelatnosti koji su lex specialis. Odnos između tri na- vedene grupe nije isti u svakom od četiri posmatrana kantona. Pitanja nad- zora najdetaljnije su uređena u ZND KS.454 S obzirom na to da čl. 5 FZOU veže nadležnost organa uprave za zakon “kojim se uređuje određena upravna oblast”, nomotehniku Kantona Sarajevo smatramo poželjnom. U ZND Ze-do kantona nadzoru su posvećena dva člana – po jedan za Ministarstvo i in- spekcije. ZZD Kantona 10 uopšte ne spominje inspekcijski nadzor, dok čl. 106 ZNR TK sadrži samo jedan član o ovom pitanju. Očito je da su zakoni o organizaciji federalne i kantonalne uprave osnovni izvor prava za materiju nadzora. 2. Najviši organ upravnog nadzora u svim kantonima je ministarstvo nad- ležno za nauku.455 Prvi zadatak svakog ministarstva je nadzor nad provođe- njem zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i propisa koji su na osnovu njega doneseni. Ministarstvo ovaj posao obavlja direktno, tražeći od subjekata informacionog sistema da mu dostave relevantne informacije i dokumenta.456 Posredno, ovaj vid nadzora ministarstvo vrši upućujući upravnoj inspekciji zahtjev da provede potrebne radnje u skladu sa zakonom i da mu o tome do- stavi informaciju. Ukoliko je inspekcijski organ preduzeo i mjere koje je na bazi utvrđenog stanja smatrao potrebnim, mora obavijestiti i o njima.457 Druga grupa poslova iz nadležnosti ministarstava je praćenje stanja u ino- vacionom (pod)sistemu za koji odgovaraju. Član 10, stav 1, tačka 6) FZOU ovaj zadatak svrstava u posebnu grupu upravnih poslova, ali ona, suštinski posmatrano, spada u poslove nadzora. U Kantonu Sarajevo, nadležno mini- starstvo ovaj posao obavlja posredno – putem razmatranja godišnjeg izvješta- ja inspekcije za obrazovanje.458 Treba napomenuti da ovakva rješenja u dru- gim kantonima mogu biti primijenjena na osnovu opštih pravila o organizaciji i radu upravnih organa. ZND Ze-do kantona posebno nalaže Ministarstvu da jednom u pet godina provjeri da li subjekti naučnoistraživačke djelatnosti ispunjavaju propisane uslove.459 U preostala dva kantona ovakav vid nadzora je moguć, ali ne i obavezan, po opštim pravilima. 454 Vidjeti čl. 34 i 35 ZNR KS. 455 Vidjeti Tabelu 2, red 33. Vidjeti i čl. 10 FZOU. 456 Čl. 15, st. 2 FZOU. 457 Čl. 34, st. 3 ZND KS. 458 Čl. 34, st. 4 ZND KS. Opšte pravilo godišnjim izvještajima inspekcije nalazi se u čl. 132 FZOU. 459 Čl. 39, st. 2 ZND Ze-do kantona. 164 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Sljedeća grupa poslova nadzora vezana je za prethodne dvije. Izričito je regulisana jedino u ZND KS,460 ali se na osnovu ostale dvije grupe izvora upravnog prava može vršiti u svim kantonima. Sažeto, ona se sastoji u brisa- nju instituta iz Registra naučnoistraživačkih subjekata. U Kantonu Sarajevo je ove sankcije moguće izreći samo na osnovu rješenja inspekcije i jedino prema institutima. Ostala pravna lica koja spadaju u krug subjekata nauke nisu izričito spomenuta u ovom aktu.461 Posljednje rješenje smatramo nepo- trebnim sužavanjem domena administrativne kontrole i favoriziranjem aktera inovacionog sistema koji nisu organizovani kao instituti. 3. Drugi organ upravnog nadzora su inspekcije, organizovane kao upra- ve za inspekcije ili posebne inspekcije.462 Osnovne odredbe o inspekcijskoj kontroli se nalaze u čl. 117–132 FZOU i primjenjuju se na rad inspekcije nadležne za inovacioni sistem. Posebna rješenja, ponovo, nalaze se jedino u ZND KS. Prema njegovim odredbama, inspekcija djeluje najprije po na- logu Ministarstva. Ona ima pravo i na samoinicijativnu kontrolu instituta ili djeluje, vidjeli smo, po nalogu Ministarstva. Subjekti koji mogu biti kon- trolirani isključivo su instituti. Ovakvo rješenje trpi istu kritiku kao i odre- đivanje kruga subjekata nad kojim Ministarstvo ima pravo nadzora. Nakon izvršene kontrole inspekcija može rješenjem naložiti otklanjanje nedostataka i preduzimanje drugih radnji.463 Ne budu li nalozi inspekcije poštovani, pored kazni za prekršaje, inspekcija može Ministarstvu predložiti brisanje instituta iz Registra naučnoistraživačkih subjekata. 4. Opšta pravila Zakona o prekršajima FBiH464 se primjenjuju i na (ne) djelovanje u inovacionom sistemu. Široka definicija kategorije “prekršaj” u članu 2, st. 2 FZP mora se tumačiti u skladu s principom legaliteta, koji je inkorporiran u čl. 4 istog akta. Prema tome, prekršaj postoji samo ako su određena radnja ili propust izričito prije počinjenja predviđeni kao prekršaj u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu. U našoj materiji to je odgovaraju- ći kantonalni zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti ili pravilnik čije dono- šenje zakon izričito predviđa. Tabelarni pregled zakonskih rješenja pokazuje da ni ova oblast nije harmonizirana, osim u pogledu raspona novčanih kazni za pravna lica. 460 Čl. 35, st. 4 ZND KS. 461 Čl. 35, st. 4 ZND KS. 462 Čl. 18 FZOU. 463 Čl. 35, st. 5 ZND KS. 464 Sl. n. FBiH 63/14 (dalje: FZP). 165 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Tabela 7: Prekršaji u kantonalnom zakonodavstvu R. br. Vrsta lica i raspon kazni Član zakona, kanton, broj prekršaja i raspon novčanih kazni 36, KS 42, Ze-do 45, K 10 106, TK 1 2 3 4 5 6 1. Pravno lice 7 4 4 2 2. Raspon kazni u KM 1000–5000 1000–5000 1000–5000 1000–5000 3. Odgovorno fizičko lice 2+7=9 1+4=5 4+4=8 1 4. Raspon kazni u KM 500–3000 500–3000 500–1500 500–3000 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU: 1. U sve zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti unijeti odredbu iz ZND Ze-do kantona po kojoj ministarstvo mora jednom u pet godina provjeriti da li naučnoistraživačke organizacije ispunjavaju zakonske uslove za bavljenje ovom djelatnošću. 2. Brisanje iz registra naučnoistraživačkih organizacija koje ni u naknad- nom roku ne ispune zakonske uslove za obavljanje djelatnosti uvesti za sve naučnoistraživačke organizacije, a ne samo za institute. 3. U svim zakonima izjednačiti vrstu i broj prekršaja i za pravna lica i za odgovorna fizička lica u njima. 4. Izjednačiti raspon novčanih sankcija za prekršaje kojima su podložna odgovorna lica u naučnoistraživačkoj organizaciji. 5. Kao nomotehnički obrazac za materiju prekršaja uzeti regulativu ZND KS. 10. Zaključne napomene 1. Različito vrijeme nastanka pojedinih kantonalnih zakona, okvirni ka- rakter zakona Države BiH, shvatanje da je uređivanje inovacionog sistema isključiva kantonalna nadležnost, nepostojanje bilo kakvog modela zakona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine i neujednačena nomotehnika prou- zrokovali su ne samo različite pristupe zakonima iz ove oblasti nego i nejed- naka rješenja čak i za pojedina pravno-tehnička pitanja. U takvim uslovima, kao polazna osnova za upoređivanje najvažnijih instituta četiri kantonalna zakona o naučnoistraživačkom radu poslužila je sistematika Zakona o na- učnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo sadržana u Tabeli 2. Ona je dopunjavana rješenjima drugih kantonalnih zakona iz ove oblasti. Na osnovi Tabele 2 urađeni su detaljni tabelarni pregledi rješenja za pojedina pitanja i te- orijska analiza viših pravnih instituta. Zbog toga i zbog svoje sveobuhvatnosti 166 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Tabela 2 ostaje pogodna za dobijanje približne kvantitativne slike ujednače- nosti četiri kantonalna zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Analiza Tabele 2 pokazuje da se rješenja kantonalnih zakona mogu po- dijeliti na ona koja su ista, suštinski slična i različita. Prema tim kriterijima dobija se sljedeća slika (ne)ujednačenosti kantonalnog zakonodavstva o ino- vacionom sistemu. Ista rješenja su usvojena u 16 pravnih instituta, sličnosti postoje u 10 instituta, dok 11 instituta sadrži pravila koja uopšte nisu har- monizirana. Dakle, potpuno različita rješenja kantonalnih zakona postoje u najmanje jednoj trećini viših instituta. Na žalost, u toj grupi se nalaze i neka sistemski izuzetno važna pitanja: osiguravanje finansiranja, strategija razvoja nauke, osnivanje savjeta za nauku, pa čak i određivanje nosilaca naučnoistra- živačke djelatnosti. Zaključak se nameće sam: jedinstveni inovacioni sistem i integriran naučnoistraživački prostor na području četiri kantona koji su regu- lisali ovu materiju ne postoji. 2. Iz svega što je do sada rečeno, očito je da harmonizacija ispitivanog zakonodavstva mora biti provedena što prije, a to znači na dobrovoljnoj osno- vi. Budući da se harmonizacija zasniva pretežno na izboru rješenja koja već postoje, postavlja se pitanje izbora ekonomske i političko-pravne filozofije na kojima ona treba da počiva. Za zakone KS i Ze-do kantona može se reći da polaze od potrebe usa- glašavanja s Okvirnim zakonom države BiH i za modernizacijom pojedinih instituta. Sa stanovišta harmonizacije tri su osnovne prepreke za njihovo uzi- manje kao obrasca buduće ujednačene regulative. Najprije, oba akta usvajaju koncesioni sistem osnivanja instituta, dok se ostalim naučnoistraživačkim subjektima posebno ne bave. U ova dva zakona je izražena mogućnost jake administrativne intervencije u sistem nauke. Iako se primijenjena istraživanja i tehnološki razvoj deklarativno obuhvataju zakonskom regulativom, očito je da je zakonodavac bio fokusiran na fundamentalna istraživanja. Utoliko više začuđuje kratkoročnost strateškog planiranja i finansiranja projekata. Zakon o znanstvenoj djelatnosti Kantona 10 mora se prosuđivati prema vremenu u kome je donesen: njegova rješenja su u velikoj mjeri oslonjena na opšti prav- ni režim. Zbog toga u ovom zakonu nema specifičnih ekonomskih, organiza- cionih, političkih i pravnih rješenja koja bi i legislativno značila promociju društva i ekonomije znanja. Zakon o naučnoistraživačkom radu TK je donesen posljednji. U njemu su uvažena rješenja koja su se razvila između 1995. i 2017. godine. Regulativa je orijentisana na sistem, institucije i projekte koji se dugoročno finansiraju iz 167 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini budžeta kantona. Time je stvaranje znanja kao robe u velikoj mjeri prepušte- no tržištu i opštim propisima koji ga uređuju. Stvaranje oba vida znanja veže dugoročnost planiranja i orijentisanost na razvoj tehnologije. Moglo bi se reći da jedino ovaj akt zaista polazi od koncepta cjelovitog inovacionog sistema, a ne prvenstveno od potreba primarnih, fundamentalnih istraživanja. Zbog toga smatramo da bi kao podloga za buduću unifikaciju trebalo da posluži Zakon o naučnoistraživačkom radu Kantona Tuzla. 168 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 II. KANTONALNI ZAKONI O VISOKOM OBRAZOVANJU 1. Odnos državnog i kantonalnih zakona o visokom obrazovanju 1. Suprotno regulisanju naučnoistraživačke djelatnosti, svi kantoni u en- titetu Federacija Bosne i Hercegovine su donijeli svoje zakone o visokom obrazovanju.465 U ovom procesu je postojanje Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini466 djelovalo harmonizirajuće. Četiri su pozitivne posljedice postojanja potpune legislative o visokom školstvu na području cijelog entiteta FBiH. Prva je makar i djelomično uređivanje oblasti nauke i u onom kantonima koji nisu donijeli zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti. S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini najveći broj kadra zaposlen na univerzitetima i da su visokoškolske organizacije glavni nosioci istraživanja, značaj regulative visokog obrazovanja i u oblasti nauke se ne smije potcijeniti. Preko OZVO BiH je u svim kantonima usvojen širi koncept sistema nauke, onaj koji ga izjednačava s inovacionim sistemom u cjelini. Time je apostrofiran značaj primijenjenih istraživanja. Kantonalno zakono- davstvo je u ovoj oblasti harmonizirano u daleko većoj mjeri od one koja postoji u naučnoistraživačkoj djelatnosti. Nomotehničke razlike pri uređiva- nju pitanja nauke su u zakonima o visokom školstvu daleko manje nego u legislativi kojoj je sedes materiae nauka, odnosno inovacioni sistem. 2. Harmonizirajući efekt OZVO BiH nije doveo do potpune unifikacije ni između državnog i kantonalnog nivoa regulative, niti između kantonalne le- gislative. Upoređivanje rješenja OZVO BiH i kantonalne legislative pokazuje da su ona podudarna u ciljevima, određivanju karaktera univerziteta te osnov- nim principima na kojima počiva i djeluje. Razumije se da kantonalni zakoni, koji kao akti moraju uvažiti “lokalne” specifičnosti i biti primjenjivi u praksi, sadrže i izvjestan broj razlika u tretmanu procesa inovacionog sistema. 465 Vidjeti pregled zakonodavstva. 466 Sl. gl. BiH 59/07. Citiraće se kao OZVO BiH. 169 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Položaj inovacionog sistema u kantonalnim zakonima o visokom obrazovanju 1. Cilj visokog obrazovanja u svim kantonalnim zakonima se može svesti na formulaciju OZVO BiH: “ustanovljavati, razvijati, štititi i prenositi zna- nje i sposobnosti kroz nastavu i naučnoistraživački rad”. Pojedini kantonalni zakoni ovaj cilj preuzimaju neposredno,467 dok se kod drugih ovakav zaklju- čak može izvući tumačenjem.468 Ukupno visoko obrazovanje, uključujući i naučnoistraživački rad, izričito469 ili posredno određeno je kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. Pri tome nije pravljena razlika između javnih i privatnih univerziteta. 2. U sva četiri kantonalna zakona bavljenje naučnoistraživačkim radom je navedeno kao bitan element pojma univerziteta. Nastava i nauka su ne- djeljivi. U skladu sa tim su postavljeni i principi visokog obrazovanja. Oni uobličavaju profesionalni, društveni, etički i opštečovječanski karakter nauke. U ovom istraživanju se na prvo mjesto mora staviti načelo jedinstva nastave i naučnoistraživačkog rada, koje od univerziteta čini primarni subjekt našeg inovacionog sistema.470 Od ostalih principa inovacionog sistema moraju se navesti akademske slobode i akademska autonomija koji važe i u nauci, a ne samo u nastavi. Bitno je istaći da su ovim načelom od uplitanja javne vlasti zaštićena i fizička i pravna lica koja se bave naučnoistraživačkom djelatnošću. 3. U skladu sa prethodnim principima, senat univerziteta je najviše uprav- ljačko tijelo ne samo za nastavna nego i za naučna pitanja. Njemu je povjerena koordinacija nastavnih i naučnih aktivnosti na cijelom univerzitetu. Pri tome senat o nekim pitanjima odlučuje (donošenje statuta, npr.), dok kod drugih ima samo pravo predlaganja rješenja upravnom odboru (predlaže upravnom odboru donošenje godišnjih planova i programa rada).471 Za inovacioni sistem je bitno da senat univerziteta donosi etički kodeks koji važi i za oblast nauč- noistraživačkog rada.472 Sadržaj etičkog kodeksa je u ZVO Ze-do kantona i 467 Čl. 4 Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona iz 2016, posljednje izmjene i dopune 5/17 (dalje ZVO TK); čl. 3 Zakona o visokom obrazovanju Hercegbosanske županije (N. n. 9/09) (dalje ZVO K 10). 468 Čl. 32 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (Sl. 33/17) (dalje: ZVO KS); čl. 6 ZVO Ze-do kantona (Sl. n. Ze-do kantona 6/09, 5/18) (dalje: ZVO Ze-do kantona). 469 Čl. 2 ZVO Ze-do kantona, čl. 3 ZVO TK. 470 Čl. 5 i 32 ZVO KS; čl. 11 ZVO Ze-do kantona; čl. 10 i 64 ZVO Kantona 10; čl. 6 TVO TK. 471 Čl. 130 ZVO KS, na primjer. 472 Čl. 130 ZVO KS, čl. 53 ZVO Ze-do kantona, čl. 62 ZVO Kantona 10, čl. 60 ZVO TK. 170 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Kantona 10 određen opširnije nego u druga dva kantona. S obzirom na to da se ovom odredbom popunjava značajna praznina u regulatornoj komponenti inovacionog sistema,473 citiraćemo zakonsku formulaciju. Etičkim kodeksom se “utvrđuju etička načela u visokom obrazovanju, objavljivanju znanstvenih rezultata, odnosu prema intelektualnom vlasništvu, odnosima između nastav- nika i saradnika, odnosu prema javnosti i sredstvima javnog informiranja i uopće o nastupanju ustanove, nastavnika, saradnika i studenata u pravnom prometu”. 4. Svi kantonalni zakoni o visokom obrazovanju polaze od jedinstvenog univerziteta. To pravno znači da univerzitet ima, a njegove organizacione je- dinice nemaju svojstvo pravnog lica.474 Zakonom je određeno koje se organi- zacione jedinice mogu uspostaviti unutar univerziteta. Statutom se mogu pre- cizirati pravila ili način odlučivanja o aktivnostima organizacionih jedinica i o njihovim ovlaštenjima u pravnom prometu.475 Zadržaćemo se samo na onim organizacionim jedinicama čija je primarna, ako ne i jedina zadaća bavljenje naučnoistraživačkom djelatnošću. To su na prvom mjestu naučnoistraživački instituti.476 Njihov pravni režim je već izlo- žen. Drugu grupu čine organizacione jedinice čiji je zadatak komercijalizacija rezultata naučnoistraživačkog rada,477 uspostavljanje veza sa privrednim sek- torom radi olakšanja i ubrzanja pretvaranja naučnih otkrića u nove proizvo- de i radi olakšanja transfera tehnologije. Fakulteti mogu uspostaviti ovakve jedinice samo uz saglasnost univerziteta. U njih spadaju naučno-tehnološki parkovi, inovacioni centri, inženjerski biroi, centri za transfer tehnologija, ali i drugi organizacioni oblici, naročito oni koji mogu pospješiti javno-privatno partnerstvo.478 Organizacija i nadležnost ovih jedinica bliže se određuju statu- tom visokoškolskih ustanova. Zakonski okvir u kome to mogu učiniti postoji jedino u ZNR TK.479 Napokon, u treću grupu spada znanstveni institut koji je osnivačkim aktom visokoškolske institucije dobio status pravne osobe.480 U ovom slučaju se na institut primjenjuju pravila koja važe za odgovarajuću statusno-pravnu vrstu – ustanovu ili privredno društvo. Analiza pravila va- 473 Vidjeti “Teorijska osnova”, str. 24-26. 474 U čl. 143 ZVO KS postoji izuzetak za teološke fakultete. 475 Čl. 143 ZVO KS. 476 Čl. 143 i 163 ZVO KS, čl. 45 ZVO Ze-do kantona, čl. 48 ZVO Kantona 10 i čl. 61 ZVO TK. 477 Čl. 61 ZVO Ze-do kantona, čl. 64 ZVO K 10. 478 Čl. 163 ZVO KS, čl. 61 ZVO Ze-do kantona, čl. 64 ZVO Kantona 10, čl. 61 ZVO TK. 479 Vidjeti Tabelu 2, red 24. 480 Čl. 65 ZVO K 10. 171 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini žećih ZVO pokazuje da i ostali univerziteti na osnovu opštih pravila mogu iskoristiti ovu mogućnost. 5. Visokoškolske organizacije finansiraju ili sufinansiranju njihovi osniva- či. Odredbe kantonalnih ZVO su usmjerene na (su)finansiranje opštih potreba i troškova nastave.481 Prema čl. 21 OZVO BiH i odredbama tri kantonalna ZVO, naučnoistraživački rad se isključivo “sufinansira”. U tu svrhu mogu se koristiti sredstva budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza Države, u skladu sa važećim propisima na državnom nivou. Jedan izuzetak ipak postoji. Član 176 ZVO KS za sufinansiranje naučnog rada izričito upućuje na odredbe Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti.482 481 Čl. 140 ZVO Ze-do kantona spominje samo finansiranje “nastavno-znanstvenog” rada. Vidjeti i čl. 150 ZVO K 10. 482 Čl. 167 ZVO KS. 172 GLAVA ČETVRTA: ZAKONSKA REGULATIVA NAUKE U ENTITETU REPUBLIKA SRPSKA I. LEGISLATIVNA SITUACIJA U ENTITETU REPUBLIKA SRPSKA 1. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju 1. Ustavna pozicija nauke u entitetu Republika Srpska (dalje i: RS) je dija- metralno suprotna njenom položaju u Ustavu FBiH.483 Prijenos nadležnosti za pitanja nauke na niže političko-teritorijalne jedinice nije moguć. Entitet RS, kao jedinstvena političko-teritorijalna zajednica, preko odredbi o ljudskim pravima i privrednom sistemu posredno je zadužen da se stara o nauci. U čla- novima 64 i 68 Ustava ova obaveza je i izričito formulisana. RS je nadležan da štiti i podstiče naučni rad, da ga uređuje i obezbjeđuje sredstva za njegovo odvijanje. Slična rješenja postoje i za oblast visokog obrazovanja, uključujući i segment nauke koji se u njemu odvija.484 Radi ostvarivanja svojih nadležnosti u oblasti inovacionog sistema, entitet RS je donio Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju (dalje: ZND TR RS ili Zakon)485 i Zakon o visokom obrazovanju (dalje ZVO RS).486 S obzirom na postojanje okvirnih zakona Države Bosne i Hercegovine (dalje i: Država BiH) u obje oblasti, navedeni akti sadrže i rješenja koja su postavljena na državnom nivou. Za odnos entitetske i državne regulative po- sebno je važno uporediti rješenja OZNID i ZND TR RS. 2. OZNID i ZND TR RS stoje u odnosu opšteg i posebnog. Državni zakon uređuje osnove sistema i konkretne obaveze Države BiH u kreiranju i ostvari- vanju međunarodne naučne saradnje. ZND TR RS u datim okvirima detaljno uređuje inovacioni sistem i način njegovog funkcionisanja na području entite- 483 Vidjeti str. 6 ovoga teksta. 484 Kritiku ustavnih rješenja u Bosni i Hercegovini, uključujući i entitet Republika Srpska, vidjeti na str. 7-8 ovog teksta. 485 Sl. gl. RS 6/12 i 33/14. 486 Sl. gl. RS 73/10, 104/11, 84/12 – prečišćen tekst i 66/18. 173 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini ta RS. Zbog toga je predmet ova dva zakona djelomično podudaran, a dijelom različit. U dijelu koji se tiče strukture i funkcionisanja inovacionog sistema u zemlji, OZNID ne sadrži sankcije. Ni razmatrani zakon entiteta RS nema odredbi o prekršajima. Budući da prema čl. 4 Zakona o prekršajima entiteta RS487 ministarstva svojim pravilnicima ne mogu propisivati prekršaje, sankci- oniranje neizvršenja dispozicija ZND TR RS i OZNID je veoma ograničeno. Tabela 8: Upoređivanje osnovnih instituta zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti u BiH: OZNID, ZND TR RS, kantonalni zakoni R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 1 2 3 4 5 6 7 8 1. Predmet Zakona 1 MNS, koordinacija 1 Osnovni sadržaj Zakona. Uređuje sistem NID. Etika se ne spominje. 1 Opisno određen sadržaj, tj. predmet zakona. Etika NIR se ne spominje. 2. Definicija NID 2 Inovacioni sistem 2, 3 Značenje izraza (24 pojmova). Definicija NIR. Definicija NID. MN naučnog prostora. Definišu se kategorije važne za tehnološki razvoj, tj. inovacioni sistem. 2 Vidjeti razradu u tački 3.1. 3. Opšti društveni interes 6 “Prioritetan značaj” “Poseban interes” za sve 3, 4 Otkrivanje novih znanja, podizanje opšteg civilizacijskog nivoa društva, NID je od “opšteg značaja za Republiku i sastavni dio” međunarodnog, naučnog, obrazovnog i kulturnog prostora. Interes se konkretizuje putem 6 ciljeva iz čl. 4. 3 NID je direktno (KS, Ze- do kanton) proglašen od posebnog interesa za kanton. U TK je od općeg značaja za kanton. Iz ZZD se poseban interes utvrđuje tumačenjem. (Kom.: parcijalizacija “opšteg interesa” iz OZNID) 7 Način ostvarivanja posebnog interesa 4. Principi NID 3 12 principa. “Decentralizacija” i “policentrizam” 5, 6, 19 Principi NID: povezanosti osnovnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja, osposobljavanja i usavršavanja kadrova na bazi 13 principa 4 Osim broja principa, rješenja ista u OZNID, kantonalnim zakonima i ZND TR RS. 487 Sl. gl. RS 63/14. 174 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 5. Sloboda NIR 3. 4 Princip a) Sloboda NR 6 Sloboda naučnog rada i djelovanja je prvi princip. Ograničenja principa NISU navedena. 5 Ograničenja navedena ili taksativno ili pozivom na javni interes. 6. Rezultati NIR 5 Nabrajanje 9, 1 Nabrojani i široko određeni, kao u OZNID. Novina i originalnost su elementi pojma “naučno djelo”. 6 Izričito navedeni. Broj se kreće od 11 do 26 u TK. Izvornost i novina se zahtijevaju za svaki od njih. 7. Ostvarivanje NID 7 11 načina na koje se NID ostvaruje. Uključeno usklađivanje planova. 7, 10, 11, 17, 18 Naučne oblasti, programi, usavršavanje kadrova, NI, tehnološki razvoj, infrastruktura, subjekti koji ostvaruju NID. Kroz ostvarivanje opšteg interesa povezani svi načini ostvarivanja NID. 7 Vidi razradu u tački 3.2. Vrste aktivnosti i njihovo povezivanje u inovacioni sistem. Povezanost sve tri vrste istraživanja. Nauka i tehnologija povezane i čine jedinstven sistem. 8. Tehnološki razvoj 1, 2, 6 U sklopu inovacionog sistema 1 Date zakonske definicije svih tehnoloških kategorija 8 Povezan sa naukom u svim zakonima. Najjače u TK. U TK posebno definisan i razrađen radi ostvarivanja tehnološke politike (Glava VII ZNR). 12 Definisan tehnološki razvoj: unapređenje postojećih i stvaranje novih tehnologija 9. Osiguravanje finansiranja 7 Reinvestiranje u industrijsko istraživanje 103 Budžet RS, budžeti jedinica lokalne samouprave, iz prihoda NI organizacija, međunarodnih fondova, fondacija i drugih izvora. Akcent na budžetskom finansiranju javnih NI ustanova. Ostvarivanje opštih i strateških ciljeva iz čl. 17. se obezbjeđuju iz budžeta i vode u Ministarstvu. 9 Vidi razradu u tački 3.3. Izvori finansiranja su isti kao u RS. I ovdje je akcent na budžetskom finansiranju. Samo TK predviđa donošenje četiri vrste programa tehnološkog razvoja. 105 Razvoj tehnologije iz budžeta Kantona uz učešće korisnika rezultata istraživanja u visini od najmanje 50% ukupne finansijske konstrukcije. 175 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje Nema preciziranja minimalnih i maksimalnih procenata budžeta koji se izdvajaju za nauku. Nema posebnog finansiranja projekata od interesa za RS 10. Strategija razvoja nauke 8 Ciljevi, smjernice, prioriteti. Potrebno prethodno mišljenje entiteta i kantona. 15, 16 Uključen i tehnološki razvoj. Minimalan rok: 5 godina. Godišnje akcione planove donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. Godišnjim planom rada Ministarstvo određuje programe koje će podržati u toj godini. 10 Vidi razradu u tački 3.4. Nije regulisana u K 10. U 3 kantona uključen i tehnološki razvoj. Strategija u KS i Ze-do mora biti usaglašena sa interesima FBiH i BiH. ZNR TK se ograničava na interes Kantona. U KS i Ze-do mora sadržavati područja, smjernice i prioritete u 7 oblasti. Programi se određuju netaksativno. Donošenje na 5 godina. U TK za 20 godina. 25 Način izrade strategije nije određen. Nacrt radi Ministarstvo. Savjet daje mišljenje na Nacrt strategije. 11. Izrada Strategije 8 Predlagač MCP BiH, donosilac Vlada 15 Nacrt radi Ministarstvo. Savjet za NiT daje mišljenje o njoj. Prijedlog utvrđuje Vlada Strategiju usvaja Skupština. 11 Nacrt strategije radi Savjet za nauku. Dalje: Ministarstvo – Vlada – Skupština. 12. Osnivanje savjeta za nauku 9 Praćenje stanja, savjetovanje MCP 21 Republički savjet za nauku i tehnologiju, stručno i savjetodavno tijelo “u Republici” 12 Vidi razradu u tački 3.5. Ne osniva se u K 10. 13. Imenovanje Savjeta 10 Sastav: 12 članova Razni predlagači 22– 23, 27 Članovi, struktura (tri privrednika), imenovanje vrši Vlada na prijedlog Ministarstva, naknada 13 Ovlašteni predlagači i struktura članova određena samo u TK. Imenovanje u KS – Ministar, u Ze-do – imenovanje vrši Vlada na prijedlog Ministra. 176 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 4 ovlaštene grupe predlagača Mandat 4 godine uz mogućnost jednog reizbora članova U KS i Ze-do određeno ko ne može biti imenovan. U TK Savjet može formirati svoja radna tijela 14. Nadležnost Savjeta za nauku 11 Netaksativno navedeno 14 poslova 25 Netaksativno navedeno 8 poslova. ZID 33/14 izbrisao pravo predlaganja finansiranja iz budžeta. 14 Netaksativno navođenje poslova u svim kantonima: KS i Ze-do: 11, TK: 7. U TK može predlagati i finansiranje NIR-a. 15. Prijevremeno razrješenje članova Savjeta / / 24 Regulisani: razlozi, pokretači postupka, postupak 15 Regulisani: razlozi, pokretači, postupak. Najviše detalja u ZNR TK. Tu na prijedlog Ministarstva odluku donosi Vlada. 16 Nosioci NID 20 NIO su one koje su registrovane u skladu sa zakonima entiteta i kantona 30 –68 Tri grupe: 1.Naučnoistraživačke organizacije: 6 u čl. 38 16 Vidjeti razradu u tački 3.6. Sistematizacija u tački 3.6. pokazuje da podudarnost postoji između ZNR TK i ZND TR RS, posebno u pogledu organizacija za razvoj tehnologije. ZNR TK najsličniji je ZND TR RS. 69– 91 2. Istraživači 92– 102 3. Organizacije za razvoj tehnologije Četiri grupe javnih ili privatnih institucionalnih subjekata: ustanova, privredno društvo, dio privrednog društva ili ustanove koji se bavi NIR i upisan je u sudski i Reg. Ministarstva, naučno udruženje 38 Sedam statusnih oblika: ANURS, VŠU, NI i IR instituti , virtualni instituti, istraživački centri kao organizacione jedinice pravnog lica i naučna udruženja. 177 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 41, 48, 51, 52, 53 Pet vrsta instituta: NI, IR, institut u sastavu ANURS, Institut u sastavu VŠO, virtualni institut Kadrovski uslovi za osnivanje različiti u prirodnim i društvenim naukama. Struktura nosilaca NID jasna i neprotivrječno uređena. 43 ANURS potpuno uključena u inovacioni sistem. 56 Moraju se osnivati radi zadovoljavanja opšteg interesa. Uslovi za osnivanje: program NI ili IR rada, zaposlena najmanje 3 istraživača od kojih najmanje jedan u naučnom zvanju i dva u saradničkom, obezbjeđene materijalne uslove za rad (prostor, oprema itd.) 17. Postupak osnivanja NIO / instituta / 31– 38 Važe opšta zakonska pravila za generičku vrstu subjekta i posebna pravila ZND TR RS. RS kao osnivač postupa po opštim pravilima za odgovarajući statusni oblik instituta. Zakonska pravila važe i za ukidanje NIO. Usvojen isključivo normativni sistem osnivanja. 17 Vidjeti razradu u tački 3.7. Postupak osnivanja instituta u ZNR TK najsličniji je postupku u RS. Slično RS, opšta pravila važe i u K 10, s tim da se provjera ispunjenosti uslova vrši svake 4 godine. U KS i Ze-do kantonu važi koncesioni sistem osnivanja! 178 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje Faze: osnivač, elaborat, akt o osnivanju ili ugovor, status (pravno lice ili njegov dio), sredstva, oprema i kadrovi, statut i unutrašnja organizacija, registracija kod nadležnog suda. 43, 49 Uslovi za početak rada NII i IRI propisani. Ispunjenje provjerava Ministarstvo. Bez upisa u Registar NIO Ministarstva ne mogu se ostvarivati programi od opšteg interesa za RS. Postupak osnivanja unutar VŠO nije posebno uređen. Važe ZVO i opšta pravila o ustanovama ili privrednim društvima. 18 Organi NIO/ instituta / 44, 45, 50 NI i IR institut kao pravno lice mora imati: 1. Upravni odbor 2. Direktora 3. Naučno vijeće 18 Vidjeti razradu u tački 3.7.: “Instituti”. Tri obavezna organa su isti kao u RS. U kantonalnim zakonima broj članova upravnog odbora varira između 3 i 9! Rješenja ZNR TK najsličnija rješenjima u RS. Isto rješenje samo u ZNR TK 45 Upravni odbor javnog NI ili IR instituta ima tri člana. 44 Direktor instituta (vidi red 19.) 45, 47 Naučno vijeće je obavezan stručni organ instituta. Članovi su istraživači u naučnom zvanju. Najviše 2/3 mogu biti zaposleni u institutu. Ostala pitanja se rješavaju statutom. 179 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 46 Nadležnost naučnog vijeća: Predlaganje programa rada, predlaganje i ocjena projekata, utvrđivanje prijedloga za sticanje naučnog zvanja, odlučuje o sticanju naučnog zvanja, obavlja druge poslove predviđene statutom, 47 Način odlučivanja o sticanju naučnih zvanja: kvorum od 2/3 članova koji imaju pravo da odlučuju, ko ima aktivno biračko pravo. Sporazumom se može se osnovati zajedničko naučno vijeće srodnih NI i IR instituta Organizacija i ostali organi se uređuju statutom NIO, odnosno instituta. ANURS kao osnivač instituta djeluje po Zakonu o ANURS. Od toga zavisi i organizacija. VŠO kao osnivači djeluju po ZVO RS i statutu VŠO. Od toga zavisi i organizacija. 19. Direktor instituta / 44 Direktora javnog instituta bira Vlada javnim konkursom na četiri godine iz reda istraživača sa naučnim zvanjem. Za ostale: relevantan zakon i statut. Nema posebnih odredbi o direktoru instituta. Mandat u javnim NI i IR institutima traje četiri godine. 19 Vidjeti razradu u tački 3.7.: “Instituti”. 180 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 20. Virtualni naučnoistra- živački institut / 53 Ugovorni oblik povezivanja NI instituta ili ustanova visokog obrazovanja sa grupom istraživača u naučnom zvanju radi realizacije određenog naučnog projekta ili naučnog rada. Organizacija, naučno vođenje i zastupanje se određuju ugovorom. 20 Čl. 50 i 51. ZNR TK sadrže identična rješenja kao i ZND TR RS. 54 Ugovor i naučni program se podnosi Ministarstvu. Ako se virtualni institut osniva radi ostvarivanja opšteg interesa, Ministarstvo daje odobrenje za njegov rad. 21. Organizacije za razvoj tehnologije / 2 Pojmovi 21, 24 Organizacije za razvoj tehnologije su posebno regulisane samo u ZNR TK u Odsjeku VII. Čl. 90 ZNR TK: Organizacije za razvoj tehnologije su generički pojam. Vrste kao u ZND TR RS. ČL. 93–98 ZNR TK na isti način reguliše generičku kategoriju “Ustanove za infrastrukturnu podršku razvoja tehnologija” 92 Poseban odsjek VII ZND TR RS 93 Razvojem tehnologije bave se NIO, druga pravna i fizička lica. 94 Ministarstvo vodi poseban Registar fizičkih i pravnih lica koja se bave razvojem tehnologija. 95, 96, 97 Upis u registar je uslov za korištenje budžetskih sredstava 98, 99 Generički pojam: “Organizacije za razvoj tehnologija”: 1. Tehnološka privredna društva 2. inovacioni centri 181 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 100, 101, 102 Generički pojam: “Ustanove za infrastrukturnu podršku razvoju tehnologija” 1. poslovno-tehnološki inkubator, 2. naučno-tehnološki park i 3. centar za transfer tehnologija, 4. udruženje inovatora 22. Registar NI organizacija 13 Dio naučno- informacionog sistema u BiH 62 Upisuju se NIO koje ispunjavaju uslove. Ministarstvo donosi Pravilnik o vođenju Registra. 22 Registar NIO postoji kao jedan od registara u sva četiri kantonalna zakona u FBiH.14 Izrada integrirane baze podataka za BiH 63 Podatke daju NIO 65 Svake tri godine komisijska ocjena rada registrovane NIO 66 Formiranje i rad komisije za ocjenu 68 Republički savjet utvrđuje konačnu ocjenu i dostavlja je Ministarstvu. 23. Istraživački centar / / 55 NI ili IR organizaciona jedinica pravnog lica koja obavlja pretežno osnovna i primijenjena, odnosno razvojna istraživanja. 23 56 Uslovi za obavljanje istraživanja: program NI ili IR rada, najmanje tri istraživača sa punim radnim vremenom i odgovarajuća oprema te materijalna sredstva. Ministarstvo utvrđuje ispunjavanje zakonskih uslova 182 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 24. Naučno udruženje / / 57 Svako neprofitno dobrovoljno povezivanje dva ili više lica radi unapređenja ili ostvarenja nekog zajedničkog ili opšteg interesa na području nauke. 58 Netaksativno nabrojani načini na koje naučno udruženje ostvaruje svoje ciljeve. Postojanje najmanje dva člana naučnog društva provjerava Ministarstvo. 25. Centri izvrsnosti / / 60 Stiče ga NIO ili njen organizacioni dio ako pet godina spada u najkvalitetnije NIO u svojoj oblasti u regionu ili svijetu te ima razvijenu međunarodnu saradnju. 61 Ministar Pravilnikom utvrđuje bliža mjerila za proglašavanje statusa centra izvrsnosti. Za to je potrebna i prethodna saglasnost same NIO, odnosno njenog dijela. 26. Naučna i istraživačka zvanja / 69 Generički naziv za osoblje: “istraživači”. Uvršteni univerzitetski nastavnici i saradnici 25 Vidjeti posebnu sistematizaciju “osoblja” u tački 3.6. Vidjeti razradu u tački 3.8. Isto kao u TK; slično K10 kada se isključe asistentska zvanja. 79 Institucija na kojoj se stiču zvanja: 1. NI institut 2. IR institut 3. Centar u svojoj naučnoj oblasti 4. univerzitet koji za konkretnu oblast organizuje II i III ciklus nastave 183 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 69 Generički naziv za osoblje: “istraživači”. Uvršteni univerzitetski nastavnici i saradnici 79 Institucija na kojoj se stiču zvanja: 1. NI institut 2. IR institut 3. Centar u svojoj naučnoj oblasti 4. univerzitet koji za konkretnu oblast organizuje II i III ciklus nastave 70 Uslovi: I stepen VŠO, rad na NI i razvojnim poslovima, ispunjenje zakonskih uslova Tri naučna zvanja, u skladu sa OZNID. Stiču se naučnim oblastima. 70 Dva istraživačka zvanja: istraživač saradnik i istraživač viši saradnik 77 Ekvivalentnost univerzitetskim zvanjima 91 Registar istraživača vodi Ministarstvo. 27. Minimalni uslovi za izbor u naučna i istraživačka zvanja u okviru visokoškol- ske ustanove / 70 Opšti kriteriji za naučna zvanja: 1. Doktorat nauka iz odgovarajuće oblasti, 2. Proveden izborni period u naučnom zvanju (Kom.: A kod prvog biranja?) 3. Minimalna naučna kompetentnost shodno određenim rezultatima NIR-a, kvantificirana prema Pravilniku koji donosi Ministar (Kom.: Shodno Uputstvu MCP). 30 184 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 71 Istraživač saradnik: 1. Istraživač saradnik sa I ciklusom od 240 ECTS 2. Minimalna ocjena 8,0 ili 3,5 3. Jedna godina radnog staža u naučnoj organizaciji ILI 1. I i II ciklus sa 300 ECTS i 2. Minimalna ocjena 8,0 ili 3,5 72 Istraživač viši saradnik: 1. II stepen studija 2. Minimalna prosječna ocjena na oba ciklusa 8,0 ili 3,5 ILI 1. Završene integrisane studije sa najmanje 300 ECTS 2. Najniža prosječna ocjena 8,0 ili 3,5 28 Postupak izbora u naučna i istraživačka zvanja u NIO / / 80 Postupak pokreće odgovarajuća organizaciona jedinica NIO. Naučno vijeće (Kom.: NIO ili univerziteta) utvrđuje prijedlog. 27, 28 81 Naučno vijeće formira komisiju od minimalno tri člana iz oblasti za koju se bira, koji su ujedno u višem od predloženog zvanja. Najmanje 1 član ne smije biti u radnom odnosu sa NIO. 82 Izvještaj komisije i njegovo stavljanje na uvid javnosti. 185 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 83 Naučno vijeće donosi odluku o sticanju istraživačkog zvanja u roku od 60 dana od stavljanja izvještaja na uvid javnosti. Naučno vijeće donosi odluku o prijedlogu za sticanje naučnog zvanja u roku od 60 dana od stavljanja izvještaja na uvid javnosti. 84 Prijedlog Naučnog vijeća sa izvještajem njegove komisije dostavlja se Komisiji za sticanje naučnog zvanja (imenuje ministar na period od četiri godine). Kriteriji Komisije za odlučivanje Odluka Komisije u roku od 60 dana od dostave prijedloga naučnog vijeća 29. Izborni periodi / / 76 IS – 4 godine IVS – 5 godina NS – 5 godina VNS – 6 godina NS – na neodređeno vrijeme 31 87 Opštim aktom NIO se određuju radna mjesta na koja se raspoređuju uposleni sa istr. i naučnim zvanjima. 30. Oduzimanje zvanja / / 85 Razlozi: neispunjavanje propisanih uvjeta, plagijat ili falsifikat, teška povreda etičkog kodeksa 26 186 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. Pravni instituti OZNID Republika Srpska ZNDTR 6/12 Zakoni kantona u FBiH Čl. Rješenje Čl. Osnovno rješenje Ta be la 2 / Re d Rješenje 31. Istek izbornog perioda i ugovor o radu / / 89 U slučaju neizbora, postoji mogućnost novog ugovora na odgovarajućem radnom mjestu. 31 32. Registar istraživača 13, 14 Elemente info sistema uređuje Pravilnikom MCP 91 U Registar istraživača upisuju se lica u istraživačkom i naučnom zvanju. Registar se vodi elektronski i u pisanom obliku. Ministar donosi Pravilnik o svim elementima Registra. 32 1. Čl. 19 ZND KS 2. Čl. 24 ZND Ze-do kantona 3. Čl. 34 ZZD Kantona 10. 4. Čl. 87 ZNR TK Sadrži odredbe o registru naučnika i istraživača. 33. Nagrade 11 Prijedlog Pravilnika o nagradama Savjet upućuje MCP 10, 9 Nagrade za posebna dostignuća u razvoju nauke, tehnologije i inovatorstva 36 Nije regulisano samo u KS. 90 NIO može penzioniranom naučnom savjetniku dati priznanje u vidu titule “zaslužni naučnik”. 35. Nadzor nad provođenjem Zakona / / / / (Opšta pravila važe) 33 36. Inspekcijski nadzor / / / / (Opšta pravila važe) 34 37. Kazne za prekršaje / / / / (Opšta pravila važe) 35 38. Implementa- cijske mjere i nastavak rada / / 110 – 112 U roku od godinu dana donijeće se drugi provedbeni propisi. 36 3. Upoređivanje OZNID i ZND TR RS, izvršeno u Tabeli 8,488 pokazuje da od ukupno 38 viših pravnih instituta, dva posmatrana akta imaju 16 zajed- ničkih. Kvalitativna analiza ovoga podatka ukazuje na skromniji rezultat. Isti ili slični instituti postoje u ukupno osam važnih oblasti. To su: prihvaćanje 488 Vidjeti Tabelu 8. 187 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini inovacionog sistema kao predmeta regulative, “prioritetan” ili “opšti interes” za razvoj nauke i tehnologija, zajedničko jezgro principa naučnoistraživačke djelatnosti kojim dominiraju načela slobode i autonomije istraživanja i stva- ralaštva, ista klasifikacija rezultata naučnoistraživačkog rada i zahtjev da ti rezultati budu novi i originalni, obaveza donošenja strategije razvoja po go- tovo istoj proceduri, postojanje savjeta za nauku (i tehnologiju) – bez obzira na različit karakter koji im je dodijeljen, stvaranje i objavljivanje registara relevantnih za naučnoistraživačku djelatnost i postojanje državnih nagrada za nauku. Generalno se može zaključiti da se, uvažavajući ustavne kompetencije pojedinih nivoa državne organizacije, rješenja ZND TR RS nalaze u granica- ma sistemskog zakona Države. 188 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 II. PREGLED NAJVAŽNIJIH RJEŠENJA ZAKONA O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI I TEHNOLOŠKOM RAZVOJU REPUBLIKE SRPSKE 1. Naučnoistraživačka djelatnost 1. Već naslov Zakona pokazuje da se naučnoistraživačka djelatnost shvaća veoma široko. Najprije, predmet zakona489 nije samo određivanje elemenata nauke nego njenog cjelovitog sistema. Po ovome se ZND TR RS približava konceptu OZNID-a. I drugo, naučnoistraživačka djelatnost je i legislativno i suštinski povezana sa tehnološkim razvojem, čime se u fokus zakonodavca stavlja inovacioni sistem kao cjelina. Tri pravna mehanizma obezbjeđuju integritet inovacionog sistema u en- titetu RS. Prvi je definisanje i povezivanje pojedinih vrsta istraživanja u čl. 2 Zakona, koje prati posebno regulisanje organizacija za razvoj tehnologi- ja.490 Na izloženim temeljima stvorena su dva ravnopravno tretirana i veli- kim dijelom podudarna podsistema za realizaciju i politike nauke i politike tehnološkog razvoja. Drugo, pored funkcionalnog povezivanja, integraciji naučne i tehnološke komponente u jedinstven sistem doprinosi insistiranje zakonodavca da su to aktivnosti od “opšteg interesa”491 i “od opšteg značaja za Republiku”.492 Kao i u drugim zakonima o inovacionom sistemu, i legi- slativa entiteta RS insistira da na tome da je naučnoistraživačka djelatnost sastavni dio međunarodnog naučnog, obrazovnog i kulturnog prostora. Bez obzira na to, za ZND TR RS se može postaviti isto pitanje kao i za većinu kantonalnih zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti: da li je opšti interes koncentrisan u inovacionom sistemu teritorijalno ograničen na entitet RS, ili se prostire na cijelu Državu BiH? Iz zakonskog teksta se ne može dobiti jasan odgovor na ovo pitanje. Napokon, najopštije određeni ciljevi naučnoistraži- vačke djelatnosti obuhvataju razvoj nauke, tehnologije i visokog obrazovanja u institucionalnom okviru koji potiče izvrsnost i doprinosi “razvoju društva u 489 Vidjeti Tabelu 8, redove 1. i 2. 490 Vidjeti Odsjek VII ZND TR RS. 491 Čl. 1. ZND TR RS. 492 Čl. 3 ZND TR RS. Vidjeti i Tabelu, red 3. 189 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini cjelini”.493 Ovdje takođe ostaje nejasno da li zakonodavac ima u vidu ukupnu društvenu zajednicu u entitetu RS ili u cijeloj Državi. Bez obzira na moguće odgovore, navedene premise ZND TR RS su dobra osnova za izgradnju druš- tva i ekonomije znanja. 2. Petnaest principa koji vladaju inovacionim sistemom494 utvrđeni su na osnovu ideja OZNID. Zbog toga su suštinski isti kao i u kantonalnim zako- nima iz ove oblasti. I ovdje su hijerarhijski najvažnija načela slobode i auto- nomije naučnoistraživačkog rada. Za razliku od nekih kantonalnih zakona, u ZND TR RS ne postoji nijedno izričito formulisano ograničenje autonomno- sti naučnika i istraživača koje se poziva na javni poredak. Važno je istaći da je novelom Zakona iz 2018. godine dodato načelo “otvorene nauke”. Ono je definisano kao “princip opšte i besplatne dostupnosti naučnih istraživanja i podataka”. Rezultati istraživanja nisu izričito spomenuti, pa ostaje da se u svakom konkretnom slučaju tumačenjem utvrđuje da li se izraz “podatak” od- nosi i na njih. U svakom slučaju, očita je tendencija zakonodavca da rezultate nauke tretira prije kao javno dobro, nego kao robu. Jedno od načela glasi: “etičnost i odgovornost naučnika i istraživača”. Zahtjev za moralnim postupanjem naučnoistraživačkih organizacija, iz kojih, po teoriji, dolazi najviše pritisaka na zaposlene naučnoistraživačke radnike, ne postoji. Nisu navedena ni tijela koja bi se bavila pitanjima društvenog morala unutar inovacionog sistema. Time je naučna etika, iako bitan regu- latorni mehanizam cijelog inovacionog sistema, zadržana na individualnom nivou. Ovim nedostacima mogu se staviti isti prigovori koji su istaknuti za- nemarivanju mehanizama društvenog usmjeravanja etičkih procesa u nauci u kantonalnim zakonima. 3. Naučnoistraživačka djelatnost nije samo proces. Ona se kristalizira kroz rezultate koji u krajnjoj liniji moraju biti upotrebljivi. Zato se i nova primjena poznatih naučnih rezultata smatra posebnim rezultatom. Opšta obi- lježja naučnih rezultata su ista kao u zakonima kantona: izvornost i novina. Radi operativnosti upravljanja cijelim sistemom i njegovim ishodima, i u čl. 9 Zakona su taksativno nabrojani rezultati naučnoistraživačke djelatnosti.495 To je učinjeno osloncem na OZNID, pa ne začuđuje ni harmonizovanost ovo- ga Zakona sa kantonalnim zakonodavstvom u entitetu FBiH. U skladu s tim 493 Čl. 4 ZNR TR RS. 494 Vidjeti i Tabelu 8, redove 4. i 5. 495 Vidjeti čl. 9 Zakona. 190 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 taksativnost nabrajanja rezultata globalne i dinamične aktivnosti, kakve su i nauka i tehnologije, također trpi prigovor nepoželjne statičnosti. 4. Relativno samostalna komponenta naučnoistraživačke djelatnosti su i aktivnosti na razvoju i primjeni novih tehnologija.496 Za razliku od većine kantonalnih zakona,497 ovaj pristup je u ZND TR RS i na normativnom planu jasno izražen. Od 24 pojma koja se definišu u čl. 2 Zakona, čak osam njih je posvećeno kategorijama koje se tiču tehnologija i tehnološkog razvoja. Tehnološki razvoj se posebno definiše u čl. 12 kao “trajan proces unapređenja postojećih i stvaranja novih tehnologija, usavršavanje postojećih ili stvaranje novih proizvoda ili procesa…”. Ovaj proces je i zakonski povezan s inovacij- skim aktivnostima. Nosioci inovativne djelatnosti mogu biti pravna, fizička i lica koja su registrovana u svojstvu inovatora.498 Rezultati tehnološko-razvoj- ne djelatnosti su posebno određeni: tehnološka inovacija proizvoda, usluga ili procesa.499 2. Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti 1. Viši pravni institut “ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti” mora se konstruisati iz osnovnih odredbi Zakona i njegovog Odsjeka II: “Planiranje i ostvarivanje opšteg interesa u naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju”.500 Pri utvrđivanju sadržaja i funkcionisanja ovog višeg instituta do- minira normativna metoda. 2. Oblasti u kojima se ostvaruje naučnoistraživačka djelatnost, uključuju- ći i tehnološki razvoj, određene su prema Odluci Države BiH o klasifikaciji naučnih djelatnosti.501 U suštini, ovim je entitet RS preuzeo Frascati klasi- fikaciju.502 Izmjene i dopune ZND TR RS iz 2018. godine donose značajnu novinu. Članu 7 dodat je novi stav 2 kojim se u naučnoistraživačku djelatnost uključuju multidisciplinarna i interdisciplinarna istraživanja. Praktičan zna- čaj novele ogleda se ne toliko u priznavanju realiteta, koliko u uklanjanju formalnih prepreka za planiranje i finansiranje dva kompleksna tipa projekata 496 Tabela 8, red 8. 497 Izuzetak je ZNR TK. 498 Vidjeti čl. 12 i 13 ZND TR RS. 499 Čl. 13 ZND TR RS. 500 Tabela 8, red 7. 501 Čl. 7 ZND TR RS. 502 U entitetu FBiH ovakav postupak je primijenjen samo u ZNR TK. 191 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini koji postaju sve važniji na globalnom nivou. Naučnoistraživačka djelatnost u svim oblastima se ostvaruje povezivanjem tri vrste istraživanja i usavršava- njem kadrova. 3. Naučnoistraživačka djelatnost je od opšteg društvenog interesa. Taj interes se ostvaruje posredstvom određivanja ciljeva naučnog i tehnološkog razvoja, planiranjem njihovog ostvarenja, uspostavljanjem mehanizama za ostvarivanje tih ciljeva i obezbjeđenjem finansiranja. Opšti ciljevi naučnoistraživačke djelatnosti su utvrđeni u čl. 4 Zakona. Ima ih ukupno šest i svaki od njih se odnosi i na nauku i na tehnologiju. Mogu se sumarno izraziti kao: razvoj nauke, tehnologije i visokog obrazova- nja, poticanje izvrsnosti i inovativnosti, očuvanje i razvoj ukupnih potencija- la, usmjeravanje društva ka inovacijama, brže uključivanje u međunarodne i svjetske tokove i očuvanje civilizacijske baštine i identiteta. Očito je da su svi ciljevi usmjereni na stvaranje uslova za izgradnju društva znanja. Ako se ispitaju u ekonomskom svjetlu, ciljevi jasno indiciraju želju zakonodavca da se od privrede zasnovane na efikasnosti korištenja resursa pređe u višu fazu – ekonomiju znanja. Razradi i konkretizaciji ovih ciljeva posvećen je čl. 17 Zakona. U njemu je sadržano ukupno 16 ciljeva drugog reda za naučnoistra- živačku i četiri cilja za tehnološko-razvojnu djelatnost.503 Važnost ciljeva zahtijevala je da se i u ZND TR RS urede osnovne pretpo- stavke za njihovo ostvarenje. To su, najprije, generalno određeni subjekti koji mogu biti nosioci ove djelatnosti. Slijede već spominjani rezultati naučnog i tehnološko-razvojnog rada. Na trećem mjestu je infrastruktura. U nju su po- sebnim članom uključene Akademska i istraživačka mreža RS (SARNET) i Narodna i univerzitetska biblioteka RS. Pored toga, izmjenama i dopunama iz 2018. godine, infrastruktura je definisana na nov i širi način. Kao “zajednički naziv”, ona sada uključuje sve bitne materijalne (hardware) i informacione (software) pretpostavke za uspješno odvijanje naučnoistraživačke i tehnološ- ko-razvojne djelatnosti.504 Na četvrtom mjestu je sistem finansiranja naučnog i tehnološko-razvojnog rada, koji će se naknadno razmotriti. Na petoj poziciji se nalazi sistem planiranja i ostvarivanja planova u ovoj oblasti. Budući da ćemo se strategijom naučnog i tehnološkog razvoja posebno baviti, ovdje je dovoljno predstaviti osnovni izgled sistema. 503 Izmjenama i dopunama čl. 17 zakonom iz 2018. godine dodana su dva cilja: podsticanje naučne produktivnosti i vidljivosti u međunarodnim referentnim časopisima i podsticanje učešća mladih na međunarodnim takmičenjima u znanju. 504 Vidjeti čl. 8–14 i čl. 17 ZND TR RS. 192 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 U osnovi planiranja leži opšti društveni interes. Taj interes se izražava u strategiji naučnog i tehnološkog razvoja koju za najmanje petogodišnji period, na prijedlog Vlade, donosi Skupština RS. Godišnje akcione plano- ve za primjenu strategije usvaja Vlada na prijedlog nadležnog ministarstva. Taj plan je osnova na kojoj nadležno ministarstvo donosi godišnje programe ostvarivanja strategije. Oni se rade odvojeno za oblasti nauke i tehnologija, uz godišnje programe ministarstva u okviru odobrenih budžetskih sredstava kao finansijske podrške pojedinim programima. Dodjela sredstava za programe kojima se ostvaruje javni interes vrši se javnim konkursima. Na konkursu za podršku strateškim projektima mogu učestvovati samo javno-pravna lica. U oblasti razvoja tehnologija aplikanti mogu biti i fizička lica. Postupanje Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo regulisano je odgovarajućim pravilnicima.505 3. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti 1. Odredbe o finansiranju inovacionog sistema smještene su u poseban Odsjek VII, koji se nalazi na kraju Zakona.506 Sličan pristup imaju u entitetu FBiH odgovarajući zakoni Kantona 10 i Tuzlanskog kantona. Važno je napo- menuti da se harmonizacija odredbi o finansiranju ne zaustavlja na nomoteh- ničkoj razini. 2. Izvori prihoda izričito su određeni u čl. 103, st. 1: budžet Republike Srpske, budžeti jedinica lokalne samouprave, sopstveni prihodni naučno- istraživačkih organizacija, međunarodni fondovi, donacije i drugi izvori. Teorijska osnova pokazuje da se iz svih navedenih izvora prikupi oko 0,2% BDP za naučnoistraživačku djelatnost. Budući da je legalnost jedini uslov za korištenje pojedinih izvora sredstava za naučnoistraživačku i tehnološko-ra- zvojnu djelatnost, jasno je da je zakonodavac težio obezbjeđenju finansiranja za stvaranje znanja kao javnog dobra i kao robe. Nakon programske odredbe o izvorima sredstava ZND TR RS se orijentirao isključivo na finansiranje iz budžeta Republike Srpske. Nivo finansiranja u zakonu nije određen; ne postoji obaveza entiteta RS da za naučnoistraživačku djelatnost izdvaja odre- đeni procent budžeta. Ovakav način finansiranja u materijalnom pogledu ima etatistički, a u proceduralnom smislu administrativni karakter. U takvim uslo- vima društveni fond za nauku nije ni spomenut. 505 Vidjeti čl. 112 Zakona. 506 Čl. 103–109. Vidjeti i Tabelu 8, red 9. 193 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 3. Budžetsko finansiranje pokazuje da je zakonodavac u entitetu RS, kao i u kantonima, zainteresovan prvenstveno za znanje kao javno dobro. Zato je organ uprave entiteta RS, koji obezbjeđuje ili planira budžetska sredstva za izvođenje naučnoistraživačkih ili tehnološko-razvojnih projekata, dužan o tome obavijestiti Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazova- nje i informatičko društvo u cilju “cjelovite evidencije i statističkog praćenja tih aktivnosti”.507 PRIJEDLOG ZA HARMONIZACIJU 1. Unijeti u kantonalne zakone obavezu upravnih organa koji planiraju budžetska sredstva za projekte inovacionog sistema iz svog djelokruga da o tome obavijeste nadležno ministarstvo za nauku i tehnologiju. Tri su osnovna segmenta naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelat- nosti na koje se usmjeravaju sredstva budžeta entiteta RS. U prvoj se nalaze programi iz čl. 17 Zakona kojima se ostvaruju opšti interes i strateški ciljevi Republike Srpske. Treba ponoviti da ti programi imaju naučnoistraživački i tehnološko-razvojni karakter. Budući da mehanizam ostvarivanja naučnoi- straživačke djelatnosti ne poznaje posebno određene projekte od interesa za Republiku Srpsku, u budžetu nema ni posebno rezervisanih sredstava iz kojih bi se oni finansirali.508 Ovo rješenje bi takođe bilo dobro prenijeti u kantonal- ne zakone u kojima ono ne postoji. Drugi segment čine javne naučnoistra- živačke organizacije. Iz člana 104, st. 1 Zakona je jasno da se ovdje misli u prvom redu na sufinansiranje njihovih djelatnosti prema usvojenom planu na- učnoistraživačkog rada u trogodišnjem periodu, koji je usvojila Vlada. Treća oblast ulaganja budžetskih sredstava usmjerena je na podsticanje istraživanja i razvoja u funkciji razvoja tehnologije. Prema izričitoj formulaciji čl. 105 Zakona u pitanju je sufinansiranje, s tim da je korisnik sredstava budžeta obavezan da uloži najmanje 50% planirane svote iz svojih izvora.509 Za ostvarivanje programa iz čl. 17 Zakona nadležno ministarstvo raspisu- je konkurs. Pravo učešća imaju svi subjekti inovacionog sistema, uključujući i fizička lica.510 Lica koja su izabrana s Ministarstvom zaključuju ugovor o ostvarivanju programskih projekata. U toku trajanja aktivnosti na projektu Ministarstvo provodi nadzor nad namjenskim korištenjem sredstava. Izvještaj o radu na projektima izvršilac podnosi godišnje. 507 Čl. 103, st. 3 ZND TR RS. 508 Vidjeti čl. 103, st. 2 ZND TR RS. 509 Ovakvi poticaji postoje jedino u ZND TK. 510 Čl. 18 ZND TR RS. 194 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 4. Strategija razvoja inovacionog sistema 1. Dokument kojim se određuju dugoročni strateški ciljevi razvoja ino- vacionog sistema u RS slijedi koncepciju inovacionog sistema zastupljenu u cijelom ZND TR RS. On se naziva Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske (u daljem tekstu: Strategija). Strategija je prvi i najvažni- ji instrument planiranja razvoja inovacionog sistema. Zajedno sa budžetom ona čini bitnu polugu ostvarivanja opšteg društvenog interesa entiteta RS. Juridičke poveznice opšteg interesa entiteta RS s opštim interesom entiteta FBiH i Države BiH ne postoje. Osnovni sadržaj Strategije je izričito određen u Zakonu. Ona mora da obu- hvati misiju i viziju,511 osnovne dugoročne ciljeve, pravce i prioritete nauč- nog i tehnološkog razvoja Republike, materijalne i sistemske preduslove za ostvarivanje Strategije, faze i dinamiku ostvarenja, upravljanje realizacijom, “kao i druge elemente od značaja za sprovođenje Strategije”.512 Budući da je ratio Strategije formulisanje i ostvarivanje opšteg interesa entiteta RS, sadržaj Strategije je posredno određen u čl. 17 kroz navođenje programa kojima se taj interes materijalizuje. Značajno je da se ti programi posebno specificiraju za oblast nauke i za domen tehnološkog razvoja. Dva od programa za razvoj nauke iz člana 17, st. 1 razrađena su u posebnom članu 19: “programi ospo- sobljavanja mladog kadra za naučni i istraživački rad” i “usavršavanje nauč- noistraživačkog kadra”. Ovakav legislativni pristup očito ukazuje na politički stav zakonodavca o rješavanju ključnih problema inovacionog sistema u enti- tetu RS: nedovoljan broj naučnog i istraživačkog kadra i “odliv mozgova”.513 2. Postupak donošenja Strategije mora se rekonstruisati iz više članova Zakona, posebno onih koji uređuju Republički savjet za nauku i tehnologiju. Izrada nacrta Strategije je u nadležnosti Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Za razliku od većine kan- tonalnih zakona, Republički savjet za nauku i tehnologiju je dužan jedino da “daje mišljenje na tekst nacrta Strategije” i razmatra efekte njene reali- zacije.514 Nadležno ministarstvo utvrđuje nacrt, a Vlada prijedlog Strategije. Strategiju donosi Narodna skupština entiteta RS. 3. Strategija se donosi za period koji ne može biti kraći od pet godina. Najduži period za koji se može donijeti nije određen. On stoga zavisi od kon- 511 Ova dva elementa su dodana čl. 7 Zakonom izmjenama i dopunama u ZND TR RS (Sl. gl. RS 66/18). 512 Čl. 16, st. 1 ZND TR RS. 513 Vidjeti “Teorijska osnova”, str. 11, 15 i 17. 514 Čl. 25, st. 1, tačka “d”. 195 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini kretnih okolnosti i potreba, što otvara širok prostor za djelovanje politike kao regulatornog faktora inovacionog sistema. Ovakav pristup odudara od sta- vova tri kantona u entitetu FBiH, koji planiranje ograničavaju na pet godina, tj. na srednjoročni period. Dugoročnost planiranja u entitetu RS zahtijeva da godišnje akcione planove donosi Vlada.515 PRIJEDLOZI ZA HARMONIZACIJU 1. Obavezati kantonalna ministarstva nadležna za strategiju razvoja nau- ke da sama rade nacrt strategije. 2. U izradi strategije razvoja inovacionog sistema kantonalnim savjetima za nauku dati ulogu koju ima Republički savjet za nauku i tehnologiju u entitetu RS. 3. Uvesti princip dugoročnog planiranja razvoja inovacionog sistema kroz određivanje minimalnog petogodišnjeg perioda za koji se strate- gija radi. Strategija se realizuje kroz već prikazani postupak ostvarivanja naučnoi- straživačke djelatnosti. Subjekti koji su nosioci implementacije Strategije ka- snije će biti detaljno razmotreni. Zbog toga ovdje nema potrebe za detaljnom analizom navedenih viših pravnih instituta. 5. Republički savjet za nauku i tehnologiju 1. Od svih državnih organa i društvenih tijela koja su zadužena za obe- zbjeđenje razvoja nauke i tehnologije, ZND TR RS posebno razrađuje samo dva: “naučno-stručne komisije” i “Republički savjet za nauku i tehnologiju”. Naučno-stručne komisije, u skladu sa posebnim Pravilnikom, imenuje mi- nistar za provođenje izbornog postupka po raspisanim javnim konkursima Ministarstva. Predmet konkursa mogu biti sve aktivnosti predviđene ili uskla- đene sa ZND TR RS. Posebno se spominju: ocjenjivanje postignutih rezultata i ispunjavanje uslova za bavljenje naučnoistraživačkom i tehnološko-razvoj- nom djelatnošću. Komisije podnose izvještaj ministru.516 2. Naziv “Republički savjet za nauku i tehnologiju” (dalje: Savjet) odgo- vara konceptu inovacionog sistema koji je dosljedno proveden u Zakonu i po- 515 Vidjeti članove 16 i 15. 516 Čl. 29 ZND TR RS. 196 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 trebi zajedničkog provođenja politika razvoja nauke i tehnologija.517 Politička i pravna priroda Savjeta određena je prvenstveno u čl. 21 ZND TR RS: “struč- no i savjetodavno tijelo u sistemu naučnoistraživačke djelatnosti i tehnološ- kog razvoja u Republici”. Konkretna legislativna rješenja potvrđuju da se radi o društvenom tijelu cijelog entiteta RS, a ne o pomoćnom administrativnom organu nadležnog ministarstva. Od svih drugih razmatranih zakona, ovakav pristup usvojen je jedino u Tuzlanskom kantonu. Njegovo usvajanje u ostale kantonalne zakone već smo predložili. Savjet po Zakonu ima 15 članova i nijedan ne dolazi iz državnih organa. Od ukupnog broja, 12 članova imenuje se iz reda istraživača u nastavnom ili naučnom zvanju, tako da bude zastupljena svaka od šest naučnih obla- sti.518 Ovlašteni predlagači za ovu skupinu su: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, rektorska konferencija, univerziteti i naučnoistraživački instituti sa svojstvom pravnog lica. Određivanje posljednje skupine predla- gača zaslužuje komentar. Prijedlozi ne mogu doći od instituta koji su organi- zacione jedinice univerziteta ili od istraživačkorazvojnih instituta, za čije su osnivanje postavljeni blaži kadrovski kriteriji. U Savjetu, dalje, moraju biti tri predstavnika privrednih subjekata, finansijskih organizacija ili asocijacija privrede. Takvim rješenjem je omogućeno da stvaraoci znanja kao robe mogu u Savjetu iznijeti svoja stanovišta. Prijedloge ovlaštenih predlagača prikuplja Ministarstvo za naučno-tehno- loški razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Oni moraju sadrža- vati kratku biografiju kandidata i obrazloženje. Na osnovu toga Ministarstvo sačinjava svoj prijedlog Vladi. Članove Savjeta konačno imenuje Vlada na period od četiri godine.519 S obzirom na to da je minimalni period za koji se donosi strategija naučnog i tehnološkog razvoja pet godina, bilo bi kori- sno mandat članova Savjeta protegnuti na isti period. Kada je Savjet formi- ran, članovi između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Razlozi za prijevremeni prestanak mandata taksativno su na- vedeni.520 Društveni karakter Republičkog Savjeta došao je do izražaja i u proceduri razrješenja članova prije isteka mandata. Postupak provodi komi- sija od tri člana koju imenuje predsjednik savjeta, a ne ministar. Izričito je u Zakonu istaknuto da ova komisija djeluje nezavisno. Konačni prijedlog daje Ministarstvo, a odluku o prijevremenom razrješenju donosi Vlada. 517 Vidjeti Tabelu 8, redove 12–15. 518 Vidjeti čl. 22 ZNR TR RS. 519 Čl. 23 ZND TR RS. 520 Čl. 24 ZND TR RS. 197 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 3. Najvažnije nadležnosti Savjeta su, primjera radi, navedene u čl. 25 Zakona. On prati stanje i razvoj svih segmenata inovacionog sistema i pred- laže mjere za njegovo unapređenje. Posebno je Savjetu naloženo da to radi u oblasti afirmacije i napredovanja naučnog podmlatka. Logičan nastavak ovog posla je podnošenje Vladi godišnjeg izvještaja o stanju istraživanja i razvoja, sa prijedlozima za narednu godinu. U skladu s tim Savjet ima pravo da pred- laže projekte od interesa za entitet RS, kao i projekte za jačanje naučnoistra- živačke infrastrukture. Da bi ove poslove uspješno obavio, Savjet je ovlašten da na pravilnike koje u vezi sa naučnoistraživačkom djelatnošću donosi mi- nistar daje svoje primjedbe. Republički savjet ne radi nacrt strategije u ovoj oblasti. Umjesto toga, posebno je zadužen da daje mišljenja na “tekst nacrta Strategije” i da “razmatra efekte realizacije Strategije”.521 Novelom Zakona iz 2014. godine Savjet je izgubio pravo da “predlaže finansiranje iz budžeta RS, naučnih organizacija naučnoistraživačkih organizacija koje nisu upisane u Registar naučnoistraživačkih organizacija … ako učestvuju u projektima od posebnog značaja za Republiku”. Ovim je iz nadležnosti Savjeta izbrisano je- dino ovlaštenje koje izričito spominje budžet entiteta RS. Ipak, analiza ostalih poslova ukazuje na to da Savjet nije izgubio mogućnost davanja prijedloga o budžetskom finansiranju nauke i razvoja tehnologija. Navedenim ovlaštenji- ma treba dodati još dva: donošenje poslovnika o radu i formiranje posebnih radnih tijela. Iako autonoman, Savjet nije oslobođen obaveze saradnje sa državnim organima. Kada razmatra pitanja koja su od opšteg značaja za politiku istra- živanja i razvoja, Savjet mora koordinirati svoje akcije i usaglašavati svoje stavove sa državnim organima u čiju nadležnost konkretno materija spada. 6. Nosioci naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti 1. Pravni institut “nosioci naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne dje- latnosti” je teorijska tvorevina koja omogućava da se jednim pojmom obu- hvate svi akteri u domenu naučnoistraživačkog i tehnološko-razvojnog rada i u entitetu RS. On se odnosi na fizička lica i na institucije kao elemente ukupnog inovacionog sistema.522 Obje kategorije su u Zakonu određene tak- sativnim nabrajanjem i navođenjem uslova koje svaki nosilac mora ispuniti da bi se pojavio kao subjekt inovacionog sistema. Ovakav postupak ne isklju- 521 Čl. 25, st. 1, tačka d). 522 Pregled vidjeti u “Teorijska osnova”, str. 16-21. 198 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 čuje, nego podrazumijeva važenje opštih pravila koja ZND TR RS, kao lex specialis, nije stavio van snage. U odnosu na kantonalno zakonodavstvo, sistem nosilaca aktivnosti u ino- vacionom sistemu je pregledniji. Podjela na subjekte sistema nauke i subjekte tehnološkog razvoja je dosljedno provedena. Spaja ih opšti režim statusnog prava za pojedine generičke vrste subjekata, bez obzira na to da li je njihova osnovna djelatnost bavljenje naukom ili razvojem tehnologija. Od kantonal- nih zakona najbliži ZND TR RS i u ovoj oblasti je ZNR TK. 2. Naučnoistraživačkim radom se bave najprije fizička lica: istraživači, saradnici i studenti sva tri ciklusa visokog obrazovanja.523 Istraživači stiču svoj status unutar naučnoistraživačke organizacije. Podjelu ove kategorije razmotrićemo kasnije, u izlaganju o naučnoistraživačkim i saradničkim zva- njima. Studenti mogu postati subjekti sistema nauke ukoliko se njihova viso- koškolska ustanova bavi naučnoistraživačkim projektima. Generičko ime za pravna lica koja su subjekti sistema nauke je “naučno- istraživačka organizacija” (dalje i: NIO).524 Naučnoistraživačke organizacije mogu biti pravna lica ili njihove organizacione jedinice koje nemaju pravni subjektivitet, ali ispunjavaju posebne uslove propisane Zakonom. Zajedničko im je da pored upisa u registar poslovnih subjekata moraju biti unesene i u poseban Registar koji vodi Ministarstvo.525 3. Naučnoistraživačke organizacije sa svojstvom pravnog lica su taksativ- no navedene najprije u čl. 30, a potom i u čl. 38 Zakona. To su: Akademija na- uka i umjetnosti Republike Srpske (dalje i: ANURS), visokoškolske ustano- ve, naučnoistraživački instituti i istraživačkorazvojni instituti. Član 30 navodi i udruženja, dok su u čl. 38, prema izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine, naučna udruženja izbrisana sa spiska NIO. To je učinjeno vjerovatno zato što ovaj tip subjekata ne mora uvijek imati status pravnog lica. Naučnoistraživačke organizacije se u skladu s opštim pravilima mogu os- novati kao ustanova, privredno društvo i udruženje građana koje ne sadrži riječ “naučna” u nazivu. Osnivanje i rad ANURS, visokoškolskih ustanova i udruženja građana se propisuje posebnim zakonom. S obzirom na određiva- nje osnivača ostalih NIO u čl. 31 Zakona i na činjenicu da oni obezbjeđuju 523 Čl. 8 ZND TR RS. Vidjeti i Tabelu 8, red 16. 524 SARNET i Narodna i univerzitetska biblioteka spadaju u naučnoistraživačku infrastrukturu, pa ih ovdje nećemo obrađivati (vidjeti čl. 11 ZND TR RS). 525 Čl. 31 ZNRTR. 199 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini sredstva, jasno je da se oba oblika mogu formirati na državnoj ili na privatnoj svojini.526 Time je zakonodavac dao jednake mogućnosti kreatorima znanja kao javnog dobra i kao robe. Osnovna djelatnost pravnih subjekata sa svoj- stvom NIO je bavljenje naučnoistraživačkom djelatnošću. Ona uključuje sve tri vrste istraživanja kao osnovnu djelatnost. Sporednim djelatnostima, čiji je cilj komercijalizacija rezultata naučnog i istraživačkog rada, mogu se baviti ako to “ne umanjuje kvalitet naučnoistraživačkog rada”.527 Krug osnivača NIO je određen izuzetno široko i uključuje sve vrste prav- nih subjekata, pojedinačno ili zajednički – na osnovu ugovora.528 Prije do- nošenja akta o osnivanju obavezno je sačinjavanje elaborata o opravdanosti osnivanja, koji sadrži u zakonu primjera radi navedene elemente. Ako je osni- vač Vlada RS, postoje neke specifičnosti u postupku osnivanja. Najprije, NIO mora imati status javne ustanove. Drugo, njena djelatnost mora uključivati istraživanja koja su od strateškog značaja za Republiku. I treće, na osnovu elaborata o osnivanju Vlada mora pribaviti mišljenje ministarstava nadležnih za polje djelovanja javnog instituta i Republičkog savjeta za nauku i tehnolo- giju. Bez obzira na to ko je osnivač, aktom o osnivanju uređuju se statusna i druga pitanja od značaja za rad NIO. Ona se razrađuju statutom.529 Nezavisno od svojstva osnivača, porijekla sredstava i vrstu NIO, jasno je da je u entitetu RS bez izuzetka usvojen normativni sistem osnivanja. Time zahtjevi za ujednačavanje postupka osnivanja NIO u zakonima Kantona Sarajevo i Ze-do kantona sa postupkom u TK dobijaju na težini. 4. NIO bez svojstva pravnog subjekta je organizaciona jedinica pravnog lica koja obavlja pretežno osnovna, primijenjena ili razvojna istraživanja. Ukoliko se dominantno orijentiše na istraživačkorazvojni rad, ovakva jedini- ca bi prije spadala u subjekte tehnološkog nego naučnog sistema. Bez obzira na pretežnu djelatnost, ovakve jedinice se u Zakonu nazivaju “istraživački centar”.530 Posebni uslovi za uspostavljanje istraživačkog centra su određeni u čl. 56 Zakona: postojanje programa naučnoistraživačkog, odnosno istraži- vačkorazvojnog rada, najmanje tri istraživača iz oblasti kojom se centar bavi, odgovarajuća struktura istraživača,531 prostor, oprema, sredstva i rješenje Ministarstva kojim se potvrđuje da su zakonski uslovi ispunjeni. 526 Vidjeti i čl. 103 ZND TR RS. 527 Čl. 30, st. 2 ZND TR RS. 528 Čl. 31 i 32 ZND TR RS. Vidjeti i Tabelu 8, red 17. 529 Čl. 32 i 33 ZND TR RS. 530 Čl. 55 i 56 ZND TR RS. Vidjeti i Tabelu 8, red 23. 531 Čl. 56: najmanje jedan u naučnom zvanju i dva istraživača saradnika. 200 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 Druga vrsta NIO bez svojstva pravnog lica je virtualni naučnoistraživački institut.532 To je forma ugovornog povezivanja subjekata naučnoistraživačke djelatnosti radi realizacije naučnog projekta i naučnog rada. Po pravnoj priro- di ovaj oblik je veoma blizak konzorcijalnom ugovoru. Specifičnost je u tome što se ugovor mora dostaviti Ministarstvu. Ako Ministarstvo odobri ugovor koji podnese lice ovlašteno za zastupanje, virtualni institut može obavljati naučnoistraživačku djelatnost u opštem interesu prema programima iz čl. 17 Zakona. Da zaključimo, dobijanje odobrenja Ministarstva je virtualnom insti- tutu potrebno radi sticanja mogućnosti za konkurisanje na budžetska sredstva za naučnoistraživački i istraživačkorazvojni rad. Ukoliko instituti postoje kao jedinice ANURS ili visokoškolske organiza- cije, ne moraju imati svojstvo pravnog lica. Njihov položaj se tada određuje prema posebnim propisima za odgovarajuću vrstu subjekata i prema zahtjevi- ma ZND TR RS koji se odnose na istraživački centar. Novi tekst čl. 57 Zakona533 određuje naučno udruženje kao “svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi unapređenja ili ostvarenja nekog zajedničkog ili opšteg interesa ili cilja iz područja nauč- noistraživačke djelatnosti”, čija osnovna svrha nije sticanje dobiti. Naučno udruženje se upisuje u Registar NIO Ministarstva, ali taj upis ima ograničeno djejstvo. Naučno udruženje može konkurisati na javna sredstva samo radi ostvarivanja programa koji se odnose na izdavanje naučnih publikacija i odr- žavanje naučnih skupova. Ukoliko naučno udruženje ima jedino ugovornu formu, ono se svrstava u grupu NIO bez svojstva pravnog lica.534 5. Izmjenama i dopunama Zakona iz 2014. godine proširen je krug nosila- ca tehnološkog razvoja.535 Razvojem tehnologije sada se mogu baviti nosioci naučne djelatnosti, visokoškolske ustanove i druga pravna i fizička lica “koja svoju aktivnost usmjeravaju ka razvoju novih ili unapređenju postojećih tehnologija”.536 Pored toga, analiza članova 48–52 koji uređuju “istraživač- korazvojni institut” jasno pokazuje da i on pripada nosiocima tehnološkog razvoja. Dakle, ZND TR RS ne isključuje nijednu statusnu formu iz kruga nosilaca tehnološkog razvoja. Radi uvida u stvarno stanje i kontrole utroška budžetskih sredstava Ministarstvo vodi jedinstven registar pravnih i fizičkih 532 Vidjeti Tabelu 8, red 20. 533 Čl. 15 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona (Sl. gl. RS 66/18). 534 Vidjeti i Tabelu 8, red 24. 535 Vidjeti član 19 Zakona o izmjenama i dopunama ZND TR RS (Sl. gl. RS 33/14). Uporedni pregled rješenja se nalazi i u Tabeli 8, red 20. 536 Čl. 92 ZND TR RS. 201 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini lica koja se bave razvojem tehnologija. Upis u taj registar je uslov za korište- nje budžetskih sredstava izdvojenih za tehnološki razvoj na osnovu programa tehnološkog razvoja iz čl. 17 Zakona. Početna sredstva za osnivanje i rad obezbjeđuje osnivač. U toku rada NIO može sticati sredstva na sve zakonom dozvoljene načine. NIO sa svojstvom pravnog lica se upisuju u registar po- slovnih subjekata. Unošenjem u Registar NIO koji vodi Ministarstvo, NIO stiče mogućnost učestvovanja na konkursima za finansiranje programa iz čl. 17 Zakona. Položaj istraživačkorazvojnog instituta i fizičkih lica koja se bave razvo- jem tehnologija razmotrićemo kasnije. Ovdje ćemo se zadržati na sistemu specifičnih subjekata koji treba da ostvaruju politiku tehnološkog razvoja. Nosiocima tehnološkog razvoja je posvećen Odsjek VII Zakona. 6. Prva skupina subjekata nosi naziv “organizacije za razvoj tehnologije” i obuhvata organizacije za razvoj novih ili usavršavanje poznatih tehnologija za svoje ili tuđe potrebe. Prema čl. 13 ZND TR RS ove organizacije su uvijek pravna lica koja mogu imati status privrednog društva, ustanove, udruženja ili fondacije. Prvi imenovani subjekt ove skupine je “tehnološko privredno društvo”. Njegova zakonska definicija je funkcionalnog karaktera. Ipak, iz čl. 96 Zakona može se zaključiti da je to privredno društvo čija je osnovna djelatnost istraživanje i razvoj tehnologija za sopstvene ili potrebe drugih. Budući da razvoj tehnologije za vlastitu upotrebu ne može sam sebi biti svrha, jasno je da se ovakva društva osnivaju u sklopu složenih statusnih ili ugo- vornih privrednih cjelina. Drugi član ove skupine je “inovacioni centar”.537 Najvažniji dio njegovog djelovanja sastoji se u originalnoj i sistematskoj pri- mjeni sopstvenih ili tuđih rezultata primijenjenih istraživanja radi njihovog stalnog i organizovanog transfera u sopstvenu ili djelatnost druge privredne organizacije. Drugu skupinu čine organizacije za infrastrukturnu podršku razvoju teh- nologija.538 Njihovi članovi mogu se nalaziti u istim statusnim formama kao i oni iz organizacija za razvoj tehnologije. Ono što razlikuje tri tipa ovih su- bjekata jesu ciljevi i djelatnosti koje im zakonodavac određuje. Na prvom mjestu je poslovno-tehnološki inkubator.539 Njegova osnovna djelatnost je stavljanje novoosnovanim subjektima na raspolaganje poslovnog prostora i pružanje svih vrsta administrativnih, tehničkih i intelektualnih usluga. Odnos 537 Vidjeti čl. 97 ZND TR RS. 538 Tabela 8, red 21. 539 Čl. 98 i 99 ZND TR RS. 202 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 se zasniva na ugovoru. Radi poslovne sigurnosti korisnika, Zakon im je dao status “stanara poslovno-tehnološkog inkubatora”. Drugi imenovani statusni oblik je “naučno-tehnološki park”. Njegova djelatnost je da na definisanom prostoru svim subjektima koji se bave ili namjeravaju baviti razvojem teh- nologije pružaju usluge neophodne za uspješnu primjenu novih tehnologija i marketing njihovih rezultata. Korisnici usluga imaju status “člana” čija je pravna pozicija uređena ugovorom.540 Važno je istaći da Zakon kao korisni- ke naučno-tehnološkog parka izričito navodi i visokoškolske organizacije. Napokon, u razmatranu grupu spada i “centar za razvoj tehnologija” čija je isključiva djelatnost transfer tehnologija shvaćen u najširem smislu: od tra- ganja za idejama do komercijalizacije proizvoda koji su nastali na osnovu uspješne primjene tih ideja.541 Treći segment čini samo jedan subjekt: udruženje inovatora.542 Ono je specifično po tome što ima formu udruženja građana – individualnih inovato- ra. Mora djelovati kao neprofitna organizacija. U suštini, udruženja inovatora se nalaze na granici između fizičkih i pravnih lica koja se bave razvojem tehnologija. Bilo koji oblik NIO, uključujući i organizacione jedinice, može steći sta- tus “centra izvrsnosti” po proceduri koju predviđa Zakon.543 Uslov za to je da su u proteklom petogodišnjem periodu ostvarili vrhunske naučne rezultate mjerene regionalnim ili svjetskim kriterijima i praćene odgovarajućom među- narodnom naučnom, tehničkom ili tehnološkom saradnjom. Pravilnikom koji donosi ministar propisuju se mjerila za dodjeljivanje, potvrđivanje ili oduzi- manje atributa “centar izvrsnosti”. Prijedlog za proglašavanje daje Republički savjet za nauku i tehnologiju. Uz prethodno pribavljenu saglasnost NIO, pro- glašavanje centrom izvrsnosti vrši ministar. Upravo zbog toga ministar po službenoj dužnosti pazi na to da se revizija uslova za sticanje ovog statusa vrši svakih pet godina od njegove dodjele. Pravni institut “centar izvrsnosti” u entitetu FBiH poznaje samo ZNR TK. PRIJEDLOG ZA HARMONIZACIJU 1. U sve kantonalne zakone o inovacionom sistemu, osim ZNR TK, unijeti regulativu “centra izvrsnosti”, radi njenog značaja za dobijanje sredsta- va na domaćim i inostranim javnim pozivima za finansiranje projekata. 540 Čl. 98 i 100 ZND TR RS. 541 Čl. 101 ZND TR RS. 542 Čl. 102 ZND TR RS. 543 Čl. 60 i 61 ZNRTR i Tabela 8, red 25. 203 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 7. Instituti 1. U sistemu ZND TR RS, kao i u kantonalnim zakonima iz ove oblasti, institut zauzima mjesto najkarakterističnije i najvažnije NIO. Dihotomna po- djela instituta, koju smo već izložili,544 najvećim dijelom važi i unutar inova- cionog supsistema u entitetu RS. Njoj treba dodati izvjestan broj specifičnih rješenja. Najprije, instituti u sastavu ANURS i visokoškolskih institucija su posebno tretirani u sistematizaciji ove vrste subjekata. Drugo, uređivanje in- stituta u okviru ANURS i visokoškolskih organizacija je u cjelini prepušteno specijalnim zakonima za te oblasti. Time su za ovu grupu uspostavljene dvije grupe specijalnih zakona: najprije o inovacionom sistemu, a potom o pojedi- nim vrstama subjekata. Razumije se da se u primjeni polazi od zakona koji regulišu relevantnu statusnu oblast.545 Treće, djelatnost instituta je jedan od ključnih kriterija za određivanje njegove pripadnosti naučnoistraživačkom ili tehnološko-razvojnom segmentu inovacionog sistema u entitetu RS. Opšta pravila o uslovima za osnivanje, osnivačima i postupku osnivanja NIO važe i za institute. ZND TR RS posebno reguliše samo posebne uslove za osnivanje vezane za djelatnost i najvažnije odrednice unutrašnje organiza- cije. Na tim pitanjima ćemo se i mi zadržati. 2. Osnovna podjela instituta izvršena je prema njihovoj djelatnosti na na- učnoistraživačke i istraživačkorazvojne institute.546 Naučnoistraživački insti- tut kao primarnu djelatnost obavlja osnovna i ona primijenjena istraživanja koja su u funkciji valorizacije rezultata osnovnih istraživanja.547 Pretežnu dje- latnost istraživačkorazvojnih instituta čine primijenjena i ona razvojna istra- živanja koja su “usmjerena ka zadovoljavanju potreba neposrednih korisnika rezultata istraživanja”.548 U članu 40 ZND TR RS se navodi da obje vrste instituta mogu biti osno- vane kao ustanove, privredna društva, kao organizacioni dio u sastavu prav- nog lica ili kao “virtualna naučnoistraživačka organizacija”. Izuzetak za istra- živačkorazvojne institute je uspostavljen u čl. 48, st. 2 Zakona. Oni mogu biti osnovani isključivo kao “naučno-stručna ustanova”!? Rezon za ovo ograniče- nje i uvođenje nove terminologije nije jasan. 544 Vidjeti tačku 3.7. ove analize. 545 Čl. 51 za ZND TR RS za naučnoistraživački institut u sastavu ANURS i čl. 52 za naučnoistraživačke institute u sastavu visokoškolske ustanove. 546 Čl. 28 ZND TR RS. 547 Čl. 42 ZND TR RS. 548 Čl. 48 ZND TR RS. 204 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 3. Posebni uslovi koje obje vrste instituta moraju ispuniti da bi se mogle baviti svojom djelatnošću su slični. Moglo bi se reći da je razlika više kvanti- tativne nego kvalitativne prirode. Zbog toga ćemo ih izložiti zajedno.549 Svaka od dvije vrste instituta mora imati odgovarajući program rada: naučnoistraži- vački, odnosno istraživačkorazvojni. Njihova djelatnost mora doprinositi ra- zvoju oblasti u kojoj djeluju. Obje vrste instituta moraju imati infrastrukturu koja omogućava njihovo djelovanje: prostor, opremu, sredstva itd. Postoje i razlike koje potiču iz osobina svake od dvije osnovne djelat- nosti. Tako naučnoistraživački institut mora imati program razvoja naučno- istraživačkog podmlatka, dok taj zahtjev ne postoji za istraživačkorazvojni institut. Nasuprot ovome, za istraživačkorazvojni institut se izričito zahtijeva posjedovanje naučno-informativne dokumentacije, odnosno bibliotečko-in- formacionog centra. Vjerovatno se pretpostavlja da naučnoistraživački insti- tut bez ovakve organizacione jedinice ne može ni funkcionisati, pa taj zahtjev, kao notoran, nije ni unesen u Zakon. Najveće razlike postoje u određivanju minimalnog broja i strukture kadrova koji su nosioci osnovne djelatnosti i ključ uspjeha instituta. Naučnoistraživački institut mora u radnom odnosu sa punim radnim vremenom imati najmanje osam istraživača kompetentnih za oblast nauke kojom se institut bavi.550 Od toga barem četiri istraživača moraju biti u naučnom zvanju, a četiri u zvanju istraživač saradnik ili višem. Izmjene i dopune Zakona iz 2018. godine su u pogledu minimalnog broja istraživača izjednačile naučnoistraživačke institute koji djeluju u društvenim naukama s onim čija se osnovna djelatnost svrstava u prirodne nauke.551 Zakonski zahtje- vi u pogledu kadrovske strukture kompetentnih istraživača u istraživačkora- zvojnim institutima su blaži. Minimalan broj istraživača je četiri, od čega je dovoljno da samo jedan ima naučno zvanje. Tri ostala moraju imati najmanje zvanje istraživač saradnik, i to u oblasti u kojoj institut djeluje. Ispunjenost svih uslova provjerava Ministarstvo. PRIJEDLOG ZA HARMONIZACIJU 1. Izjednačiti u kantonalnim zakonima minimalan broj istraživača koji su potrebni za osnivanje naučnoistraživačkih instituta u prirodnim i društvenim naukama. 549 Za naučnoistraživački vidjeti čl. 43, a za istraživačkorazvojni institut čl. 49 ZNRTRS. 550 Prije novele Zakona iz 2018. godine tražilo se da broj istraživača u naučnoistraživačkom institutu bude najmanje 16. Ovim je, očito, minimalan broj istraživača usaglašen sa stvarnim stanjem kadrovske baze u nauci (vidjeti: “Teorijska osnova”, str. 17). 551 Čl. 13 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona (Sl. gl. RS 66/18). 205 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 4. Organizacija i rad naučnoistraživačkih i istraživačkorazvojnih instituta u sastavu ANUBiH ili visokoškolske institucije određuju se odgovarajućim specijalnim zakonom i statutom matičnih ustanova.552 Za ostale institute osnovnu organizacionu šemu uspostavlja Zakon.553 Ona se razrađuje statuti- ma instituta. Zadržaćemo se samo na opštim zakonskim rješenjima. Naučnoistraživački institut sa svojstvom pravnog lica mora imati orga- ne koje propisuje Zakon:554 upravni odbor, direktora555 i naučno vijeće kao stručni organ. Upravni odbor ima tri člana. Budući da nikakvi izuzeci nisu predviđeni, ovaj broj važi bez obzira na broj i vrstu osnivača. Direktora u jav- nom naučnoistraživačkom institutu bira Vlada konkursom na četiri godine. Na konkurs se mogu prijaviti samo istraživači u naučnom zvanju. Uslove za izbor upravnog odbora i direktora u privatnim institutima utvrđuju osnivači osnivač- kim aktom ili statutom. Tumačenjem čl. 45 ZND TR RS dolazi se do zaključka na svaki naučnoistraživački institut mora imati naučno vijeće. Njegovi članovi moraju biti u naučnom zvanju. Ne više od dvije trećine članova naučnog vijeća smije biti birano između zaposlenih u institutu. Statutom se određuju broj, sastav, način izbora, trajanje mandata i druga pitanja položaja članova naučnog vijeća. Obavezna nadležnost naučnog vijeća utvrđena je Zakonom. Prema čl. 46 Zakona naučno vijeće: predlaže naučni program rada instituta, predlaže projekte i ocjenjuje kvalitet ostvarenih istraživanja, utvrđuje prijedlog za stica- nje naučnog zvanja, meritorno odlučuje o sticanju istraživačkih zvanja i vrši druge poslove određene statutom. Iz zakonskog nabrajanja nadležnosti nauč- nog vijeća i čl. 47 koji uređuje postupak izbora u istraživačka zvanja jasno je da je to jedna od najvažnijih funkcija koje ovo tijelo ima. Na njoj ćemo se zadržati prilikom izlaganja o istraživačkim zvanjima. Organ upravljanja istraživačkorazvojnim institutom u svojstvu pravnog lica556 je upravni odbor od tri člana. Organ rukovođenja je direktor. Naučno vijeće nije predviđeno kao stručni organ. To je po važnosti druga velika ra- zlika između ovog tipa instituta i naučnoistraživačkih instituta. S obzirom na opšta pravila o ustanovama, nema smetnji da se odlukom osnivača ili statu- tom uspostavi ovaj organ. 552 Čl. 51 za ANURS; čl. 52 za visokoškolske institucije. 553 Vidjeti Tabelu 8, red 18. 554 Čl. 44 ZND TR RS. 555 Vidjeti Tabelu 8, red 19. 556 Ova formulacija čl. 50 ZND TR RS takođe otvara pitanje opravdanosti čl. 48, st. 2 po kome se istra- živačkorazvojni institut osniva kao ustanova, koja je po definiciji pravno lice. 206 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 8. Naučna i istraživačka zvanja 1. Naučna i istraživačka zvanja dodjeljuju se pod zakonskim uslovima i procedurama fizičkim licima koja su nosioci naučnoistraživačke i tehno- loško-razvojne djelatnosti, kao i nastavnicima i saradnicima visokoškolskih ustanova.557 Generički zakonski naziv za njih je “istraživači”.558 Minimalni uslovi za sticanje ovog statusa su: završen prvi ciklus akademskog studija, rad na naučnoistraživačkim ili razvojnim poslovima i izbor u naučno zvanje u skladu sa zakonom. Za pojedina zvanja uspostavljaju se i drugi uslovi bez čijeg ispunjenja izbor u određeno zvanje nije moguć. Naučna i istraživačka zvanja stiču se u naučnim oblastima navedenim u Zakonu. Zvanja dodjeljuju zakonom određene naučnoistraživačke organizacije. To su: naučnoistraži- vački institut, istraživačkorazvojni institut za oblast koja je njegova osnovna djelatnost, istraživački centar za oblast za koju je uspostavljen i univerzitet koji u oblasti dodjele zvanja organizuje drugi i treći ciklus obrazovanja.559 Univerziteti mogu naučna i istraživačka zvanja dodjeljivati indirektno – preko mehanizma ekvivalencije iz čl. 77 Zakona, ili direktno – kada biraju istraživače u institutima koji su njihove organizacione jedinice. Navedene naučnoistraživačke organizacije provode postupak samostalno ili u saradnji s izvršnim organima vlasti i njihovim tijelima. Ministarstvo vodi Registar istraživača u elektronskom i pisanom forma- tu.560 Registar se vodi u skladu sa posebnim pravilnikom koji donosi ministar. 2. Slijedeći Uputstva o metodološkom okviru i principima za izradu Pravilnika o minimalnim uslovima za izbor u naučna zvanja Ministarstva civilnih poslova BiH561 (dalje i: Uputstvo), i u ZND TR RS je usvojena triho- tomna podjela naučnih zvanja: naučni saradnik, viši naučni saradnik i naučni savjetnik. Opšti uslovi za svako od njih su postavljeni u Zakonu. Zajednički im je doktorat nauka, proveden izborni period u odgovarajućem istraživač- kom zvanju i ispunjavanje određenih kvantitativnih kriterija kompetentnosti. Kompetentnost se mjeri prema grupama naučnoistraživačkih radova, odno- sno rezultata utvrđenih u čl. 70, st. 5 Zakona. Postupak za sticanje zvanja i mjerila za kvantifikaciju rezultata za svaku od tri grupe nauka, po ovlaštenju 557 Vidjeti tačku 6.6. ovog materijala. 558 Tabela 8, red 26. 559 Čl. 79 ZND TR RS. 560 Čl. 91 ZND TR RS. Vidjeti i Tabelu 8, red 32. 561 Sl. gl. BiH 47/12. 207 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Zakona,562 uspostavljen je Pravilnikom o postupku za sticanje naučnih zvanja (dalje i: Pravilnik).563 Na ovaj način je izbjegnuto prenošenje nadležnosti za odlučivanje o pravima istraživača sa zakonodavnih na upravne organe. Za naučnog saradnika može biti izabrano lice koje ima doktorat nau- ka i minimum kvantitativnih uslova koje za oblast u koju se bira propisuje Pravilnik. Minimum se određuje ukupno i za svaku od dvije u Pravilniku specificirane kategorije radova.564 Na ovaj način se, u stvari, od kandidata zahtijeva raznovrsnost u naučnoistraživačkom radu. Treba zapaziti da za ovo zvanje nije potrebno zadovoljiti opšti zakonski zahtjev da se jedan izborni period provede u odgovarajućem naučnom zvanju. Izbor u zvanje višeg na- učnog saradnika zahtijeva: doktorat nauka, najmanje jedan period proveden u zvanju naučnog saradnika i minimalnu zbirnu ocjenu ispunjenja kvantita- tivnih uslova.565 Napokon, uslovi za izbor u zvanje naučnog savjetnika su: doktorat nauka, najmanje jedan period proveden u zvanju višeg naučnog saradnika i ispunjavanje minimalnih kvantitativnih kriterija, koji su za ovo zvanje najviši.566 Postupak za izbor isti je za sva tri naučna zvanja. Uređen je Zakonom i Pravilnikom o postupku za sticanje naučih zvanja. Pravilnik dijelom ponavlja, a dijelom precizira zakonske uslove za izbor. Pravo na pokretanje postupka je postavljeno široko. Ono pripada naučnoj organizaciji, organizacionoj jedinici, univerzitetu, grupi naučnih radnika i samom zainteresovanom licu. Dalji tok postupka je razrađen u Zakonu567 i Pravilniku,568 pa ga je ovdje dovoljno samo naznačiti: odluka naučnog vijeća o pokretanju postupka – imenovanje komisije od najmanje tri člana u višem zvanju od onog u koje se kandidat bira569 – izvje- štaj naučnom vijeću – stavljanje izvještaja na uvid javnosti u trajanju preko 30 dana – donošenje odluke naučnog vijeća o prijedlogu – upućivanje prijedloga entitetskoj Komisiji za sticanje naučnih zvanja – oduka Komisije za sticanje zvanja najkasnije u roku od 30 dana po prijemu prijedloga.570 Komisiju koja donosi odluku o izboru imenuje ministar iz reda istraživača u zvanju naučnog 562 Čl. 70, st. 8 ZND TR RS. 563 Sl. gl. RS 25/15. 564 Čl. 73 ZND TR RS. Prema Prilozima 2, 3 i 4 za oblast medicinskih i zdravstvenih nauka ukupan zbir je 16 za sve tri grupe nauka. Međutim, strukture kategorija radova 1 i 2 su različite. 565 Čl. 74 ZND TR RS. Zbir svih bodovanih radova mora biti 38, s tim da se i za ovo zvanje zahtijeva Pravilnikom određena struktura naučnih rezultata. 566 Čl. 75 ZND TR RS. Za sve tri grupe nauka minimalan broj bodova je 55. 567 Čl. 80–84 Zakona. 568 Čl. 6–11 Pravilnika. 569 Po čl. 81 ZND TR RS najmanje jedan član ne smije biti u radnom odnosu u NIO koja pokreće izborni postupak. 570 Čl. 84 ZND TR RS. 208 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 savjetnika ili redovnog profesora. Pravo predlaganja imaju samo naučnoistra- živačke organizacije. Sa juridičkog stanovišta može se tvrditi da oba uslova omogućavaju profesionalni, a ne administrativni pristup naučnim imenova- njima i ublažavanje eventualnih sukoba interesa unutar NIO. Naučni saradnik se bira na pet godina, viši naučni saradnik na šest, a na- učni savjetnik na neodređeno vrijeme.571 Po Zakonu, prve dvije kategorije imaju neograničeno pravo ponovnog reizbora. Ipak, pravo reizbora je ograni- čeno Pravilnikom: lice za koje nije pokrenut postupak reizbora najmanje šest mjeseci prije isteka zakonskog roka na koji je birano, ili lice koje dva puta ne bude reizabrano, gubi naučno zvanje.572 Rokovi za izbor i reizbor se mogu produžiti u zakonom navedenim slučajevima.573 Postupak reizbora može se pokrenuti i prije isteka perioda za koje su naučni ili viši naučni saradnik iza- brani, ako su za to ispunjeni izloženi zakonski uslovi.574 Radna mjesta lica sa naučnim zvanjima određuju se opštim aktom NIO. Ako lice sa zvanjem koje podliježe reizboru ne budu ponovo izabrano, ili ne bude izabrano u više zva- nje, može raditi na drugim radnim mjestima u istoj organizaciji, koja odgova- raju njegovoj stručnoj spremi. Ova pitanja uređuju se opštim aktima NIO.575 Naučno zvanje može biti oduzeto na osnovu tri taksativno navedena razlo- ga iz čl. 85 Zakona: pojava činjenica i dokaza da u trenutku izbora kandidat nije ispunjavao propisane uslove, utvrđivanje da su naučni radovi na osnovu kojih je izbor izvršen plagirani, odnosno da su istraživanja krivotvorena i teške povrede etičkog kodeksa.576 Postupak može pokrenuti naučna organiza- cija. Nije precizirano da li se radi o organizaciji u kojoj je izbor izvršen, ili to može biti bilo koja druga registrovana naučna organizacija. Ukoliko se usvoji prvo tumačenje, put za osporavanje izbora ostaje otvoren preko Republičkog savjeta koji proceduru opoziva može pokrenuti i samostalno. Posebna pra- vila predviđena su za oduzimanje naučnih zvanja licima koja imaju nastav- no-naučno zvanje. Ona gube pravo da se koriste pravilima o ekvivalenciji univerzitetskih i naučnih zvanja i da rade na projektima kojima se ostvaruju programi od opšteg interesa iz čl. 17 Zakona. Može se zaključiti da je etika kao regulatorni mehanizam sistema nauke osnov za pravno uređenje razloga i postupka oduzimanja naučnih zvanja. 571 Tabela 8, red 29. 572 Vidjeti čl. 6 Pravilnika. 573 Čl. 88: porodiljsko odsustvo, bolovanje duže od četiri mjeseca, vršenje javne dužnosti itd. 574 Čl. 87, st. 2 ZND TR RS. 575 Tabela 8, red 31. 576 Tabela 8, red 30. 209 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 3. Relevantni Zakon entiteta RS u čl. 90 predviđa još jedno opciono zva- nje: “zaslužni naučnik”. Naučnoistraživačke ustanove, dakle ne i privredna društva čija je osnovna djelatnost naučnoistraživački rad, mogu svojim sta- tutom uvesti zvanje zaslužnog naučnika i odrediti specifičnosti procedure po kojoj se ono dodjeljuje. Ovu mogućnost od kantonalnih zakona predviđa jedino tuzlanski.577 Zaslužni naučnik “može, u skladu s potrebama naučne organizacije učestvovati u naučnim projektima i ostalim aktivnostima organi- zacije”. Iz navedene formulacije se da zaključiti da zvanje “zaslužni naučnik” nema djejstvo erga omnes. S obzirom na ograničen broj naučnoistraživačkog kadra i u ovom entitetu,578 možda bi se moglo razmisliti o stvaranju procedu- ralnog mehanizma kojim bi Komisija za sticanje naučnog zvanja dodjeljivala i ovo zvanje i tako proširila mogućnost angažmana “zaslužnih naučnika”. Zakonski uslovi su sljedeći: postojanje statutarnog osnova, istaknuti pen- zionisani naučni savjetnik – ne i niže zvanje, postojanje značajnih naučnih radova i najmanje pet godina radnog staža provedenih u zvanju naučnog sa- vjetnika. Za dodjelu ovoga zvanja ne traži se provođenje javnog konkursa. PRIJEDLOG ZA HARMONIZACIJU 1. Uvesti titulu “zaslužnog naučnika” u kantonalne zakone koji ovu vrstu zvanja nisu do sada predvidjeli. 4. Prema čl. 70, st. 1, a) ZND TR RS postoje samo dva istraživačka zvanja: “istraživač saradnik” i “istraživač viši saradnik”. Od kantonalnih zakona ova- kvu podjelu je usvojio jedino ZNR TK. U druga tri postoji i zvanje “istraživač savjetnik”. Prema pravilima o ekvivalenciji zvanja, koja su uspostavljena radi upisa u Registar istraživača, istraživač saradnik je izjednačen s asistentom, a istraživač viši saradnik s višim asistentom. Minimalne uslove za izbor u istraživačka saradnička zvanja određuju isključivo Zakon579 i opšta akta NIO. Zavisno od nivoa visokoškolskog obrazovanja, uslovi za izbor istraživača saradnika su postavljeni alternativno. Ukoliko je lice završilo prvi stepen ob- razovanja sa najmanje 240 ECTS bodova i najmanjom prosječnom ocjenom 8,0 ili 3,5, tada se kao dodatni uslov postavlja i jedna godina radnog staža u naučnoistraživačkoj organizaciji. Posljednji uslov se ne postavlja kandidati- ma koji su završili integrisani studij ili drugi i treći ciklus studija bodovan sa 300 ECTS poena, sa najnižom prosječnom ocjenom na oba stepena od 8,0 ili 577 Vidjeti čl. 86 ZNR TK. 578 “Teorijska osnova”, str. 11. 579 Vidjeti Tabelu 8, redove 26–31. 210 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 3,5.580 U zakonima KS i Ze-do kantona ovome zvanju odgovara alternativni naziv “stručni saradnik” ili “istraživač saradnik”.581 Minimalni uslovi za zvanje istraživač viši saradnik su također postavljeni alternativno. Traže se završen drugi ciklus studija sa prosječnom ocjenom 8,0 ili 3,5 na oba ciklusa, odnosno akademsko zvanje magistra nauka. Alternativa je diploma integrisanih studija sa najmanje 300 ECTS bodova uz najnižu pro- sječnu ocjenu 8,0 ili 3,5. Radni staž u NIO ili bilo kojoj drugoj organizaciji se ne zahtijeva. U zakonima KS i Ze-do kantona ovome zvanju odgovara alternativni naziv “stručni savjetnik” ili “istraživač savjetnik”.582 Uzimajući u obzir činjenice da se radi o početničkim zvanjima i da su zahtjevi za izbor niži nego kod naučnih zvanja, zakonodavac je pojednostavio proceduru izbora u saradnička zvanja. Pravo na vršenje izbora pripada istim vrstama NIO koje provode izbore u naučna zvanja. Razlika postoji u tome što se cijeli postupak završava unutar NIO, a ne pred Komisijom za sticanje naučnih zvanja ili nekim eksternim tijelom. Predlagač pokretanja postupka je zainteresovana organizaciona jedinica ovlaštenog predlagača. Postupak dalje teče kao i kod izbora u naučna zvanja sve do završetka izlaganja izvještaja javnosti. U daljem roku od 30 dana naučno vijeće mora donijeti konačnu odluku o izboru. Istraživač saradnik se bira na četiri godine bez prava reizbora. Izborni period za istraživača višeg saradnika je pet godina i postoji mogućnost jednog reizbora. Postupak reizbora je moguće pokrenuti i prije isteka petogodišnjeg perioda. Zakon ne sadrži odredbe o oduzimanju istraživačko-saradničkih zva- nja. Mirovanje vremena za koje je istraživač imenovan nije izričito regulisano u Zakonu. Prema tome, primijeniće se opšta pravila radnog prava i odgovara- jući akti NIO. Pravila o raspoređivanju na odgovarajuće radno mjesto neiza- branog saradnika u više zvanje ili nereizabranog višeg istraživača saradnika ista su kao u slučaju naučnih zvanja. 9. Nadzor 1. Suprotno kantonalnim zakonima u entitetu FBiH,583 ZND TR RS ne sa- drži posebne odredbe o nadzoru i prekršajima u oblasti inovacionog sistema. To znači da se na ova pitanja moraju primijeniti opšta pravila. 580 Uporedi stavove 1. i 2. čl. 71 ZND TR RS. 581 Vidjeti Tabelu 6. 582 Vidjeti Tabelu 6. 583 Vidjeti: Tabelu 8, red 33, Tabelu 2, red 33. i tačku 3.9 ovog izvještaja. 211 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Zakon o republičkoj upravi entiteta RS (dalje i ZRU) predviđa da poslo- ve uprave obavljaju prvenstveno ministarstva.584 U članu 27 ZRU određena je nadležnost Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Od posebnog značaja za inovacioni sistem su upravni i stručni poslovi koji se odnose na: izradu i praćenje ostvarivanja strategija iz djelokruga Ministarstva, naučno-tehnološki razvoj, unapređenje visokog ob- razovanja, podsticanje razvoja sve tri vrste naučnih istraživanja, unapređenje inovatorstva, ubrzavanje ekonomskog razvoja kroz upotrebu novih tehnolo- gija, koordinaciju tehnoloških i informatičkih projekata u javnom sektoru, promociju upotrebe novih tehnologija i donošenje propisa iz svoje oblasti.585 Iz nabrojanih nadležnosti i dosadašnjih izlaganja jasno je da Ministarstvo obavlja svih devet poslova uprave koji su navedeni u čl. 59 ZRU. Za uprav- ni nadzor nad inovacionim sektorom su značajni naročito sljedeći zadaci Ministarstva: praćenje stanja u ovoj oblasti, izvršavanje zakona i drugih pro- pisa, vršenje upravnog nadzora i briga o javnim službama. Kao i u drugim domenima, upravni nadzor obuhvata: nadzor nad zakonitošću upravnih akata, nadzor nad zakonitošću i cjelishodnosti rada organa uprave i drugih nosilaca javnih ovlaštenja te inspekcijski nadzor. U uslovima ograničenih i nedovolj- nih sredstava za funkcionisanje i razvoj inovacionog sistema posebnu važnost dobija kontrola cjelishodnosti. 3. Inspekcijski nadzor također nije dotaknut u Zakonu. Zbog toga se on ravna prema opštim pravilima Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj (dalje i ZIRS).586 Osnovni cilj inspekcijskog nadzora je zaštita javnog inte- resa.587 U kontekstu rješenja ZND TR RS to znači da je primarno polje dje- lovanja inspekcije Odsjek II ZND TR RS: “Planiranje i ostvarivanje opšteg interesa u naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju”. Unutar njega fokus mora biti na čl. 17 i drugim odredbama koje su sa njim povezane. Od svih vrsta inspekcija navedenih u čl. 6 ZIRS, za inspekcijski nadzor cijelog inovacionog sistema morala bi da bude nadležna Prosvjetna inspekci- ja.588 Međutim, njen opis poslova samo se djelomično podudara s inovacionim sistemom. Prosvjetni inspektor vrši nadzor, između ostalog, u oblasti visokog obrazovanja, te u obrazovanju odraslih koje može biti značajno naročito za 584 Čl. 12 Zakona o republičkoj upravi (Sl. gl. RS 115/18). 585 Čl. 112 ZND TR RS previđa donošenje 23 Pravilnika iz nadležnosti Ministarstva. 586 Sl. gl. RS 74/10, 109/12, 117/12 i 44/16. 587 Čl. 1, st. 3 ZIRS. 588 Čl. 28 ZIRS u tekstu koji je utvrdio Zakon o izmjenama i dopunama iz 2012. godine (Sl. gl. RS 109/12). 212 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 tehnološki razvoj. Ostali sektori inovacionog sistema nisu posebno spome- nuti, pa ih prosvjetna inspekcija može kontrolisati samo na osnovu posebnih propisa. Zaključak se nameće sam po sebi: inspekcijski nadzor nad inovacio- nim sistemom u entitetu RS može se provesti samo u dijelu naučnih procesa koji se odvijaju na univerzitetima. 213 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini III. PREGLED NAJVAŽNIJIH RJEŠENJA O INOVACIONOM SISTEMU U ZAKONU O VISOKOM OBRAZOVANJU REPUBLIKE SRPSKE 1. Opšta rješenja 1. Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske589 (dalje i: ZVO RS) usaglašen je s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine.590 U datim granicama ZVO RS je detaljnije uredio pitanja nauke, pa time i inovacionog sistema, nego što su to učinili kantonalni zakoni. Ovo je bilo moguće zahvaljujući činjenici da ZN TR RS nije ulazio u organizaciona i neka druga relevantna pitanja inovacionog sistema na univerzitetima. Da bi visokoškolska ustanova bila univerzitet, potrebno je da se u naj- manje pet studijskih programa iz tri oblasti obrazovanja bavi nastavnim i naučnoistraživačkim radom radi unapređenja znanja i “postizanja najviših standarda nastave i naučnoistraživačkog rada”.591 Dakle, nauka je integralni dio djelovanja univerziteta sa specifičnostima koje proističu iz nastavne kom- ponente njegove djelatnosti. Sve što je izloženo o naučnoistraživačkoj djelat- nosti u okviru ZND TR RS vrijedi i za ovu aktivnost na univerzitetu.592 Zbog toga su principi na kojima se zasniva visoko obrazovanje, u dijelu koji se tiče nauke, isti kao i načela ZND TR RS. To su naročito: akademske slobode593 i akademska samouprava, autonomija visokoškolskih ustanova, jedinstvo na- stave i naučnoistraživačkog rada i poštovanje svih ljudskih prava.594 Na ovim principima počiva i osnovni cilj visokog obrazovanja: “sticanje, razvijanje, zaštita i prenošenje znanja i sposobnosti posredstvom nastave i naučnoistraži- vačkog rada s ciljem doprinosa razvoju sposobnosti pojedinaca i društva”.595 Ovako definisana misija visokoškolskih organizacija poslužila je kao osnova 589 Sl. gl. RS 73/10, 104/11 i 84/12 (prečišćeni tekst). 590 Sl. gl. BiH 50/07. 591 Čl. 12, st. 1 ZVO RS. 592 Vidjeti tačku 6.2. ovog teksta. 593 Čl. 53 ZVO RS definiše ovaj princip kao “slobodu u nastavnom i naučnoistraživačkom i umjetnič- kom radu u okviru dobijene dozvole za rad, bez miješanja organa vlasti”. 594 Uporediti sa čl. 6 ZN TR RS. Relevantni su naročito principi slobode i autonomije naučnoistraži- vačkog rada, primjena međunarodnih standarda i kriterija kvaliteta, etičnost, javnost i “povezanost sa sistemom visokog obrazovanja”. 595 Čl. 4 ZVO RS. 214 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 dva konkretna rješenja: ekvivalencije univerzitetskih i istraživačkih zvanja u ZND TR RS i uspostavljanja senata univerziteta kao najvišeg tijela ne samo za pitanja nastave nego i naučnoistraživačke djelatnosti.596 2. U pravnom smislu univerzitet je jedinstvena organizacija i jedino on ima svojstvo pravnog lica. Organizacione jedinice univerziteta mogu biti: fakulteti, akademije i naučnoistraživački instituti, ali je njihov pravni subjek- tivitet isključen Zakonom.597 Zajednički i najviši opšti akt za sve njih je statut univerziteta. Kao upravni organ Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, visoko ob- razovanje i informaciono društvo ima u oblasti visokog obrazovanja posebne zadatke, koji uključuju i naučnoistraživački rad: “usklađivanje obrazovne politike sa tehnološkim trendovima”,598 koordinaciju razvoja visokog obrazo- vanja, vođenje registara visokoškolskih ustanova i nastavnika i saradnika te “promociju integracije nastavnog i istraživačkog rada i stimulaciju istraživač- kih programa na univerzitetima i visokim školama”.599 Budući da je visoko obrazovanje djelatnost od opšteg interesa, Vlada na prijedlog Ministarstva donosi godišnje akcione planove za sprovođenje stra- tegije razvoja obrazovanja, uključujući i razvoj naučnoistraživačkog rada u okviru univerziteta. Da bi se ti programi mogli ostvariti, Zakon obavezuje Vladu da visokoškolskim ustanovama obezbijedi sredstva ne samo za finan- siranje sva tri ciklusa nastave nego i istraživačkog i umjetničkog rada.600 3. Plate i naknade zaposlenih u javnim visokoškolskim institucijama, uključujući i dio plata i naknada namijenjenih naučnoistraživačkom radu, finansiraju se iz budžeta. Pored toga, javni univerziteti iz budžeta, kao sufi- nansiranje, dobijaju dio sredstava za naučnoistraživačke djelatnosti, troškove materijala i usluga, troškove za nabavku stalnih sredstava, uključujući i ona potrebna za provođenje istraživanja.601 Napokon, visokoškolske ustanove mogu imati i sopstvene prihode. Oni mogu poticati iz projekata i naučno- istraživačkog rada, “uključujući prihode od organizovanja naučno-stručnih skupova i konsultantskih usluga”.602 596 Čl. 60 ZVO RS. 597 Vidjeti čl. 58 ZVO RS. 598 Čl. 27 ZRU. 599 Čl. 114 ZVO RS. 600 Čl. 113 ZVO RS. 601 Čl. 136 ZVO RS. 602 Čl. 137 ZVO RS. 215 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Naučnoistraživački instituti u visokoškolskim ustanovama 1. Posebnu pažnju ZVO RS je posvetio naučnoistraživačkim institutima kao organizacionim jedinicama univerziteta. Oni se mogu organizovati ako su predviđeni statutom univerziteta i ako su ispunjeni zakonski uslovi za takav čin.603 Najprije, institut kao organizaciona jedinica univerziteta mora obavljati naučnoistraživačku djelatnost od opšteg interesa. Zatim slijede organizacioni zahtjevi. Univerzitetski institut mora imati prostor, opremu i druga sredstva potrebna za ostvarivanje programa i projekata kojima će se baviti. Dalje, u institutu moraju biti angažovani istraživači kompetentni za njegovu oblast djelatnosti, od kojih je najmanje jedan u statusu redovnog ili vanrednog profesora zaposlenog sa punim radnim vremenom na univerzitetu. Ovakav institut može organizovati i dio akreditovanih studijskih programa, ako je ta mogućnost predviđena u statutu ili drugim opštim aktima univerzi- teta. Rad instituta na javnim univerzitetima se sufinansira iz budžeta. Instituti na privatnim univerzitetima moraju pokrivati svoje troškove sopstvenim pri- hodima. 2. Čl. 60, st. 6 ZVO RS izričito ističe da je naučnoistraživačka djelatnost uređena posebnim zakonom. Shodno tome, sve odredbe ZNT TR RS koje članom 60 ZVO RS nisu stavljene van snage, primjenjivaće se i na univerzi- tetske institute. U istom smislu treba shvatiti i zakonsku mogućnost da viso- koškolske organizacije budu osnivači centara za transfer tehnologija i drugih organizacija za razvoj tehnologija ili ustanova za infrastrukturnu podršku razvoju tehnologija. 603 Čl. 60 ZVO RS. 216 GLAVA PETA: ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZASNOVANI NA PRAVNOJ ANALIZI REGULATIVE INOVACIONOG SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. ZAKLJUČCI ZASNOVANI NA METODOLOŠKOJ OSNOVI ISTRAŽIVANJA 1. “Metodološka osnova” projekta “Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini” završena je u prvoj polovini 2018. godine. Ona je koncipirana za potrebe ispitivanja inovacionog sistema metodama većeg broja društve- nih nauka: pravnim, organizacionim, ekonomskim i politološkim posebno. Upravo zbog toga bi metodološki instrumentarij morao biti relevantan ne samo za holističku sliku nego i za njen izgled dobijen isključivo metodama jurisprudencije. Ovdje ćemo se zadržati samo na osnovnim zaključcima o najvažnijim rezultatima normativnog posmatranja bosanskohercegovačkog inovacionog sistema. Učinićemo to dodajući Tabeli 9. kolonu koja govori o potvrđivanju ili negiranju postavljenih hipoteza. 217 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini Tabela 9: Povezanost opštih elemenata Metodološke osnove istraživanja R. br. PREDMET I METOD PROBLEMI CILJEVI HIPOTEZE REZULTATI 1 2 3 4 5 OSNOVNI PROBLEM OSNOVNI CILJ OSNOVNA HIPOTEZA 1. Da li je dobrovoljnom harmonizacijom ukupnog sistema nauke u Bosni i Hercegovini moguće povećati efikasnost njegove cjeline i dijelova? Davanje prijedloga za dobrovoljno i koordinirano usklađivanje normativnih i stvarnih razlika između pojedinih političko- teritorijalnih i strukturnih podsistema radi stvaranja harmoničnog i efikasnog sistema nauke kao instrumenta za stvaranje društva i ekonomije zasnovanih na znanju. Potrebe razvoja zasnovanog na znanju i uslovi pridruživanja Evropskoj uniji omogućavaju u postojećoj ustavnoj arhitekturi dobrovoljnu i koordiniranu harmonizaciju političko-teritorijalnih i strukturalnih podsistema nauke u BiH u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu koja značajno ublažava nedostatke postojećeg partikularizma u ovoj oblasti. Analiza ustavnog sistema i OZNID potvrđuje da je i u sadašnjoj fazi moguća jedino dobrovoljna harmonizacija pojedinih elemenata sistema nauke i tehnološkog razvoja i inovacionog sistema kao cjeline. Dobar primjer ovakvog postupka pruža ZNR TK, koji je u većoj mjeri usaglašen sa ZND TR RS, nego sa preostala tri kantonalna zakona. HIJERARHIJSKI NIŽI PROBLEMI HIJERARHIJSKI NIŽI CILJEVI HIJERARHIJSKI NIŽE HIPOTEZE 2. Nepostojanje ili neujednačenost različitih administrativnih i drugih evidencija i baza podataka o stanju nauke u BiH i različite statističke metodologije kojima se prati nauka u našoj državi. Utvrđivanje stvarnog stanja administrativnih i drugih evidencija i baza podataka o nauci u BiH, kao i načina statističkog praćenja nauke radi ispitivanja mogućnosti njihove harmonizacije. Samoinicijativno usaglašavanje načina vođenja evidencija i baza podataka o sistemu nauke te ujednačavanje statističkih metodologija osnovi su za stvaranje pouzdane činjenične osnove za harmonizaciju cijelog sistema nauke u BiH. Ova hipoteza nije pravno provjeravana, ali pojedine odredbe zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti pokazuju da je potreban dalji rad na ujednačavanju statističkog praćenja pojava u inovacionom sistemu. 218 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. PREDMET I METOD PROBLEMI CILJEVI HIPOTEZE REZULTATI 1 2 3 4 5 OSNOVNI PROBLEM OSNOVNI CILJ OSNOVNA HIPOTEZA 3. Vertikalna i horizontalna podijeljenost ustavnih nadležnosti za regulisanje sistema nauke dovodi do pravnih praznina i neujednačenih rješenja u ovoj oblasti Utvrđivanje normativnog i faktičkog stanja sistema nauke u BiH koje će rezultirati opštom slikom sistema nauke u BiH i identifikacijom osnovnih područja sličnosti i glavnih razlika. Na objektivnoj i jedinstvenoj činjeničnoj osnovi mogu se utvrditi sličnosti i razlike pojedinih podsistema nauke u BiH koje značajno utiču na efikasnost cijelog sistema nauke u BiH. Uporedni pregled četiri postojeća kantonalna zakona je pokazao da su od 37 viših instituta ista rješenja usvojena u 16 pravnih instituta, sličnosti postoje u 11 instituta, dok 14 instituta sadrže pravila koja uopšte nisu harmonizirana. Na zaključak o tačnosti ove hipoteze upućuje i analiza Tabele 7 u kojoj se upoređuju državni, RS i kantonalni zakoni. 4. Pravni partikularizam u uređivanju sistema nauke koji zamagljuje njegov normativni izraz i stvarno stanje Utvrđivanje normativne i stvarne slike mehanizma koordinacije unutar BiH i sa međunarodnim subjektima prvenstveno na osnovu zakonskih nadležnosti MCP. Najpogodniji i već postojeći mehanizam za prevazilaženje problema nastalih pravnim prazninama i partikularizmom je koordinirano djelovanje nadležnih kantonalnih i entitetskih ministarstava sa MCP. Tabele 2 i 7. potvrđuju postojanje pravnog partikularizma u inovacionom sistemu u Bosni i Hercegovini. 5. Realno stanje ljudskih resursa – najvažnijeg elementa sistema nauke – u BiH nije moguće precizno utvrditi ni na nivou Države niti u pojedinim segmentima (univerzitet, instituti, privreda). Konstatovati stvarni broj, strukturu, status, raspored, radni angažman, način djelovanja i naučne rezultate naučnih radnika u BiH kako bi se stekao uvid u efikasnost ne samo naučnoistraživačke djelatnosti nego i drugih dijelova sistema (univerziteta, privrede, administracije). Zbog fluktuacije naučnog kadra, institucionalne strukture sistema i radno- pravnog režima moguće je samo približno tačno utvrditi broj naučnika, njihov angažman, efikasnost i doprinos stvaranju društva i ekonomije zasnovane na znanju. Ova materija zahtijeva sociološko i ekonomsko istraživanje. Stanje registara naučnoistraživačkih radnika tek treba ispitati. 219 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini R. br. PREDMET I METOD PROBLEMI CILJEVI HIPOTEZE REZULTATI 1 2 3 4 5 OSNOVNI PROBLEM OSNOVNI CILJ OSNOVNA HIPOTEZA 6. Nezadovoljavajući i neatraktivan društveni položaj nauke dovodi do “odliva mozgova”, naročito mlađih talentiranih istraživača, i otežava stvaranje našim potrebama primjerenog sistema cirkulacije naučnih kadrova. Utvrditi najvažnije direktne razloge neatraktivnosti naučnog sistema u BiH i predložiti rješenja za veću atraktivnost BiH ne samo za domaće nego i za strane naučnike. Bitni direktni razlozi društveno nezadovoljavajućeg položaja nauke su neriješen sistemski položaj nauke, apsolutno nedovoljno finansiranje, birokratizacija upravljanja sistemom nauke i društvena klima koju je stvorio usvojeni način privatizacije. Pravna regulativa finansiranja nauke, posebno u Tuzlanskom kantonu, i položaj savjeta za nauku u KS i Ze-do kantonu potvrđuju da položaj nauke i tehnoloških istraživanja i razvoja nije riješen. 7. Institucionalnu okosnicu sistema nauke u BiH čini šest grupa različitih subjekata čiji specifični problemi u uslovima razmrvljenog pravnog i političkog poretka dalje doprinose entropiji sistema nauke. Predložiti ujednačena institucionalna rješenja koja će omogućiti postojanje harmoniziranog, racionalnog i ekonomičnog sistema institucija koje efikasno djeluju u pravcu kreiranja društva i ekonomije znanja u BiH. Propisima ili mehanizmima koordinacije moguće je ujednačiti nomenklaturu državnih i nedržavnih institucija i minimalne uslove koje one moraju da ispunjavaju da bi bile priznate kao trajni nosioci naučne djelatnosti. Sistem nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti je pravno sličan, ali nije identičan. Isti zaključak važi i za pravni juridički režim pojedinih subjekata inovacionog sistema. 8. U postojećim uslovima nije moguće tačno utvrditi procent BDP-a koji se u BiH stvarno izdvaja za finansiranje nauke, niti udio pojedinih izvora u tome finansiranju. Izračunati stvarni dio BDP koji se u BiH izdvaja za nauku, kao i izvore tog finansiranja, sa posebnim osvrtom na dobre i loše strane administrativnog odlučivanja o trošenju javnih sredstava za nauku i o mogućnosti formiranja fondova za nauku. Povećanje apsolutno nedovoljnog procenta BDP koji se izdvaja za nauku i poboljšanje sistema finansiranja nauke može se postići povećanjem i transparentnijim utroškom budžetskih sredstava za ovu svrhu, formiranjem fondova za razvoj nauke i stimuliranjem privrede na povećano ulaganje u istraživanje i razvoj. Tamo gdje su uneseni u zakone, procenti ukupnog budžeta koji se izdvajaju za nauku su izuzetno niski. U ZNR TK je budžetska osnovica za izdvajanja za nauku zakonom reducirana za tri vrste prihoda. U entitetu RS procent budžeta koji se izdvaja za nauku nije ni orijentaciono naveden. 220 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 R. br. PREDMET I METOD PROBLEMI CILJEVI HIPOTEZE REZULTATI 1 2 3 4 5 OSNOVNI PROBLEM OSNOVNI CILJ OSNOVNA HIPOTEZA 9. Strategije razvoja nauke, kao najvažniji instrument politike nauke, pate od istih nedostataka kao i pravna regulativa ove oblasti, što stvara problem neujednačenih ciljeva i prakse razvoja nauke na nivou države kao cjeline i između njenih dijelova. Međusobno usklađivanje opštih političko- teritorijalnih strategija i njihovih sektorskih derivata i usklađivanje ukupne strategije razvoja nauke sa strateškim dokumentima EU naročito. Strategije razvoja nauke mogu postati osnovni instrument politike nauke ukoliko sve nadležne političko-teritorijalne jedinice budu izvršavale obavezu da svoje strategije obavezno donose poštujući zahtjeve: sinhronizacije, usaglašavanja metodologije i sadržaja sa krajnjim ciljevima optimalizacije sopstvenih rezultata i stvaranja društva i ekonomije znanja u BiH. Način izrade strategije i nedostatak obaveze njenog provođenja pokazuju da strategija razvoja nauke u političko- teritorijalnim jedinicama još nije postala osnovni instrument politike nauke. 2. Analiza ostvarenja hipoteza iz Tabele 1 isključivo pravnim metodama daje sljedeću sliku. Generalna hipoteza je dokazana. Od osam hijerarhijski nižih hipoteza nije dokazana ona koja je navedena pod rednim brojem 5, a djelomično je dokazana hipoteza pod rednim brojem 2. Hijerarhijski niže hi- poteze pod rednim brojevima 3, 4, 6, 7, 8 i 9 su u cjelini dokazane. 221 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini II. MJERE KOJE SE MOGU PREDUZETI NA OSNOVU POSTOJEĆEG ZAKONODAVSTVA 1. Na osnovu čl. III, st. 2 Ustava FBiH i čl. 21 OZNID staviti u proceduru donošenja Nacrt zakona o osnovama i politici sistema naučnoistraži- vačkog i istraživačkorazvojnog rada. 2. Na nivou Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke uraditi model kantonalnog zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju. 3. Utvrditi sa kantonima da li nakon donošenja model-zakona o inovaci- onom sistemu treba predložiti i modele najvažnijih pravilnika za nji- hovu primjenu. 4. Aktivirati Savjet za nauku entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. 5. Na osnovu čl. III, stav 2 Ustava FBiH u dogovoru sa kantonima ispi- tati mogućnost zajedničkog vršenja nekih poslova naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti, kao što je to urađeno u ZND KS. 6. Potaći šest kantona koji nisu donijeli svoj zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju da donesu ovaj zakon. 7. U četiri kantona koji imaju zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti inicirati početak procesa njihove harmonizacije, shodno potrebama njihovih strategija razvoja i nalazima ove studije. 8. U četiri kantona koji imaju svoje zakone o inovacionom sistemu do- nijeti kao provedbene akte sve pravilnike koji nedostaju u pojedinim kantonima koji su usvojili zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti. 9. Preispitati međusobnu usaglašenost svih strategija razvoja nauke i teh- nološkog razvoja koje važe u Bosni i Hercegovini. 10. Početi rad na dugoročnoj i srednjoročnoj strategiji razvoja inovacio- nog sistema u entitetu FBiH. 11. Kroz proces reforme javne uprave ojačati administrativni kapacitet u oblasti inovacionog sistema u svakoj političko-teritorijalnoj jedinici Bosne i Hercegovine. 12. Posebnim odlukama najviših predstavničkih tijela političko-teritori- jalnih jedinica u BiH donijeti odluke o nagradama za nauku i za dopri- nos razvoju tehnologije. 222 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 III. ZBIRNI PREGLED PRIJEDLOGA ZA HARMONIZACIJU ZAKONSKE REGULATIVE NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI U ENTITETU FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1. “Naučnoistraživačka djelatnost” Prijedlozi za harmonizaciju 1. Dati isti naziv zakonima. 2. Podudarno odrediti predmet i strukturu zakona uz insistiranje na ino- vacionom sistemu. 3. Uvesti obavezu međukantonalnog dogovaranja o politici nauke u kan- tonalne zakone. 4. Odrediti institucije nedržavnog karaktera koje će se baviti pitanjima etike kao regulatornog sistema nauke. 5. Unijeti osnove sistema društvenih pravila naučne etike u zakonodavstvo. 6. U sve zakone uz naučnoistraživačku djelatnost uvesti atribut: “pose- ban društveni interes Kantona”. 7. U svim zakonima povezati poseban društveni interes kantona sa širim društvenim interesima entiteta FBiH i Države BiH. 8. Izričito formulisati principe jedinstva sva tri vida naučnoistraživačkog rada i etičnosti kao principe prvoga reda. 9. Proširiti nabrajanje elemenata domaćeg javnog poretka ili uvesti opšti princip da naučnoistraživački rad i naučnoistraživačka djelatnost ne mogu biti suprotni principima domaćeg javnog poretka. 10. Povezati pravila o društvenoj i individualnoj naučnoj etici, uključujući i naučnu etiku pojedinih institucija koje su subjekti sistema nauke. 11. Ujednačiti nabrajanje principa naučnoistraživačkog rada. 12. Principe naučnoistraživačkog rada nabrojati netaksativno. 13. Ujednačiti nabrajanje rezultata naučnoistraživačke djelatnosti u svim kantonalnim zakonima. 14. Nabrajanje rezultata naučnoistraživačke djelatnosti izvršiti primjera radi, a ne taksativno. 15. Ujednačiti i precizirati kriterije vrednovanja barem za rezultate nauč- noistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata. 223 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Ostvarivanje naučnoistraživačke djelatnosti Prijedlozi za harmonizaciju 1. Naučnoistraživačku i tehnološko-razvojnu djelatnost zajedno reguli- sati kad god to priroda materije dopušta. Posebno normiranje ostva- rivanja tehnološkog razvoja primijeniti samo onda kada su specijalna rješenja za unapređenje tehnološkog razvoja nužna. 2. Ujednačiti nomotehnički pristup definisanju i uređivanju pojedinih instrumenata naučnoistraživačke djelatnosti. 3. U svim kantonalnim zakonima iz ove oblasti prihvatiti pristup načinu ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti koji je usvojen u ZNR TK. 4. Na jednom mjestu navesti sve instrumente ostvarivanja naučnoistra- živačke djelatnosti. To može biti uvodni član ili definisanje pojedinih instrumenata ostvarivanja naučne djelatnosti u posebnim članovima istog odsjeka. 5. Izbjegavati taksativno nabrajanje sadržaja pojedinih instrumenata ostvarivanja naučnoistraživačke djelatnosti kad god to priroda nekog instrumenta dopušta. 6. Osposobljavanje kadrova, razvoj infrastrukture i dostupnost ostalih instrumenata ostvarivanja naučne djelatnosti vezati za poseban interes kantona i opći društveni interes. Odrediti uslove pod kojima privatni interes može biti uključen u korištenje instrumenata razvoja naučne djelatnosti u svakom kantonu. 3. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti Prijedlozi za harmonizaciju 1. Staviti odredbe o finansiranju naučnoistraživačke djelatnosti među posljednje dijelove zakona koji uređuju ovu oblast. 2. Izričito navesti da se finansiranje odnosi na programe i projekte u oblasti razvoja tehnologije. 3. Ujednačiti terminologiju i redoslijed izlaganja materijalno-pravnih in- stituta. 4. U zakonima o naučnoistraživačkoj djelatnosti detaljno regulisati budžetsko finansiranje, a sve ostale izvore finansiranja navesti gene- ralnom klauzulom (npr. “…na sve zakonom dozvoljene načine”). 5. Ne određivati posebno značenje kategorije “budžet” za potrebe finan- siranja naučnoistraživačke djelatnosti. 224 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 6. Budžetsko finansiranje usloviti ostvarivanjem opšteg interesa čak i onda kada se sredstva dodjeljuju privatno-pravnim licima. Istaći da naučni rezultati projekata koji su (su)finansirani iz budžeta postaju javno dobro i da su dostupni svima. 7. Za projekte unapređenja tehnologije predvidjeti da se ugovorom o su- finansiranju određuje da li su rezultati javno dobro ili ostaju u isklju- čivom vlasništvu nosioca projekta. 8. U sve kantonalne zakone unijeti odredbu da se za finansiranje nauke procentom određuju minimum i maksimum sredstava koja se izdvaja- ju za naučnoistraživačku djelatnost. Prijedlog za sve kantonalne zako- ne: minimum 0,5%, a maksimum 2% budžeta. 9. U svim zakonima definisati “poseban interes kantona”, unijeti kate- goriju “projekti od posebnog interesa za kanton” i precizirati uslove koje ti projekti moraju ispunjavati. U suprotnom postoji mogućnost zloupotrebe ovog korisnog instituta. 10. Po ugledu na legislativu TK, uvesti programe i projekte tehnološkog razvoja u sve zakone. 11. Uvesti u sve zakone sufinansiranje projekata tehnološkog razvoja po ugledu na legislativu TK. 12. U zakonima netaksativno nabrojati sve najvažnije programe koje stra- tegija mora sadržavati. 13. Savjetima za nauku proširiti nadležnost i na: davanje mišljenja o pri- jedlogu budžeta za naučnoistraživačku i tehnološko-razvojnu djelat- nost, programima i iznosima koji se alociraju na pojedine programe. 14. Uvesti obavezu resornog ministra da se očituje o prijedlozima i stavo- vima savjeta za nauku koji se odnose na (su)finansiranje naučnoistra- živačkih projekata svih kategorija i projekata tehnološkog razvoja. 15. Odluka o dodjeli sredstava za programe u svim kantonima mora biti u nadležnosti vlade. 16. Uvesti obavezu vlade da dva puta godišnje razmatra ostvarivanje stra- tegije naučnoistraživačke djelatnosti i izvršavanje projekata finansira- nih iz budžeta. 4. Strategija razvoja inovacionog sistema Prijedlozi za harmonizaciju 1. Donijeti harmonizirane poslovnike ili pravilnike o radu savjeta za nau- ku, sa posebnim osvrtom na način djelovanja, obaveze i prava u dome- nu izrade i revizije strategije razvoja inovacionog sistema u kantonu. 225 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. Ujednačiti naziv strategije razvoja inovacionog sistema. 3. Tražiti da strategija razvoja inovacionog sistema bude usaglašena sa strategijama razvoja drugih oblasti, privrede i industrije posebno. Formulacija čl. 11 ZNID Ze-do kantona može biti obrazac za buduću regulativu. 4. “Opšti interes” u strateškom planiranju inovacionog sistema uvesti umjesto “posebnog interesa” i izričito ga povezati sa opštim interesom FBiH i BiH. 5. “Opšti interes” u strateškom planiranju razvoja inovacionog sistema povezati sa opštim interesom ostalih kantona u ovoj oblasti, kad god za to postoje faktičke pretpostavke. 6. Strategiju tehnološkog razvoja posebno obraditi u onim elementima u kojima se ona ne može podvesti pod odredbe o naučnoistraživačkoj djelatnosti u užem značenju te sintagme. Pristup usvojen u ZNR TK je obrazac po kome ova izmjena može biti izvršena. 7. Detaljnije regulisati način ostvarivanja strategije razvoja inovacionog sistema. Model usvojen u ZNR TK je obrazac po kome ova izmjena može biti izvršena. 8. Rokove za donošenje strategije dati u rasponu od 5 do 20 godina. 9. Od postupka donošenja strategije preći na koncept stalnog strateškog planiranja kao trajnog procesa. 5. Kantonalni organi i savjet za nauku Prijedlozi za harmonizaciju 1. Donijeti zakone o naučnoj djelatnosti u svim kantonima koji to nisu učinili. 2. Odvojiti nauku i visoko obrazovanje u posebno ministarstvo, tamo gdje to nije već učinjeno. 3. Ujednačiti nadležnosti ministarstava koja su resorno nadležna za nauku. 4. Ujednačiti naziv savjeta i u svim zakonima koristiti: “Kantonalni sa- vjet za nauku i tehnologiju”. 5. Po ugledu na Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tuzlanskog kantona uspostaviti kantonalni savjet za nauku i tehnologiju kao sa- mostalno društveno tijelo u sistemu nauke, a ne kao savjetodavni, niti organ u sistemu kantonalne uprave. 6. Imenovanje, funkcionisanje i finansiranje kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju vezati za vladu kantona, a ne samo za jedno ministarstvo. 226 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 7. Po ugledu na Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tuzlanskog kantona propisati krug ovlaštenih predlagača članova kantonalnog sa- vjeta za nauku i tehnologiju, kako bi najširi krug interesa bio u njemu zastupljen. 8. Povećati broj članova kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju radi podizanja stepena njegove reprezentativnosti i efikasnosti. 9. Omogućiti rektorima univerziteta i drugim rukovodiocima visokoš- kolskih institucija, te direktorima instituta da budu članovi kantonal- nog savjeta za nauku i tehnologiju. 10. Mandat članova savjeta, predsjednika i potpredsjednika produžiti na pet godina, kako bi se njegovo trajanje vezalo ne za mandat ministra ili vlade nego za period izvršavanja strategije. 11. Generalno utvrditi okvir međusobnih prava i obaveza kantonalne ad- ministracije i kantonalnog savjeta za nauku i tehnologiju, a posebno u postupku izrade strategije razvoja nauke i tehnologije. 12. Svim kantonalnim savjetima za nauku i tehnologiju dati pravo da for- miraju svoja radna tijela po ugledu na Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tuzlanskog kantona. 13. Izričito učiniti odgovornom kantonalne savjete za nauku i tehnologiju ne samo za davanje mišljenja o smjernicama i programima ostvariva- nja strategije nego i o pojedinim projektima od posebnog značaja za kanton. 14. Kantonalne savjete za nauku i tehnologiju ovlastiti da predlažu aloka- ciju budžetskih sredstava na pojedine programe i projekte od poseb- nog značaja za kanton. 15. Ujednačiti među kantonima iznose naknada za rad i naknada za ruko- vođenje kantonalnim savjetima za nauku i tehnologiju. 6. Nosioci naučnoistraživačke djelatnosti Prijedlozi za harmonizaciju 1. Ujednačiti terminologiju u tekstu svih kantonalnih zakona! Početi sa prihvaćanjem općeg termina “nosioci naučnoistraživačke djelatnosti”. 2. Precizirati vrstu i postupak registracije nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti u kantonalnim registrima subjekata naučne djelatnosti. 3. Urediti u zakonu vrstu ili vrste registara naučne djelatnosti i njenih nosilaca te osnove postupka registracije. 227 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 4. Harmonizirati strukturu institucionalnih nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti. 5. Proširiti nomenklaturu i strukturu pravnih lica koja se bave primijenje- nim istraživanjima, tj. tehnološkim razvojem, po ugledu na rješenja u ZNR TK. 6. Ograničiti ingerencije upravnih organa kantona u postupcima osni- vanja pravnih lica – nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti samo na pitanja koja su bitna za ostvarivanje javnog kantonalnog interesa – ako se angažuju budžetska sredstva, odnosno na pitanja kojima se ostva- ruju opšti interes kroz djelovanje subjekata zasnovanih na privatnoj svojini. 7. Harmonizirati regulativu položaja instituta kao organizacionih jedini- ca visokoškolskih ustanova. 8. Ujednačiti sistematizaciju i nazive naučnih i istraživačkih zvanja i uslove za izbor u njih. Razdvojiti istraživačka od univerzitetskih zva- nja u ZZD K 10. 9. “Stručna zvanja” u ZNR TK isključiti iz strukture osoblja jer se njima stvara zabuna u odnosu lica koja su ista zvanja dobila u skladu sa dru- gim kantonalnim zakonima. 10. Brisati kategoriju “fizička lica koja se u pravnim licima bave tehnološ- kim razvojem” jer je preširoka i nejasna. 7. Instituti Prijedlozi za harmonizaciju 1. Ujednačiti izvore prava za sve vrste instituta. 2. Režim osnivanja i rada instituta koje osnivaju univerziteti mora biti izjednačen sa opštim pravnim režimom naučnoistraživačke djelatnosti. 3. Harmonizirati vrste i izvore prava za osnivanje i uređenje položaja svih instituta. 4. U sve postojeće i buduće zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti uvesti normativni sistem osnivanja instituta. 5. Posebne uslove za osnivanje instituta i kontrolu njihovog ispunjenja zadržati u mjeri u kojoj su neophodni za očuvanje uspješnosti naučno- istraživačkog rada. Obrazac mogu da budu rješenja ZNR TK. 6. Postupak osnivanja samostalnih instituta, čiji je osnivač univerzitet, izjednačiti sa opštim režimom osnivanja instituta kako bi se univer- 228 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 zitetima omogućili efikasan dalji razvoj i komercijalizacija rezultata njihovih fundamentalnih istraživanja. 7. Pojednostaviti postupak osnivanja instituta do granica poštovanja op- šteg režima osnivanja ustanova i privrednih društava. 8. Izričito nabrojati organe koje institut mora imati, uz posebno navođe- nje upravnog odbora tamo gdje to nije učinjeno. 9. Izbor direktora urediti u svim institutima na jedinstven način. Organ koji predlaže treba da bude naučno vijeće, ali organ izbora mora biti upravni odbor. 10. Zahtijevati da kandidati za direktora imaju naučno ili ekvivalentno na- stavno znanje bar u jednoj naučnoj oblasti u kojoj institut djeluje. 11. Položaj organa samostalnih instituta koje osniva visokoškolska usta- nova izjednačiti sa institutima koje osnivaju drugi osnivači. Ako su specifičnosti nužne, unijeti ih u zakone o naučnoistraživačkoj djelat- nosti, a ne u zakone o univerzitetima. 12. Ujednačiti metode administrativne intervencije u izbor direktora jav- nih instituta: prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva trebalo bi davati u fazi koja slijedi utvrđivanju kandidata. 13. Nomotehnički ujednačiti norme o postupku izbora i imenovanja direktora. 14. Unificirati pravnu regulativu naučnih vijeća. Ona moraju biti naučno i stručno tijelo sa značajnim savjetodavnim ovlaštenjima. Naučna vije- ća treba i dalje da predlažu kandidata za direktora i da biraju u naučna zvanja. Vezani akt o imenovanju mora biti u nadležnosti direktora in- stituta. 15. Uvesti obavezu da naučno vijeće ima najmanje jednu trećinu kvalifi- kovanih članova koji nisu u radnom odnosu sa institutom. 8. Naučna i istraživačka zvanja Prijedlozi za harmonizaciju 1. Minimalne uslove za izbor u naučna zvanja odrediti isključivo zako- nom i na isti način u svim kantonima. 2. Pravilnike o minimalnim uslovima usmjeriti na kvantifikaciju zakon- skih kriterija umjesto na stvaranje obaveza i prava naučnoistraživač- kih radnika, koji se mogu uspostaviti samo zakonom. 3. Uvesti tročlanu podjelu stručnih zvanja i dati svakom od njih isti naziv u svim kantonalnim zakonima. 229 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 4. U ZZD Kantona 10 brisati asistentska zvanja iz klasifikacije stručnih zvanja. Iz ZNR TK isključiti kategoriju “istraživača” za koju je potre- ban samo prvi stepen visokoškolskog obrazovanja. Uređivanje polo- žaja “istraživača”, ukoliko je ovo zvanje potrebno, prepustiti opštim aktima naučnoistraživačkih organizacija. 5. Unificirati minimalne zakonske kriterije za izbor u svako stručno zva- nje. Uvođenje dopunskih kriterija prepustiti opštim aktima naučnoi- straživačkih organizacija, shodno njihovim specifičnim potrebama. 6. Ujednačiti sistem subjekata koji imaju pravo birati naučne i istraživač- ke radnike u naučna, odnosno istraživačka zvanja. 7. U listu subjekata koji imaju pravo birati u naučna i istraživačka zvanja uvrstiti institute u statusu privrednih društava i organizacione naučno- istraživačke jedince sa posebnim obračunom i pravom samostalnog nastupa prometu. Ujednačiti uslove pod kojima oni to mogu činiti. 8. Pravo nadležnog ministra da daje saglasnost na izbor u naučna ili stručna zvanja koji su po zakonskoj proceduri izvršile ovlaštene or- ganizacije ograničiti isključivo na naučnoistraživačke organizacije javnopravnog karaktera čiji se rad finansira budžetskim sredstvima. U izloženom smislu korigovati ZND KS. 9. Budući da je ekvivalentnost univerzitetskih i naučnih zvanja zakonski uređena, ispitati opravdanost posebnog pravnog režima izbora i opo- ziva naučnih i stručnih radnika koji se biraju na univerzitetima. Ako postoje nužna specifična rješenja, urediti ih u zakonu kao iznimku od opštih pravila. 10. Mogućnost opoziva zvanja protegnuti na cijeli period za koji je naučni ili istraživački saradnik izabran. Kao razloge opoziva u toku mandata navesti krivotvorenje rezultata istraživanja, plagijarizam i tešku po- vredu etičkih pravila istraživanja u relevantnoj naučnoj oblasti. 11. Nomotehnički harmonizirati odredbe zakona o izboru i položaju rad- nika u naučnim i istraživačkim zvanjima. 9. Nadzor i kazne za prekršaje Prijedlozi za harmonizaciju 1. U sve zakone o naučnoistraživačkoj djelatnosti unijeti odredbu iz ZND Ze-do kantona po kojoj ministarstvo mora jednom u pet godina provjeriti da li naučnoistraživačke organizacije ispunjavaju zakonske uslove za bavljenje ovom djelatnošću. 230 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 2. Brisanje iz registra naučnoistraživačkih organizacija koje ni naknad- nom roku ne ispune zakonske uslove za obavljanje djelatnosti uvesti za sve naučnoistraživačke organizacije, a ne samo za institute. 3. U svim zakonima izjednačiti vrstu i broj prekršaja i za pravna lica i za odgovorna fizička lica u njima. 4. Izjednačiti raspon novčanih sankcija za prekršaje kojima su podložna odgovorna lica u naučnoistraživačkoj organizaciji. 5. Kao nomotehnički obrazac za materiju prekršaja uzeti regulativu ZND KS. 231 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini IV. ZBIRNI PREGLED PRIJEDLOGA ZA HARMONIZACIJU KANTONALNE ZAKONSKE REGULATIVE NAUČNOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI SA ZAKONODAVSTVOM ENTITETA REPUBLIKA SRPSKA 1. Finansiranje naučnoistraživačke djelatnosti Prijedlog za harmonizaciju 1. Unijeti u kantonalne zakone obavezu upravnih organa koji planiraju budžetska sredstva za projekte inovacionog sistema iz svog djelokruga da o tome obavijeste nadležno ministarstvo za nauku i tehnologiju 2. Strategija razvoja inovacionog sistema Prijedlozi za harmonizaciju 1. Obavezati kantonalna ministarstava nadležna za strategiju razvoja na- uke da sama rade nacrt strategije. 2. U izradi strategije razvoja inovacionog sistema kantonalnim savjetima za nauku dati ulogu koju ima Republički savjet za nauku i tehnologiju u entitetu RS. 3. Uvesti princip dugoročnog planiranja razvoja inovacionog siste- ma kroz određivanje minimalnog petogodišnjeg perioda za koji se Strategija radi. 4. Strategija se realizuje kroz već prikazani postupak ostvarivanja nauč- noistraživačke djelatnosti. 3. Nosioci naučnoistraživačke i tehnološko-razvojne djelatnosti Prijedlog za harmonizaciju 1. U sve kantonalne zakone o inovacionom sistemu, osim ZNR TK, uni- jeti regulativu “centra izvrsnosti”, radi njenog značaja za dobijanje sredstava na domaćim i inostranim javnim pozivima za finansiranje projekata. 232 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 4. Instituti Prijedlog za harmonizaciju 1. Izjednačiti u kantonalnim zakonima minimalan broj istraživača koji su potrebni za osnivanje naučnoistraživačkih instituta u prirodnim i društvenim naukama. 5. Naučna i istraživačka zvanja Prijedlog za harmonizaciju 1. Uvesti titulu “zaslužnog naučnika” u kantonalne zakone koji ovu vrstu zvanja nisu do sada predvidjeli. 233 IZVORI I LITERATURA 1. LITERATURA 1. Advancing Science as a Global Public Good: Action Plan 2019–2021. (2019) Paris: In- ternational Science Council (ISC). 2. Aebisher, Patrick. (2015) Universities: increasingly global players. Paris: UNESCO Sci- ence Report. 3. Aksić, Sava. (2013) Značenje pojmova unifikacije, kodifikacije i harmonizacije pravnih propisa. U: Zbornik radova Međunarodni naučni skup “Harmonizacija građanskog pra- va u regionu” održanog 26. oktobra 2012. na Palama. Istočno Sarajevo: Pravni fakultet, str. 205-215. 4. Bilten 3. (2017) Centralna banka Bosne i Hercegovine. 5. Bogdanović, Mario. (2008) Prilog teoriji ljudskog kapitala: koja svojstva radne snage treba smatrati bitnim sastavnicama ljudskog kapitala? Ekonomija / Economics 15 (1), str. 45-82. 6. Bosna i Hercegovina – Izvještaj o razvoju BiH – Godišnji izvještaj 2017. (2018) Sarajevo: Vijeće ministara BiH – Direkcija za ekonomsko planiranje. 7. Communication from the Commission to the European Parliament and the Council – Commission opinion on Bosnia and Herzegovina’s a application for membership of the European Union. (2019) (SWD (2019) 222 final), European Commission, Brussels, 29. 5. 2019, COM (2019)261 final. 8. Čaušević, Fikret. (2018) Ekonomski položaj zemalja zapadnog Balkana u procesu fi- nansijske globalizacije 2000–2016. U: Brkić, Alaudin (ur.) Ekonomski izazovi zemalja u tranziciji: zbornik radova 8. međunarodne naučno-stručne konferencije Razvoj poslo- vanja 2018. Zenica: Ekonomski fakultet, str. 45-56. 9. Domljan, Vjekoslav. (2014) Put u zaposlenost, Sarajevo: Ekonomski institut Sarajevo. 10. Đurović, Momir. (2017) The Future Has No History. Podgorica: Montenegrin Academy of Sciences and Arts. 11. The Global Competitiveness Report 2015–2016. (2016) Geneva: World Economic Fo- rum. Dostupno na URL: http://www3.weforum.org/docs/gcr/2015-2016/Global_Com- petitiveness_Report_2015-2016.pdf (24. 1. 2020) 12. The Global Competitiveness Report 2017–2018. (2017) Geneva: World Economic Fo- rum. Dostupno na URL: http://www3.weforum.org/docs/GCR2017-2018/05FullReport/ TheGlobalCompetitivenessReport2017%E2%80%932018.pdf (24. 1. 2020) 13. The Global Competitiveness Report 2018. (2018) Geneva: World Economic Forum. Dostupno na URL: http://www3.weforum.org/docs/GCR2018/05FullReport/The- GlobalCompetitivenessReport2018.pdf (24. 1. 2020) 14. The Global Competitiveness Report 2019. (2019) Geneva: World Economic Forum. Dostupno na URL: http://www3.weforum.org/docs/WEF_TheGlobalCompetitiveness- Report2019.pdf (24. 1. 2020) 234 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 15. Final Declaration by the Chair of the Paris Western Balkans Summit, 4. July 2016. Dostupno na: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/poli- cy-highlights/regional-cooperation/20160713-01.final-declaration-by-the-chair-of-the- paris-western-balkans-summit.pdf. 16. Hidalgo, Cesar A; Hausmann, Ricardo. (2009) The building block of economic complex- ity. Proceedings of the National Academy of Sciences 106 (26), str. 10570-10575. 17. Human Development Report 2019. (2019) New York: UNDP. 18. Izvještaj o razvoju Federacije BiH – 2017. (2018) Sarajevo: Federalni zavod za pro- gramiranje razvoja. 19. Kreso-Pašalić, Adila. (2017) Obrazovanost stanovništva u Bosni i Hercegovini – Bosna i Hercegovina između najviše stope nepismenosti i najnižeg nivoa obrazovanosti. U: Demokratske i etničke promjene u BiH. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, str. 93-124. 20. Kukić, Slavo. (2015) Metodologija znanstvenog istraživanja. Sarajevo: Sarajevo Publish- ing. 21. Kurtić, Adil; Đonlić, Sabina. (2012) Determining Key Factors for Knowledge Economy Development in Bosnia and Herzegovina. U: Knowledge and Learning: Global Empow- erment, Proceedings of the Management, Knowledge and Learning International Con- ference 2012. Celje, Slovenia: International School for Social and Business Studies, str. 413-421. 22. Materijali za Okrugli sto “Izvještaj o konkurentnosti 2015–2016: refleksije na Reformsku agendu” (radni materijal). (2016) Sarajevo: ANUBiH – Ekonomski fakultet u Sarajevu. 23. Matić, Božidar. (2010) Model održivog financiranja naučnoistraživačke i istraživačko- razvojne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. U: Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. godina (nacrt): prilozi. Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, str. 135-156. 24. Odgovori na Upitnik Evropske komisije – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje. (2018) Sa- rajevo: Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Dostup- no na: http://www.dei.gov.ba/dei/direkcija/sektor_strategija/Upitnik/odgovoriupitnik/ Archive.aspx?langTag=bs-BA&template_id=120&pageIndex=3 (24. 1. 2020) 25. Odgovori na Upitnik Evropske komisije na dodatna pitanja – Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje, dodatna pitanja. (2019) Sarajevo: Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Dostupno na: http://www.dei.gov.ba/dei/direkcija/sek- tor_strategija/Upitnik/dodatnapitanja/Archive.aspx?langTag=bs-BA&pageIndex=1 (24. 1. 2020) 26. Operativne smjernice za implementaciju operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije. (2018) Sarajevo: Save the Children International. 27. Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Dostupno na: https://propisi.ks.gov. ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/opci_okvirni_sporazum_za_mir_u_bosni_i_hercegovini. pdf (27. 1. 2020) 28. Peličić, Damir; Bokan, Darijo; Dobrović, Dragica; Bokan, Dalibor. (2016) Klasifikacija nauke. Sestrinska reč 20 (73), str. 18-21. 29. Platforma za zajedničko djelovanje ANUBiH sa univerzitetima u Bosni i Hercegovini. (2015) Sarajevo: ANUBiH. 30. Powell, Walter W; Snellman, Kaisa. (2004) The Knowledge Economy. Annual Review of Sociology 30, str. 199-220. 235 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 31. Prednacrt Zakona o sistemu i politici naučnoistraživačke i istraživačkorazvojne djelat- nosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. (2017) Sarajevo: ANUBiH. 32. Presuda Ustavnog suda Federacije BiH U-29/09 od 28. septembra 2010 godine. (2010) Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine 80/10. 33. Priopćenje / First Release AS BiH, god. IV, br. 1, Sarajevo 3. 12. 2018. 34. Priručnik za obuku nastavnika u primjeni Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije. (2018) Sarajevo: Save the Children International. 35. Rahimić, Zijada; Kožo, Amra. (2009) Building and Development of the Knowledge Based Economy in Bosnia and Herzegovina. Journal of Inerdisciplinary Management Research, Vol. V, January 2009, str. 111-122. 36. Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu. Dostupno na: http://www.fbihvlada.gov.ba/ pdf/Reformska%20agenda.pdf (27. 1. 2020) 37. Revizija Mape puta za istraživačku infrastrukturu Crne Gore: 2019–2020. (2019) Pod- gorica: Ministarstvo nauke. 38. Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku, god. IV, br. 26.1, Sarajevo 10. 9. 2019. 39. Saopštenje o statistici istraživanja i razvoja za 2017. godinu. (2019) Podgorica: Ministar- stvo nauke. 40. Schleicher, Andreas. (2019) PISA 2018: Insights and Interpretations. Paris: OECD. 41. Science, Technology, Engineering and Mathematics in the National Interest: A Strategic Approach. (2014) Office of the Chief Scientist, Australian Government. Dostupno na: https://www.chiefscientist.gov.au/sites/default/files/STEM_AustraliasFuture_Sept2014_ Web.pdf (24. 1. 2020) 42. Singapore Statement on Research Integrity. (2010) World Conference on Research In- tegrity. Dostupno na: https://www.jsps.go.jp/english/e-kousei/data/singapore_statement_ EN.pdf (28. 1. 2020) 43. Some Assembly Required: STEM Skills and Canada’s Economic Productivity. (2015) Ot- tawa (ON): The Expert Panel on STEM Skills for the Future, Council of Canadian Acade- mies. Dostupno na: https://cca-reports.ca/wp-content/uploads/2018/10/stemfullreporten. pdf (24. 1. 2020) 44. Statistika istraživanja i inovacija. (2019) Podgorica: Ministarstvo nauke. Dostupno na: http://www.mna.gov.me/rubrike/Statistika_istrazivanja_i_razvoja/ (28. 1. 2020) 45. Strategija djelovanja ANUBiH za period 2015–2020. (2016) Sarajevo: ANUBiH. 46. Strategija inovativne djelatnosti (2016–2020) s akcionim planom. (2016) Podgorica: Ministarstvo nauke. 47. Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2012–2016. godine. (2012) Banja Luka: Narodna skupština Republike Srpske. Dostupno na: http://www.herdata.org/ public/Strategija_NTR_RS-L.pdf (24. 1. 2020) 48. Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2017–2021. godine – “Znan- je za razvoj”. (2017) Banja Luka: Vlada Republike Srpske. Dostupno na: https://e-vije- cenarodars.net/wp-content/uploads/2017/05/Prijedlog-strategije-naucnog-i-tehnoloskog- razvoja-RS-2017-2021-1.pdf (24. 1. 2020) 49. Strategija naučnoistraživačke djelatnosti: 2017–2021. (2018) Podgorica: Ministarstvo nauke. 50. Strategija pametne specijalizacije Crne Gore [er]: 2019–2024. (2019) Podgorica: Mini- starstvo nauke. 51. Strategija razvoja naučnoistraživačkog i istraživačkorazvojnog rada u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2012–2022. godina. (2012) Mostar: Federalno ministarstvo obra- 236 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 zovanja i nauke. Dostupno na: http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/ propisi/El_materijali/Strategija%20naucno-istrazivackog%20rada.pdf (24. 1. 2020) 52. Strategija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2010–2015. godine. (2009) Sarajevo: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Dostupno na: http://www.mcp.gov. ba/zakoni_akti/strategije/default.aspx?id=1251&langTag=bs-BA (25. 5. 2019) 53. Strategija razvoja nauke u Bosni i Hercegovini 2017–2022. (Revidirani dokument). (2016) Sarajevo: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Dostupno na: https://ekonsultacije.gov.ba/legislationactivities/downloaddocument?documentId=1046 (24. 1. 2020) 54. Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. godina (nacrt): prilozi. (2010) Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 55. Strategija razvoja obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo za period 2017–2022. godina. (2017) Sarajevo: Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Dostupno na: http://oszd.edu.ba/wp-content/uploads/2017/04/Strategija_razvoja.pdf (24. 1. 2020) 56. Strategija razvoja Univerziteta u Zenici za period 2015–2020. godina. (2015) Zenica: UNZE. 57. Čičić, Muris (ur.) (2019) Studija o migracijama – Bosna i Hercegovina. Sarajevo: ANU- BiH. 58. Technology transfer capacity building in the Western Balkans, EuropeAid/137885/DH/ SER/Multi. Dostupno na: http://www.unsa.ba/sites/default/files/dodatak/2017-11/EU- 4Tech_%20EY-technology-transfer-capacity-building-in-the-western-balkans.pdf (24. 1. 2020) 59. The European Code of Conduct for Research Integrity: Revised Edition. (2017) Berlin: ALLEA. 60. The InterAcademy Partnership (IAP). Doing Global Science: A Guide to Responsible Conduct in the Global Research Enterprise. (2016) New Jersey – Woodstock – Beijing: Princeton University Press. 61. The Knowledge-Based Economy. (1996) Paris: OECD. 62. Towards Knowledge Societies. (2005) Paris: UNESCO Publishing. 63. Trifković, Miloš. (2010) Pravni okvir za provođenje strategije razvoja nauke Federacije Bosne i Hercegovine. U: Strategija razvoja nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2011–2021. godina (nacrt), Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 64. Trifković, Miloš. (2014) The Impact of Globalization on Bilateral Investment Treaties and Their Models – The Case of Bosnia and Herzegovina. U: International Conference “Transition to a New Society”. Podgorica: Montenegrin Academy of Sciences and Arts, str. 191-203. 65. Trifković, Miloš. (2016) Strategija djelovanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Her- cegovine u periodu 2015–2020 godina. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 66. Trifković, Miloš. (2018) Odnos STEM obrazovanja i ekonomije zasnovane na znanju sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. ENABLE BiH projekt. Sarajevo: Save the Children International. 67. Trifković, Miloš. (2012) Globalizacija prava ili globalno pravo? U: Zbornik referata sa međunarodnog naučnog skupa Savremene tendencije u razvoju pravnih sistema država u regionu: zbornik radova IX tradicionalnog međunarodnog naučnog skupa “Pravnički dani prof. dr Slavko Carić”, Novi Sad, 29-31. mart, 2012. Novi Sad: Pravni fakultet za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija, str. 40-51. 237 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 68. Trifković, Miloš. (1990) Nelojalna utakmica. Sarajevo: Svjetlost. 69. UNESCO Science Report: Towards 2030. (2015) Paris: UNESCO Publishing. 70. Western Balkans Regional R&D Strategy for Innovation. (2013) Country Paper Series: Bosnia and Herzegovina. World Bank Technical Assistance Project (P123211). Washing- ton, DC: World Bank. 71. Building Knowledge Economies: Advanced Strategies for Development. WBI Develop- ment Studies. (2007) Washington, DC: World Bank. 72. Zagzebski, Linda. (2016) Knowledge and the Motive for Truth. U: Journey into Philoso- phy: An Introduction with Classic and Contemporary Readings. New York: Routledge, str. 1-10. 73. Zajednička deklaracija “Korak naprijed: Smjernice za unapređenje sistema nauke”. (2016) 2. Zajednička konferencije nauke, Proces za Zapadni Balkan / Berlinski proces, Beč, Austrija, od 22. do 24. maja 2016. Dostupno na: https://www.leopoldina.org/filead- min/redaktion/Internationales/JSC_2016/2016_2jsc_Joint_Statement_ME.pdf. 74. Zelenika, Ratko; Zelenika, Saša. (2006) Klasifikacija znanosti u fokusu metodologije i tehnologije znanstvenog istraživanja. Pomorski zbornik 44 (1), str. 11-39. 2. ZAKONI 1. Okvirni zakon o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučnoistraživačke saradnje Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 43/9) 2. Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 59/07 i 59/09) 3. Ustav Bosansko-podrinjskog kantona (Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, br. 8/98, 10/00 i 5/03) 4. Ustav Bosne i Hercegovine (Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini – An- eks IV) i Amandman I na Ustav Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, broj 25/09) 5. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa amandmanima (Službene novine Federacije BiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08) 6. Ustav Hercegbosanske županije (Narodne novine Kantona 10, br. 1/96) 7. Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene novine Hercegovačko- neretvanskog kantona, br. 2/98, 4/00 i 7/04) 8. Ustav Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17) 9. Ustav Posavske županije (Narodne novine Kantona Posavskog, br. 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) 10. Ustav Republike Srpske sa amandmanima (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 21/92, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 31/02, 31/03, 98/03, 115/05 i 117/05) 11. Ustav Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, br. 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/00, 8/03, 2/04 i 14/04) 12. Ustav Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) 13. Ustav Unsko-sanskog kantona (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona, br. 1/04 i 11/04) 238 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 14. Ustav Zapadnohercegovačkog kantona (Narodne novine Zapadnohercegovačkog kan- tona, br. 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03, 10/04 i 17/11) 15. Ustav Zeničko-dobojskog kantona (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 7/96 i Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, br. 1/96, 10/00, 8/04 i 10/04) 16. Zakon o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave (Službene novine Federacije BiH”, br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06) 17. Zakon o inovativnoj djelatnosti Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 42/16) 18. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju Republike Srpske (nacrt). Dostupno na: http://www.paragraf.ba/nacrti_i_pred- lozi/zakon-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-naucnoistrazivackoj-djelatnosti-i-tehno- loskom-razvoju-republike-srpske.pdf (25. 5. 2019) 19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 15/13) 20. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 104/11) 21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/12) 22. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 12/09) 23. Zakon o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 84/12) 24. Zakon o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 108/13) 25. Zakon o izmjeni i dopuni Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 59/09) 26. Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave, Hercegovačko- neretvanski kanton (Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona, br. 4/98, 1/02 i 4/07) 27. Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave Srednjobosan- skog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, br. 8/03 i 14/03) 28. Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave, Zeničko- dobojski kanton (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, br. 10/2015) 29. Zakon o ministarstvima i drugim organima kantonalne uprave, Tuzlanski kanton (Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 10/2018 – prečišćen tekst) 30. Zakon o organizaciji i nadležnosti kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, Unsko-sanski kanton (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona, br. 9/13, 11/14 i 8/15) 31. Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Službeni glas- nik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12, 6/13, 19/16 i 83/17) 32. Zakon o ministarstvima i drugim tijelima Kantonalne uprave, Bosansko-podrinjski kan- ton (Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, br. 9/13 i 13/13) 33. Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti (Službeni glasnik R Srbije, br. 110/05, 50/06, 18/10 i 112/15) 34. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 80/10, 40/11 i 51/14) 35. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju Republike Srpske (Službeni glasnik RS, br. 6/12, 33/14, 66/18 i 84/19) 239 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 36. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti, Kanton Sarajevo (Službene novine Kantona Sa- rajevo, br. 26/16) 37. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti, Tuzlanski kanton (Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 06/99) 38. Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti, Zeničko-dobojski kanton (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, br. 11/17) 39. Zakon o naučnoistraživačkom radu, Tuzlanski kanton (Službene novine Tuzlanskog kan- tona, br. 14/17) 40. Zakon o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sara- jevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 2/12, 41/12, 8/15 i 13/17) 41. Zakon o republičkoj upravi Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 115/18) 42. Zakon o visokom obrazovanju, Bosansko-podrinjski kanton (Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona, br. 2/10) 43. Zakon o visokom obrazovanju, Hercegovačko-neretvanski kanton (Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona, br. 4/12) 44. Zakon o visokom obrazovanju, Kanton 10 (Narodne novine Kantona 10, br. 9/09) 45. Zakon o visokom obrazovanju – prečišćeni tekst, Kanton Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 22/10) 46. Zakon o visokom obrazovanju, Republika Srpska (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 73/10) 47. Zakon o visokom obrazovanju, Srednjobosanski kanton (Službene novine Srednjobosan- skog kantona, br. 4/13) 48. Zakon o visokom obrazovanju, Tuzlanski kanton (Službene novine Tuzlanskog kantona, br. 8/08) 49. Zakon o visokom obrazovanju u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, br. 30/09) 50. Zakon o visokom obrazovanju, Unsko-sanski kanton (Službene novine Unsko-sanskog kantona, br. 8/09) 51. Zakon o visokom obrazovanju, Zeničko-dobojski kanton (Službene novine Zeničko- dobojskog kantona, br. 6/09) 52. Zakon o visokom obrazovanju, Županija Posavska (Narodne novine Županije Posavske, br. 1/10) 53. Zakon o visokom obrazovanju Županije Zapadnohercegovačke (Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke, br. 10/09) 54. Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Her- cegovine, br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) 55. Zakon o Vladi Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 118/08) 56. Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Hercegbosanske županije (Narodne novine Hercegbosanske županije, br. 5/99) 57. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine R Hrvatske, br. 60/15 – pročišćen tekst) 58. Zakon o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave, Županija Posavska (Narodne novine Županije Posavske, br. 1/96, 3/96, 8/98, 8/00, 1/03 i 2/03) 59. Zakon o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave, Zapadnohercegovačka županija (Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke, br. 9/04, 9/06, 13/07 i 5/08) 241 POPIS SKRAĆENICA, TABELA I SLIKA 1. POPIS SKRAĆENICA ALLEA All European Academies ANUBiH Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ANURS Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske BD Brčko distrikt BDP Bruto domaći proizvod BiH Bosna i Hercegovina BPK Bosansko-podrinjski kanton DEI Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ECI Economic Complexity Index EK Evropska komisija ENABLE BiH Enhancing and Advancing Basic Learning and Education in Bosnia and Herzegovina EU Evropska unija FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FMON Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke HAZU (BiH) Hrvatska akademija za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine HBŽ Hercegbosanska županija HNK Hercegovačko-neretvanski kanton IPA II Instrument for Pre-accession Assistance II ISC International Science Council KS Kanton Sarajevo MCP BiH Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine NID Naučnoistraživačka djelatnost N. n. RH Narodne novine Republike Hrvatske OECD The Organisation for Economic Co-operation and Development PISA Programme for International Student Assessment PŽ Posavska županija R BiH Republika Bosna i Hercegovina 242 Posebna izdanja ANUBiH CLXXXV, CSI 5/1 RS Republika Srpska OZNID Okvirni zakon o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučno-istraživačke saradnje Bosne i Hercegovine OZVO Okvirni zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini SBK Srednjobosanski kanton Sl. gl. Službeni glasnik Sl. l. Službeni list Sl. n. Službene novine SR BiH Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina STEM Science, Technology, Engineering and Mathematics TK Tuzlanski kanton UNDP United Nations Development Programme UNESCO The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization UNSA Univerzitet u Sarajevu UNZE Univerzitet u Zenici USK Unsko-sanski kanton WBI The World Bank Institute WEF GCR World Economic Forum – Global Competitiveness Report ZDK Zeničko-dobojski kanton ZHŽ Zapadnohercegovačka županija ZND CG Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Crne Gore ZNID Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti ZND KS Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo ZND RS Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti Republike Srbije ZNDTR RS Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju Republike Srpske ZNR Zakon o naučnoistraživačkom radu ZVO Zakon o visokom obrazovanju ZZD Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ZZDVO RH Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske 243 Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini 2. POPIS TABELA I SLIKA Tabela 1: Povezanost opštih elemenata Metodološke osnove istraživanja Tabela 2: Upoređivanje osnovnih instituta kantonalnih zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti Tabela 3: Pregled nosilaca naučnoistraživačke djelatnosti u kantonalnim zakonima Tabela 4: Faze postupka osnivanja instituta u kantonalnim zakonima Tabela 5: Minimalni zakonski uslovi za izbor u naučna zvanja prema kantonalnim zakonima Tabela 6: Minimalni zakonski uslovi za izbor u istraživačka zvanja Tabela 7: Prekršaji u kantonalnom zakonodavstvu Tabela 8: Upoređivanje osnovnih instituta zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti u BiH: OZNID, ZND TR RS, kantonalni zakoni Tabela 9: Povezanost opštih elemenata Metodološke osnove istraživanja Slika 1: Pokrivenost teritorije BiH zakonskom regulativom o naučnoistraživačkoj djelatnosti CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 001:340.137(497.6) TRIFKOVIĆ, Miloš Harmonizacija sistema nauke u Bosni i Hercegovini / Miloš Trifković. - Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2020. - 243 str. : ilustr. ; 25 cm. - (Posebna izdanja / Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ; knj. 185. Centar za sistemska istraživanja ; knj. 5/1) Na spor. nasl. str.: Harmonization of the science system in Bosnia and Herzegovina. - Bibliografija: str. 233-239 ; bibliografske i druge bilješke uz tekst. ISBN 978-9926-410-55-1 COBISS.BH-ID 38546182 Korice za web.pdf Page 4